Zadatak različitosti je da spajaju

7

panel diskusija

sa panel diskusije

Posebno je zadovoljstvo da je baš Kotor grad partner u Evropskoj sedmici lokalne demokratije, u društvu sa 47 zemalja članica Savjeta Evrope, čime zemlje učesnice afirmišu ljudska prava kao osnovnu komponentu lokalne demokratije.

Ovo je otvarajući dvodnevne panel diskusije u kotorskoj palati Bizanti pod nazivom “Nacije, religije, kulture – Kotor kroz istoriju”, kazala Marija Ćatović, gradonačelnica Kotora.

“Mnoga prava i slobode, posebno socijalna i građanska prava sprovode se na lokalnom nivou, stoga je ova manifestacija usmjerena ka podizanju svijesti o lokalnoj dimenziji ljudskih prava i spriječavanju netolerancije, diskriminacije i socijalne isključivosti. Smatram da će pridruživanje Kotora, grada partnera Evropskoj sedmici lokalne demokatrije, doprinijeti jačanju svijesti o poštovanju ljudskih prava, kao i daljoj demokratizaciji crnogorskog društva”, kazala je Ćatovićeva.

Slavko Mandić, moderator skupa je kazao da Kotor svojim bogatstvom, raznovrsnostima i posebnostima, koje su ne malo bogatstvo jednog naroda, na najbolji način priča priču o viševjerskom i višenacionalnom skladu, o kvalitetu suživota razlika koje su na ovom prostoru bile garancija opstanka i u najtežim trenucima.

Zato nije slučajno što se baš danas, nakon lijepe vijesti o dobijanju preporuke za otvaranje procesa pregovora sa Crnom Gorom za njen brži put u familiju razvijenih zemalja Evrope, u kosmopolitskom i otmenom, građanskom, pomorskom i kulturnom, muzičkom, pozorišnom i gradu najmlađih, vedrom, karnevalskom i pučkim feštama tradicijom bogatom Kotoru, pripovijeda o njegovom viševjerskom i višenacionalnom suživotu, kaže on.

“U Kotoru u kome i mačke i golubovi na pjacetama u skladu žive. Da bi se sačuvalo postignuto, potrebno je još više uložiti znanja i energije, tolerancije, prihvatanja različitosti kao posebnog kvaliteta. Zadatak različitosti je da spajaju”, poručio je Mandić.

Na današnjem okruglom stolu na temu “Sociolingvističke i dijalekatske osobine kotorskog govora” govorila je prof. dr Gracijela Čulić, a o ljepoti življenja kroz epohu baroka u kotorskoj palati Grgurina govorila je mr Mileva Pejaković-Vujošević.

“Francuska uprava u Boki od 1807. do 1814.” je tema mr Jovana Martinovića, a “Međukonfesionalna saradnja u Boki u posljednja dva vijeka”, izbor je Dragana Đurčića.

Sjutra je okrugli sto na temu “Saradnja, potencijali i mogućnosti, Lokalna uprava Kotor – Nevladine organizacije”, a moderatorka ovog skupa je Ljilja Radunović, predstavnica Eko centra “Delfin” koji je sa Opštinom Kotor organizator ove manifestacije.

Medijski partner ovog projekta je Skala radio.

7 KOMENTARI

  1. Fala ti Eduarde,na lijepim riječima,ali ipak ti si se poigravao vaterpolom,a ja fuzbalom:Dakle, neka pin-pong ovome Altairu za zabavu sa svojim vršnjacima kojima fale dva kraja i sredina,stim što je nazočni sklon njušenju u tuđu bliznicu i to isključivo radi merde?!!!

  2. Dva pjesnički nastrojena Crnogorca sjede tako na Rtu Volujica.
    Sunce bijaše pred samim zalaskom.
    Onako u inspiraciji, jedan će od njih: “Toni Sunce u dubine morske…”
    Na to će drugi: “Trpi zemljo lude crnogorske.”

  3. Hvala ti Eduarde,ali ću te ,ipak,dopuniti,da si zaboravio braću Županović,Pećarić,Baća Ivanovića,a bogami i nas iz Prčanja, koji smo svako jutro uplovljavali sa brodom “Lovran” u luku Kotor,radi gimnazijskih i nautičkih sticanja znanja,a bogami i “kotorskih”znanja,od kojih ostaše samo dvojica na ovom svijetu-kotorskome kojega nema-izgubio se na neodređeno vrijeme,uz našu iskrenu nadu ,da će ovi mlađi DOČEKATI stari Kotor kojega dovedoše N/N do faze raspadanja?! Ko ???????

    • Jole, brate nisam i nemogu zaborvait, bisere djetinstva, nisam nabrajao jer ih ima
      puno, a ne zelim koristiti bobrotu Skala radija koji nam dadose ove stranice da ispijamo case radosti i zuci, sjecanja i tuge.

      Prijatelju, imam dojam, ovako nadaleko, da se budi ljubav u mladoj generaciji prema, pjacama i pjacetama i da si budi iskonski ponos da su Bokelji.

      Eto i Radio skala je svjetionik pravoga puta.

      Prcanj mi je u srcu jer je postavljena bista biskupu Franji Tice Ucelliniju dijelu moje obitelji na cemu sam ponosan. I prije nego ti recem adio, Prcanj je koljevka pin-ponga u Boki.

  4. Karanpana sa cudesnim napitkom odgojila je djecu Kotora da vazda i dovijeka zagrljeni igraju kolo prijateljstav nadahnutog razlikovnoscu.

    Stevo, Buco, Vasko, Limili, Zarko Cuca, Stevko, Kruno, Aco, Luka bili smo djeca
    koja su znala samo za razdraganu igru ljubavi.

    Da Kotor je bio Europa i ostao je Europa.

  5. Samo ako svi od prisutnih i misle ono što zbore , biće mira i ljubavi kako je u Kotor to vazda i bilo. Niko nikoga nije pitao koje je vjere dokle popovi prije svega a i ostali nijesu pomutili rabotu.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].