Odbor za ljudska prava i slobode podržao je na jučerašnjoj sjednici Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2017. godinu, prema kom je za multinacionalne projekte izdvojeno 35.715 eura.
Kako je na sjednici saopšteno, Fond je prošle godine za projekte najviše dodijelio novca srpskoj nacionalnoj manjini 291.850 eura, zatim bošnjačkoj 168.080 eura, albanskoj 157.120 eura, muslimanskoj 125.710 eura, romskoj 97.400 eura i hrvatskoj 97.050.
Ipak, usvajanje tog izvještaja nije prošlo bez polemike.
Tako je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode skupštinskog tijela Halil Duković (DPS) istakao da najmanje zastupljene manjine, odnosno romska i hrvatska populacija, treba da dobiju najveću podršku, ali da statistika pokazuje da se to ne dešava.
“Suština ovog Fonda je da najslabijem pomogne”, naglasio je on.
Naveo je da Fond lani nije dodijelio mala sredstva za projekte, ali da je analizirajući pojedine “teško ponekad odrediti kako se može neki koji je dobio podršku poklopiti baš sa strateškim dokumentima Vlade”.
Sudeći prema njegovim riječima, takve dileme se neće više pojavljivati kada, u skladu sa novim izmjenama zakona, Skupština formira komisiju koja će obavljati bodovanje tih projekata. Nijesu, kako je pojasnio, još izabrali članove tog tijela, ali će to učiniti uskoro.
“Zato kasni raspodjela sredstava za 2018. godinu ali će to biti brzo završeno. Mislim da će raspodjela sredstava za ovu godinu biti jedna od najboljih u smislu prigovora koji se upućuju na rad Fonda”, kazao je on.
Duković je ponovio da Fond treba kroz odobrena sredstva da afirmiše manjinski narod, te se zapitao da li se raspodijeljeni novac zaista koristi za tu namjenu. Zamjerio je i što je, kako je naveo, raspodjela novca “skoncentrisana u jednoj sredini”.
Kaže da je zapazio da su projekti Albanske nacionalne zajednice 99,9 posto iz Ulcinja.
“Ne žive samo Albanci u Ulcinju, žive i u Tuzima, u Plavu, Gusinju, Rožajama… Samo je jedan projekat iz Tuzi za sve nacionalne manjine koje tu žive. I to je projekat dobila jedna televizija. Mislim da je tu bilo i drugih kvalitetnih projekata. Mora se u toj raspodjeli pogledati i taj teritorijalni princip”, primijetio je on.
Dnevne novine
cdm
Augh Dobrocanka i Ti si od fine
lingerie.
Dobrotske sinjorine, zakopcane,
tvrdog srca i samo na pare misle!
Misle da nesto misle, a muzeve
ceraju na vapire, prave strige..
Bistre one i politiku na svojim seansama !
U tinelima paucina – ne kuva se !
A volite li vi CG, ili pare?
Prodala bi dobrocanka, a i Ljuta za
pare i majku rodjenu!
Ljubav do zadnjeg krajcara…..
Aproksimativno :
1 Evro (+- delta epsilon)
za svakog Srbina
u Crnoj Gori
Naucio te Ivo Lazarevic, Cuk?
Petokraku si zamenio sa kokardom ,bedo jedna
Zarađuješ antisveosavske kanadske Dolare a od tvoje penzije se financiralo bombardovanje Srbije,
to nije nimalo lepo ot tebe, badava bre šta imaš dva metra a čojstva i obraza ni miimetar.
Bedniče i izdajice srpstva i Srbije
Danas u Crnoj Gori maternji jezik vecine stanovnika je jos uvek srpski jezik.
Nazivati Srbe “nacionalnom manjinom” I davati im neku “mizernu sumu novaca od 300 000 evra” iz smisljenog razloga da bi ih svrstali zajedno sa stvarnim manjnama kao sto su 5% Albanaca I manje od 2% takozvanih Hrvata (ili Katolika) je svojevrsna perfidnost.
Najmanja “manjina” na svetu je “individua”.
Oni koji “negiraju individualna prava “ne mogu da tvrde da su “branioci manjine”.
Sa zabranom dolaska 4 srpska intelektualca u Crnu Goru, ne samo da se negira slobode govora nego I sloboda misljenja!
Matija Cenanovic
Koja si mizerija Matija.
Jesi li Ti od onih pobjeglih bradonja.
Takav se odje nemas gdje zabiti !
Imas tamo cetnicko groblje u Cikagu.
Vodite malo racuna sto pisete.
Ing.Milos Djonovic
A ko Nam kaze.
Cuti barabo matora, u kacu ,
pod poklopac !
To ste vi ako uposte budete docekali starost.Iz Vaseg komentara bi se moglo zakljuciti ds ste jedan prljavac.
Ing.Milos Djonovic
Zaboravi Djonaju, puno je
bilo “utepanih” crnogoraca, a sto se tice prljavstine, svi peru ruke
od Tvog sporkomrziteljskog jezika!
Ne moze Tebe oprat ni Jadransko more !
ing.Gjonaj
Savetijem vam da se bavite albanistikom a ne srpstvom
To vam poreklo i loza nameće
Pozdrav
Boban Beograd
Na gradskom bazenu , Zborimo
Crnogorski, odavno su Vuk i Kopitar
bili.Radovan ukalja srpski, boravkom u
Ludoj kuci !
Kalimera vekjo Ćetnik,
Prezime Ćenanović u modernoj Hrvatskoj
Ćenanovići u Hrvatskoj većinom su Hrvati (iz Zapadne Bosne), nešto manje Bošnjaci (također iz Zapadne Bosne), te rijetko i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Zapadnoj Bosni (područje Glamoča) i u Cazinskoj Krajini, BiH (područje Bihaća).
O porijeklu prezimena Čenanović,
Ovo je rijetko prezime u Hrvatskoj.Najvjerojatnije je PATRONIMIK,jer je izved.od m.os.imena prvonositelja CENANA(nom.CENAN)(C je mekiznak),koje je od imena KENAN.Ime KENAN -prema onomasticaru prof.dru I.Smailovicu -potjece od ar.rijeci k a n a n=s k r i v e n;z a k l o n j e n,a prema arabisti prof.dru S.Agicu znaci:”1)skriven,sklonjen od pogleda,zaklonjen;udobno smjesten.2)Kenan(Hamov sin).”M.os.ime Kenan prisutno je u Hrvatskoj.Danas u Hrvatskoj zivi oko 100 Kenana,a nose ga i Hrvati,i Bosnjaci i Albanci.Najvise Kenana zivi u Zagrebu(20).-U Hrvatskoj je prisutno i prezime CENANOVIC(na C meki znak),Vecinom bosnjacko prezime,a potjece iz zapadne Bosne.Danas u Hrvatskoj zivi oko 70 CENANOVICA.Ovo prezime je PATRONIMIK jer je izved.m.os.imena rvonositelja CENANA(nom CENAN,od KENAN)):CENAN+posesiv.dodatak -OV+deminutiv.nastavak-IC=CENANOVIC,sto znaci CENANOV SIN.Ovo je vecinom bosnjacko prezime u BIH-u.Bosnjacka obitelj CENANOVIC morala se odseliti iz Banjaluke kada su je okupirali barbari i sljedbenici balkanskog kasapina S.Milosevica 1992.god.–I z v o r:Dr I.Smailovic,Musliman.imena orijental.porijekla u BiH-u,Sa,1990.str.317.;Dr S.Agic,Musliman.l.imena,Chicago,2003,str.57;imehrvatsko.net/namepages/view/first_name/Kenan;www.prezime.net/Cenanovic
Kalinihta vekjo stronco
A koliko dobiva milogorska manjina?
Onoliko koliko bi ti uzimao da ti moze bit!
Uzimala – davala i svuda virila.
Stavi cacaru i odi u kocetu…
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].