Vukčević: Očekujem da će mišljenje Venecijanske komisije stići do sredine maja

Venecijanska komisija trebalo bi da razmatra zajednički zahtjev dijela crnogorske vlasti i opozicije o eventualnom kršenju Ustava najkasnije na 143. plenarnoj sjednici koja će biti održana 13. i 14. juna, ali je moguće da će mišljenje biti dostavljeno već sredinom maja.

To je za Pobjedu najavio advokat i profesor Miloš Vukčević, koji je u ime tri opozicione stranke radio na sadržaju molbe koju je predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić 26. marta uputio Venecijanskoj komisiji.

U tom dokumentu je precizirano da crnogorska strana traži „hitno dobijanje mišljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore, Dragane Đuranović“, događaja koji je krajem prošle i početkom ove godine rezultirao dubokom krizom mnogih državnih institucija.

Četvoročlana delegacija pravnog tijela Savjeta Evrope za ustavna pitanja završila je juče boravak u Crnoj Gori da bi iz prve ruke mogla dobiti više informacija o krizi koja je potresla brojne institucije naše zemlje krajem prošle i početkom ove godine. Na čelu delegacije Venecijanske komisije bila je direktorica te institucije Simona Granata Mengini, a članovi su bili eksperti Filip Dimitrov, Erik Holmojvik i Kagani Gulijev. Tokom dva dana u našoj zemlji, oni su se susreli sa predstavnicima sudskih instanci, pravnih stručnjaka i političkih partija, čiji bi stavovi i argumenti trebalo da pomognu u donošenju konačnog stava VK.

SPORAZUM

Sve je počelo sredinom decembra, nakon što je Ustavni odbor donio zaključak kojim se penzioniše sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović, a šef parlamenta Andrija Mandić zatim usvojio takvu odluku. Opozicija nakon toga nije dopuštala održavanje sjednica, ističući da je ovakav potez „ustavni puč“, te da će pristati da se rad u plenumu vrati u normalu tek kada bude povučena sporna odluka koja je u suprotnosti sa Ustavom. Mandić je 5. februara pribjegao radikalnim mjerama i izrekao kaznu isključivanja iz rada parlamenta na 15 dana za najveći dio opozicionih predstavnika.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler je od početka ove godine u više navrata pokušavao da riješi ovdašnju političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti i opozicije, a kako Crna Gora ne bi potpuno zastala sa integracijama. On je 24. februara prvi put za isti sto pozvao predstavnike dvije političke strane, kako bi se što prije došlo do rješenja podjednako kvalitetnog za obje strane.

No, tek 15. marta, premijer Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili su svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje VK, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović. Sastanku su takođe prisustvovali visoki funkcioneri PES-a Boris Pejović i Bojan Božović.

– Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja VK u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja VK, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23. decembra 2024. godine – saopšteno je tada iz Delegacije EU.

Bilo je predviđeno i da, nakon potpisivanja ovog sporazuma, opozicija prestane sa blokadom Skupštine i vrati se učešću u radu odbora i plenuma. Ovaj uslov je ispoštovan bez pogovora, s obzirom na to da se poklopio sa istekom kazne koju je predsjednik Skupštine propisao najvećem dijelu opozicionih poslanika.

– Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine – istaknuto je iz Delegacije EU nakon sastanka dijela stranaka u vlasti i opozicije.

Vukčević, FOTO: Mara Babović/Pobjeda

Konačno, usaglašeno je i da će fokus biti na ispunjavanju obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno Vladinom platformom „Barometrom 26“.

Uslijedio je rad na prijedlogu teksta koji će biti upućen VK, gdje je ministar Božović zastupao dio vladajuće većine, a profesor Vukčević opoziciju.

Molbu za hitno dobijanje mišljenja s preporukama, Spajić je uputio VK tri mjeseca nakon spornog događaja u Skupštini Crne Gore. U tekstu je potcrtana želja premijera da ovo savjetodavno tijelo SE da mišljenje o „nedoumicama u vezi sa ovom ustavno-pravnom problematikom“, uz pitanja i argumentaciju obje strane.

MIŠLJENJE

Nakon susreta sa članovima delegacije VK u Podgorici, Vukčević je za Pobjedu precizirao da su teme razgovora bile brojne, ali i da je lično insistirao da što prije stigne odgovor na pitanje iz redova opozicionara – da li je prekršen Ustav kada je Ustavni odbor Skupštine donio odluku o penzionisanju sutkinje Đuranović na osnovu Zakona o PIO, s obzirom na to da su dotadašnji postupci pokretani na osnovu Zakona o radu.

– Nadam se odgovorima na ono što je dijelom bilo pitanje i parlamentarne većine: da li je Ustavni odbor izašao van okvira svojih nadležnosti kada su na sjednici sredinom decembra utvrđeni razlozi za prestanak sudske funkcije na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – precizirao je on.

Kako je dodao, u razgovoru je takođe prezentovao relevantnu dokumentaciju prevedenu na engleski jezik.

– Među njima je i saopštenje sa sjednice Ustavnog suda od 27. juna prošle godine kada je taj sud utvrdio da nijesu ispunjeni razlozi za prestanak funkcije iste sudije. Upoznao sam ih i da je Ustavni odbor znao za takvu odluku, ali je uprkos tome – po mom sudu – preuzeo nešto što je nadležnost Ustavnog suda i sam utvrdio razloge za penzionisanje – naveo je Vukčević.

Uz to je ukazao na činjenicu da je svim sudijama i prije i poslije slučaja sutkinje Đuranović mandat prestajao onda kada bi razloge za to utvrdio isključivo Ustavni sud na svojim sjednicama, a zatim o tome obavještavao državni parlament.

– Predstavnicima VK sam rekao da je značajno da čujemo i njihove preporuke za unapređenje cjelokupnog stanja u sudstvu, ali da prevashodno očekujemo odgovore na ovo pitanje. Upravo zbog toga što je ono izazvalo političku krizu, blokadu parlamenta i zbog čega im se Crna Gora, odnosno njen premijer, obratila sa zahtjevom za mišljenje. Zbog toga očekujem da VK direktno odgovori, jer bi sve ostalo predstavljalo udaljavanje od suštine pitanja koje je postavljeno – kazao je Vukčević.

On je potvrdio da su se u VK posebno interesovali o načinu penzionisanja sudija svih sudova, uključujući redovne.

– Tu sam ukazao da je Ustavni sud van okvira redovnog crnogorskog sudstva, jer je u pitanju organ koji vrši, između ostalog, kontrolu rada i odluka redovnih sudova, poštovanje Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima čak i kada su u pitanju odluke Vrhovnog suda – istakao je sagovornik Pobjede.

Vukčević nam je kazao da nije bio u prilici da dobije informaciju o tome kada se mogu očekivati zaključci iz VK, tim prije što je zahtjev upućen s molbom da se postupa po hitnoj proceduri.

– Očekujem da taj odgovor dobijemo sredinom maja ili najkasnije da bude predmet razmatranja na plenarnoj sjednici VK u junu. To je ujedno krajnji rok za odluku, ali je možemo očekivati već sredinom maja – izjavio je Vukčević za naš list.

S obzirom na to da je od kriznih događaja prošlo više od četiri mjeseca, te da je dio vladajućih partija najavio da ih ne obavezuju stavovi VK još prije nego što je upućen zahtjev, teško da će se nešto promijeniti u odnosu snaga i stavovima svih strana nakon objavljenog mišljenja.