Vrulje iz kojih izbija slatka voda specifičnost su Bokokotorskog zaliva

6

Dr Vesna Mačić

dr Vesna Mačić

Kotorski Institut za biologiju mora, u saradnji sa Regionalnim centrom iz Tunisa za posebno zaštićena područja u moru, koji djeluje o okviru barselonske konvencije, u protekle dvije godine radio je nekoliko terenskih istraživanja.

Ova istraživanja rađena su uglavnom na otvorenom moru kako bi se utvrdilo stanje staništa i ribljeg resursa, pogotovo onih riba koje nijesu ekonomski interesantne, koje se malo ili uopšte ne love, ali su veoma bitne za funkcionisanje eko sistema.

Od ove godine dodatne aktivnosti se odnose na istraživanje Bokokotorskog zaliva i to njegovog unutrašneg dijela Kotorsko-risanskog bazena, objašnjava za Skala radio dr Vesna Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora.

Pomoću specifičnog sonara, naučnici iz Italije sa kolegama kotorskog Instituta su izmapirali unutrašnji dio zaliva kako bi se utvrdile njegove karakteristike i živi svijet.

Posebno je interesantan lokalitet prema Sv. Stasiju u Dobroti, kaže Mačićeva gdje ima staništa morske trave koja su prema evropskim direktivama i barselonskoj konvenciji prioritetna staništa koja treba sačuvati.

Takođe su specifične i vrulje, tzv. rupe, koje postoje u kotorskom zalivu i nema ih u evropskim direktivama jer jednostavno ne postoje na drugom mjestu, osim u Hrvatskoj.

Zajednički prijedlog hrvatske i crnogorske strane je da se ova staništa predlože naučnoj javnosti kao rjetkost, što iziskuje posebnu pažnju i dodatna istraživanja.

Istraživači vjeruju da će uskoro imati preliminarne rezultate nakon  sonarnog ispitivanja, a u aprilu će sa još jednom grupom istraživača iz inostranstva kotorski stručnjaci raditi ronjenja, mjerenja i uzorkovanja sedimenta, kazala je dr Mačić, kako bi se odredila prioritetna mjesta koja zaslužuju posebnu pažnju.

Takođe su interesantne rupe ili vrulje iz kojih u kotorskom zalivu do 65 metara dubine izbija slatka voda sa morskog dna, budući da u unutrašnjem dijelu zaliva ima dosta priliva slatke vode.

U tim vruljama živi i dosta specifičan živi svijet i to je ono što zaliv čini toliko zanimljivim, a najdublja rupa je između Perasta i Dražin Vrta, zaključila je dr Mačić.

6 KOMENTARI

  1. “Takođe su specifične i vrulje, tzv. rupe, koje postoje u kotorskom zalivu i nema ih u evropskim direktivama jer jednostavno ne postoje na drugom mjestu, osim u Hrvatskoj.
    Evo, jos jedan dokaz da je Boka Hrvatska hehehe za ne Vakabundo?
    A zasto Instiut nema bolje opreme, pa sam istrazuje, bar Bokokotorski zaliv?
    Pare anm otimaju za KAP a za Boku nema centa ?
    Adio Mare i adio Boko dok ne dodju na vlast ponovo Grbljani, a pocelo je pocelo.

    • Ronioci koji rone na velikim dubinama koriste u svojim bocama mjesavinu Helija i Kisika ( Helijuma i Kiseonika) zvan HELIOX, duzi boravak pod vodom i rabljenje (koristenje) ove smjese izaziva halucinacije i smijeh tipa ; he he he he ,
      Pa izgleda da ova nasa ADIO MARE cesto boravi na velikim dubinama,a najmilije joj je ronit ispod Drazinog Vrta ,”Drazens Garden” jer je podsjeca na nekog svog idola iz daleke nam povijesti,

  2. Gospodjo Vesna, nekako sve to sto radite ako i radite, je sve na rekla kazala, nigdje nema prezentacije vaseg rada da pokazete narodu sto ste to otkrili i koji su rezultati, pa vam evo dobronamjerno preporucujem da bar jednom godnje u biologiju mora organizujete prezentaciju vaseg rada, nebi bilo lose i da snimite neki kratki dokumentarac o tim vruljama, pogotovo onoj 67m dubokoj kod Drazin Vrta, barem to danas nije problem, makar go pro kamerom….

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].