U luksuznoj dvorani Lancaster Housea u Londonu, pod raskošnim stubištem inspiriranim Versajom i na mjestu gdje je nekada Šopen svirao kraljici Viktoriji, okupili su se ovoga mjeseca najviši britanski i evopski zvaničnici.
Na dnevnom redu bila su pitanja rata u Ukrajini, sigurnosti Europe i – po prvi put od Brexita – pripreme za britansko-evropski summit koji će se održati 19. maja, piše Index.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi nazvao je sastanak važnim trenutkom, a samit sledeće sedmice opisuje se kao početak nove faze odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a. Premijer Kir Starmer tada će ugostiti čelnike evropskih institucija i najaviti novu “strategijsku saradnju”.
Nego, što to zapravo znači za Veliku Britaniju? Je li riječ o povratku EU-u na mala vrata ili o pokušaju da se Brexit učini funkcionalnijim?
Bezbjednosno partnerstvo kao glavna tema
U središtu razgovora je bezbjednosni sporazum s EU-om, koji se razmatra još od 2020., ali nikada nije zaključen. Evropska šefica diplomatije Kaja Kalas poručila je da su prošli problemi iza njih i da je saradnja nužna zbog globalnih prijetnji.
“Moramo ići naprijed s ovim partnerstvom”, rekla je Kalas.
Britanska vlada tvrdi da partnerstvo neće ugroziti NATO, nego ga nadopuniti – posebno u područjima poput energetske sigurnosti, migracija i suzbijanja kriminala. Predviđa se i da bi britanske kompanije mogle imati koristi. Na primjer, ako Ujedinjeno Kraljevstvo bude dio evropskog programa SAFE, otvoriće im se pristup sredstvima od 150 milijardi eura za sigurnosne projekte.
Mogu li se ponovno ukloniti granične kontrole?
U Velikoj Britaniji raste i interes za tzv. veterinarski sporazum koji bi uklonio dio graničnih kontrola na prehrambene proizvode. Ministar Nik Tomas -Sajmonds kaže da je cilj smanjiti cijene hrane, što je obećano u izbornom programu Laburista.
Preduzetnica Džulijen Ponan, čija kompanija izvozi veganske grickalice, kaže da joj birokratija sprječava prodaju u EU: “Jedna je zaposlenica čak morala nositi uzorke u koferu kako ih ne bi zadržali na granici.”
No takav bi sporazum značio da se Ujedinjeno Kraljevstvo mora uskladiti s evropskim pravilima o hrani – i time ponovno podvrgne nadzoru evropskih sudova. Konzervativci to nazivaju “summitom predaje”, a stranka Reform UK tvrdi da se Britanija ponovno “prodaje” Evropi.
Stari konflikti i nova saradnja
Iako vlada tvrdi da se ne vraća ni carinskoj uniji, ni jedinstvenom tržištu, ni slobodi kretanja, protivnici Kira Starmera strahuju da su ovi koraci uvod u “EU članstvo 2.0”.
Neki ipak smatraju da Britanija ne iskorištava dovoljno prilika. Liberalne demokrate pozivaju na dublju trgovinsku saradnju i kažu da britanske kompanije “pucaju od frustracije” jer ne mogu lakše poslovati s EU-om.
Sljedeće godine istječe sporazum koji dopušta europskim brodovima ribolov u britanskim vodama. EU želi produljenje, a britanski pregovarači bi to mogli iskoristiti kao polugu za druge ustupke – poput bezbjednosnog sporazuma.
Međutim, Velika Britanija i dalje zavisi od evropskih tržišta za izvoz ribe, što Briselu daje pregovaračku prednost. Pregovori će, očekivano, biti teški.
Pragmatična saradnja
Sve više se spominje i mogućnost uvođenja programa za razmjenu mladih, koji bi omogućio građanima do 30 godina da žive i rade s obje strane Lamanša. Iako je vlada dugo tvrdila da takvi planovi ne postoje, sada se ton mijenja. Planirani program bio bi strogo kontroliran i ne bi uključivao slobodu kretanja.
Laburistička vlada poručuje da će saradnja s EU-om biti pragmatična, usmjerena na ono što koristi građanima – a ne na ideološka prepucavanja.
Profesorica Paula Surridge s britanskog univerziteta u Bristolu smatra da većinu glasača ne brine legalna imigracija, već ilegalni prelasci, poput onih malim čamcima preko Lamanša.
“Većina ljudi nema ništa protiv da mladi dolaze raditi ili studirati”, rekla je. Premijer Starmer poručuje da Britanija neće ponovno pristupiti carinskoj uniji ili jedinstvenom tržištu. No želi “učiniti Brexit funkcionalnim” i izgraditi “ambiciozan odnos s evropskim partnerima”.
Za jedne je to prodaja suvereniteta, za druge pametan zaokret. A samit u Londonu možda neće ući u istoriju poput Vaterloa– ali bi ipak mogao označiti novi smjer britanske politike prema Evropi.
Pobjeda
Breaking News – “Gotovi pregovori. Zelenski, Macron i Starmer odmah nazvali Trumpa… “Tata, Rusi nas ne jebu ni 3%, jebu nas 100% – što ćemo…? Pomalo… sad ću zvati Erdogana, on zna što će s vama, prvo vas vodi na burek, pa na baklavu, a onda siti i veseli kući svojoj, trenutno nemam vremena – razgledam svoj novi Air ONE -al’ su ga uglancali, Melanija će biti zadovoljna!
“Loš signal za Kijev”: EU je zabila nož Ukrajini u leđa
Od 6. lipnja, Europska unija ukinut će „povlaštenu“ bescarinsku trgovinu s Ukrajinom, koju je uvela 2022.
Dok ukrajinski “izdisaj” vježba grimase pred ogledalom, kojima se nada prestrašiti rusku delegaciju u Istanbulu, iz Europe su za Ukrajinu stigle neke, blago rečeno, ne baš dobre vijesti. Za samo tri tjedna, od 6. lipnja, Europska unija ukinut će „povlaštenu“ bescarinsku trgovinu s Ukrajinom, koju je uvela 2022. , nakon početka ruske specijalne vojne operacije podrške Kijevu.
6. lipnja stari poredak postat će povijest, a prema novom ukrajinski izvoznici morat će plaćati carine na svoje proizvode izvezene u EU. Prije svega, to će utjecati na poljoprivredne proizvode – žitarice, perad, šećer, voće, med i tako dalje.
4
Ne, neke 0količine će ostati oslobođene carine, ali će biti znatno smanjene. Primjerice, godišnje kvote će se smanjiti: za kukuruz – s 4,7 milijuna tona na 650.000 tona, za perad – s 57.110 na 40.000 tona, a za šećer – sa 109.000 na 40.700 tona. Sve će to utjecati na prihode ukrajinskih poljoprivrednika, koji već teško žive, posebno u središnjim regijama zemlje i u istočnim regijama koje (za sada) kontrolira Kijev. Stručnjaci su već izračunali da će uvedene mjere smanjiti prihode Ukrajine za otprilike 3,5 milijarde eura.
I to je samo za prijelazno razdoblje na drugačiji trgovinski režim između Nezavisne Države i Europske unije. I nitko sada ne može reći kakav će biti trgovinski režim nakon tranzicije.
– Ovo je stvarno loš signal za Ukrajinu. Pronalaženje rješenja trajat će neko vrijeme, barem do listopada, rekao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta. A gdje je listopad, tu je i prosinac, a od prosinca do sljedeće godine je samo korak. I ovo nije neko prazno nagađanje. Da bi novi trgovinski sporazum funkcionirao, moraju ga prihvatiti sve članice EU bez iznimke. I ovdje svaka država ima svoje interese. Kao što se kaže, što je dobro za Nijemca, to je smrt za Poljaka.
Usput, o Poljacima. Bescarinski trgovinski režim mogao je biti produžen i ovaj put, da nije Poljske, koja trenutno predsjedava EU. i upravo je Varšava pokrenula pitanje potrebe za ukidanjem povlastica i prelaskom na novi trgovinski sporazum.
Međutim, poljske političare je moguće razumjeti. Ove nedjelje imaju predsjedničke izbore, a ukrajinsko pitanje im je već toliko zapelo za zube da neiskoristiti ovu situaciju za političara u jednom ili drugom smjeru znači priznati vlastiti neuspjeh. Uostalom, ukrajinske izbjeglice, a posebno ukrajinski proizvođači koji preko granice vuku poljoprivredne proizvode bez carine, zbog čega su poljski poljoprivrednici prisiljeni prodavati ono što su uzgojili gotovo s gubitkom za sebe, uzrokuju sve više negativnosti u Poljskoj. Prije godinu dana Poljaci su već blokirali kontrolne točke i granične prijelaze na poljsko-ukrajinskoj granici i prisilili vodstvo zemlje da poduzme barem neke mjere kako bi zaštitilo vlastite poljoprivrednike. Inače, ove godine, doslovno početkom ovog tjedna, Poljaci su ponovno pokušali blokirati najveći granični prijelaz na granici s Ukrajinom, iako nisu izdržali 4 mjeseca, kako su obećali, već samo jedan dan. Ali ovdje su sami krivi – sud je odlučio da su neispravno sastavili dokumente za svoju tužbu i naložio njezin prekid.
https://www.facebook.com/share/r/18vUn1csoL/
Britanija je zla štriga anglosaksonska, a nisu puno bolji ni oni u koalicijama sa njom i dr. mali sljedbenici, pljačkaši su to i ubice civila na spavanju u Avganistanu.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].