Povodom 300 godina od smrti venecijanskog kartografa Vinćenca Marije Koronelija sinoć je u Muzeju grada Perasta priređena izložba konzervatorsko restauratorskih radova autoke mr. Maje Uskoković.
Koroneli, jedan od najvećih kartografa svijeta, je rođen u Veneciji 1650. godine, a u Ravenu je poslat da izuči vještinu duboreza.
1663. godine je pristupio franjevcima i njegova crkvena karijera odvijala se unutar reda male braće sve dok nije postao glavni ministar Mletačke republike 1701. godine.
Iako se Koroneli proslavio po izradi globusa, bio je prepoznatljiv po izradi velikog broja karata, pa se pretpostavlja da ima 400 njegovih radova.
Najznačajnije među mnogim kartama u Muzeju grada Perasta čuva se Atlante Veneto i manji izolar Jadranske i Jonske obale.
Kartografskim prikazima ostrva (izolar etimološki potiče od italijanske riječi izola što znači ostrvo), koji su sačinjavali nautičke, korografske i toplografske elemente pridodaje se pisani tekst o ekonomskim i političkim prilikama, kao i istorijske crtice iz prošlosti prikazanih oblasti.Rijedak primjerak izolara koji se čuva u Muzeju grada Perasta štampan je u Veneciji 1688. godine, a nabavio ga je Anton Visković čije ime i stoji na koricama izolara, podsjetila je Maja Uskoković, na snoćnjem otvaranju izložbe u peraškom Muzeju.
Dimenzije izolara su 21×26,5, stranice su numerisane sa ukupno 69 listova, a čitajući sadržaj iz izolara se pretpostavlja da nedostaje još 13 stranica.
Tehnika izrade je bakrorez i drvorez.
Listovi papira su ručno rađeni.
O detalnjom, stručnom procesu konzervatorsko-restauratorskih radova koji je sprovela na ovom izolaru prisutne je upoznala konzervatorka–restauratorka Uskoković.
Nakon završenog konzervatorsko-restauratorskog posla izolar je vraćen u muzejsku vitrinu na drugom spratu čime obogaćuje stalnu postavku fundusa Muzeja grada Perasta.
Na bogati fond zbirki starih pomorskih karata i atlasa osvrnula se etnolog Dragana Lalošević.
“Atlante veneto, izolar i Izanbelina karta pripadaju budućem legatu porodice Visković, njihovom memorijalnom muzeju. Zbirka sama po sebi prati kartografske prikaze puna dva vijeka, a osim toga što potvrđuje da su peraški pomorci tada koristili sva poznata dostignuća u navigaciji, zbirka na vrijednosti svakako dobija i činjenicom da su na primjercima posebno Koronelijevih karata iskazana i prava umjetnička djela sa baroknom dekoracijom štampana tehnikom bakroreza“, naglasila je Laloševićeva.
Brojnu publiku je pozdravio novopostavljeni direktor Muzeja mr Dušan Medin.
Sinoćnji program je na svojevrstan način kruna niza stručnih aktivnosti i nastojanja gospođe Uskoković da se ovaj njen konzervatorsko-restauratorski angažman zaokruži i konačno prezentuje zainteresovanoj javnosti.
Medin je podsjetuo da je ovaj projakat započet prije nekoliko godina uz podršku i sufinansiranje sredstvima Ministarstva kulture CG u okviru programa zađštite očuvanja kulturnih dobara.
Veče su muzički obojile violinistkinja i pjanistkinja Nevila Klakor i Danijela Medigović.
Opširnije sa promocije u našoj subotnjoj emisiji “Skalinima kulture”.
Bilo bi interesantno čuti dje su radjene ove karte, u Muzeju ili privatno ?
Ovo je posebno interesantno jer za stolom sjedi g-đa koja je kako saznajemo direktorka muzeja u Perastu, a koja je poznata po dogovorima sa privatnicima, koji su posjećanja radi 90-tih godina prošlog vijeka dok je ona bila direktor cijele institucije , uništili veliki broj muzejskih eksponata, namještaj, slike… Tada su barokne slike iz glavnog salona palate Bujović šetale po podgoričkim kućama da bi bile restaurirane od strane priučenih restauratora , a na isti način se radio i namještaj. Rezultat je stanje u kojem se eksponati danas nalaze. A mjerilo stanja u kotorskoj kulturi je što ona može da sjedi za tim stolom, što može da bude član savjeta Muzeja Kotora i još član savjeta Pomorskog muzeja.
Bilo bi interesantno čuti i koliko para je za radove u muzeju u Perastu , plaćeno privatnicima tokom prošle godine …uračunati i svakako eloksiranu bravariju na ovoj baroknoj palati kao najoriginalniji primjer devastacije jednog spomenika koji je usput i muzej.
Toliko o kulturnim aktivnostima i zaštiti kulturnih dobara koje sprovodi vlast u Kotoru.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].