Vesna Mačić
Dinamika aktivnosti nekoliko važnih naučnih projekata kotorskog Instituta za biologiju koji se odnose na izučavanje Bokokotorskog zaliva zavisi od finansijskih sredstava.
Prije par dana dobijeno je rješenje za nastavak aktivnosti na nacionalnom projekatu koji se tiče antropogenog uticaja na živi svijet u moru, finansiran od strane Ministarstva nauke i Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Sa ovim projektom se kasni oko dvije godine, sredstva su smanjena, pa je i rad naučnog tima dosta izmijenjen, kazala je za Skala radio Vesna Mačić, naučna radnica u Institutu za biologiju mora
Obećanja iz Ministarstva nauke za finanistranje nauke u sljedećoj godini su pozitivan signal za naučna istraživanja, od kojih Mačićeva kada je u pitanju Bokokotorski zaliv izdvaja istraživanja bakterija i planktona i ribljih naselja.
Ovo ne znači samo korist za naučne radnike već i odgovorne u organima uprave kako bi zakonski zaštitili i iskoristili morske resurse koje imamo.
Ovih dana je predat izvještaj nakon istraživanja morskih pećina od rta Arza do rta Platamuni.
Projekat je urađen zahvaljujući donaciji “Jugopetrola” AD podsjetila je Mačićeva, vjerujući da će sličnih prilika biti i u idućoj godini, kako bi se nastavilo izučavanje morskih pećina i živog svijeta u njima.
Za ove aktivnosti tražiće se donacije ako je potrebno i preko međunarodnih fondova, jer postoji veliki broj tema koje su prioritetne.
“Mi jesmo mala zemlja, ali je veliki biodiverzitet na našem području. Prema raznim konvencijama koje je Crna Gora potpisala, u obavezi smo da pratimo određena zaštićena staništa poput morskih pećina i određene vrste živog svijeta koje su i prema domaćoj legislativi zaštićene, a nalaze se i na listama zaštićenih vrsta međunarodnih konvencija, poput morske medvjedice ili tuljana”, kazala je dr Vesna Mačić.
Inspekcije slabo rade svoj posao.
Osim zaštićenih vrsta kod nas, kao što su tuljani, delfini, morske kornjače, zaštićeni su i prstaci koji ne bi smjeli da se sakupljaju, prodaju i konzumiraju i budu na pijacama i u restoranima.
Tu su i palasture i morski konjići, puž bačvaš, neke vrste sunđera i algi, za koje je međunarodna zajednica istraživača, naučnika, zaključila da su to specifične vrste koje najčešće nestaju zbog uništavanja staništa.
Zato je potrebno čuvati stanište, jer ukoliko zbog prije svega zagađenja, nestaju čitave livade morske trave, i morskom konjiću kojeg često možemo da vidimo u Bokokotorskom zalivu između listova morske trave, prijeti opasnost, objašnjava Mačićeva.
Gospodjo Vesna, evo ja se javljam da iz svojih licnih sredstava finansiram projekat “Uticaj zanemarivanja zastite mora i morskog biodiverziteta, bavljenjem projektima presipanja supljeg u prazno od strane vas i kolega iz instituta”. Kakvu to demagogiju prosipate ovdje, kad je dovoljno ljeti prosetat gradom i naci na svaki cosak susene morske konjice premazane lakom, navodno po vama zasticenu vrstu, izvadjene palasture trofejnih dimenzija i sl. Pocnimo od toga pa nadalje.. Kad ce te sprovesti neke konkretne korake, zastita mora, poribljavanje … ni cistenje niste kadri napraviti nego ga organizuje neko ko sa tim nema nikakve veze, jer ne moze vise gledat ovo zanemarivanje, a za sve to ste dobro placeni kao sto se i iz teksta ocitava.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].