Važna podrška Crnoj Gori na putu ka EU, i politički i simbolički

U seriji negativnih događaja kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, izuzetno je važna vijest o usvojenoj Rezoluciji Kongresa Sjedinjenih Američkih Država kojom potvrđuju podršku pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Ta podrška je veoma važna i u simboličkoj ravni i u političkom smislu, jer su SAD jedna od najvažnijih država u međunarodnim odnosima.

To su za Pobjedu kazali crnogorski diplomata, ambasador Željko Perović i profesor međunarodnih odnosa sa Univerziteta u Masačusetsu Vesko Garčević komentarišući tek objavljeni dokument, koji je usvojen 15. jula ove godine.

REZOLUCIJA

Rezoluciju je predložila demokratska predstavnica Mejna Čeli Pingri, dok je kopredlagač bio republikanac Majkl Tarner iz Ohaja, koji se i ranije aktivno zalagao za teme i akcije od interesa za našu zemlju. U tekstu usvojenom na prvom zasijedanju Predstavničkog doma 119. saziva američkog Kongresa, naslovljenom „Potvrda podrške Sjedinjenih Američkih Država pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji“, ističu se brojni pozitivni iskoraci naše zemlje u proteklom periodu. Prije svega, potcrtava se „postizanje mirne nezavisnosti putem referenduma 2006. godine“, regularni prijem u Ujedinjene nacije, te partnerstvo sa američkom državom Mejn kroz program pod okriljem Nacionalne garde, čime se „promoviše saradnja između SAD i Crne Gore u vojnoj, ekonomskoj i kulturnoj razmjeni“.

– Budući da je Crna Gora snažan saveznik Sjevernoatlantskog saveza od 2017. godine i ima stratešku ulogu u balkanskoj misiji NATO-a, uprkos naporima Rusije da Crnu Goru drži izvan Alijanse, i budući da je ostvarila napredak u rješavanju korupcije, suprotstavljanju hibridnim uticajima poput sajber napada i dezinformacija u regionu i prema Crnoj Gori, borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i jačanju krivičnog pravosuđa, uz pomoć Biroa za međunarodne poslove vezane za narkotike i sprovođenje zakona i Ministarstva pravde SAD – neki su od argumenata iz usvojene Rezolucije.

Takođe se podsjeća da je naša zemlja službeno podnijela zahtjev za pridruživanje EU 2008, a da su pregovori započeli četiri godine kasnije. Navodi se da smo kao država „ostvarili veliki napredak u poglavljima za pristupanje EU“ te da nastavljamo „marljivo postizati mjerljiv napredak u preostalim mjerilima“.

U tekstu se dalje podsjeća da je dobijanjem IBAR-a u junu 2024. godine, odnosno ispunjenosti određenih mjerila za poglavlja 23 i 24, „otvoren put da započne proces zatvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima“. Konačno, smatraju da i građani Crne Gore, preciznije Crnogorci, kako stoji u originalnom tekstu, u velikoj mjeri podržavaju pridruživanje svoje zemlje EU, citirajući anketu Delegacije EU iz 2023. godine da više od 79 odsto ispitanih podržava učlanjenje.

Sve su to bili razlozi, kako se precizira, da Kongres u ime SAD navede kako ta država „cijeni marljiv pristup Crne Gore završetku promišljenog, na zaslugama zasnovanog i temeljnog procesa pristupanja EU“, i da samim tim „u potpunosti podržava napore Crne Gore i drugih kandidata u ispunjavanju mjerila za pristupanje EU“.

– SAD ohrabruju Vladu i institucije Crne Gore da daju prioritet potrebnim reformama i ispunjavanju mjera za učlanjenje u EU, kao i naporima za dalji mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu, zatim prepoznaju saradnju između države Mejn i Crne Gore i zajedničko vojno partnerstvo Nacionalne garde Mejna i Vojske Crne Gore, te prepoznaju pozitivan uticaj Crne Gore na NATO, posvećenost države regionalnoj stabilnosti i doprinos odbrani Ukrajine od Rusije, navedeno je u Rezoluciji.

Samim tim, Kongres je pozvao predsjednika SAD Donalda Trampa, državnog sekretara Marka Rubija i evropske saveznike da se „založe za pristupanje Crne Gore EU bez daljih bilateralnih uslova“.

Takođe, predsjednik i državni sekretar SAD su pozvani da ispune četiri zahtjeva kongresmena.

– Da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore, podrže proširenje EU za Zapadni Balkan, uključujući Crnu Goru, podrže dalju evroatlantsku integraciju Zapadnog Balkana i blisko sarađuju sa Vladom Crne Gore u skladu sa bilateralnim Okvirom za suprotstavljanje zloupotrebama stranog uticaja (Framework for Countering Foreign Influence Manipulation) – zaključci su usvojene Rezolucije.

KOMENTARI

Za ambasadora Željka Perovića, ovakav dokument je veoma bitan u trenutku kada svi svjedočimo „seriji negativnih događaja“.

– Te događaje izaziva, prije svega, koalicija na vlasti, a posebno jedan njen dio, uz slabo suprotstavljanje drugog dijela te vlasti. Ova vijest stiže iz najvažnije zemlje članice NATO saveza i jedne od ključnih promotera kada je riječ o ulasku naše zemlje u Alijansu, što je ne manje značajno – navodi Perović.

Perović / FOTO:D.Mijatović

Ovake poruke vidi kao dobronamjerne i prijeko potrebne u ovom trenutku.

– Mislim da je sada na crnogorskoj strani da zapne i da uradi sve što se od nje traži u narednom periodu, kako bi se, kako je Vlada to već najavljivala, tokom 2026. godine zatvorila sva pregovaračka poglavlja na putu ka EU – dodao je on.

Perović takođe napominje kako predlagači Rezolucije pokazuju da su dva velika prijatelja naše zemlje.

– Konkretno, senator Tarner igrao je i ranije jednu od ključnih uloga u raznim situacijama koje su bile važne za Crnu Goru, dok senatorka Pingri ima crnogorski fokus – ukazao je Perović.

Dalje se osvrnuo na prijedlog Kongresa vrhu SAD da i dalje aktivno radi na sprečavanju stranih malignih utjicaja u Crnoj Gori.

– Vrlo je važno da su američki prijatelji znali da cijene doprinos Crne Gore u koaliciji za pomoć Ukrajini. I, naravno, vrlo su svjesni negativnih uticaja političkih poruka i aktivnosti koje dolaze sa ruske, odnosno beogradske strane i koji direktno utiču na Crnu Goru – zaključio je Perović.

I profesor Vesko Garčević smatra značajnim da je Crna Gora dobila podršku u američkom Kongresu u trenutku kada ta zemlja ima druge prioritete, te da i demokrate i republikanci podržavaju Crnu Goru na putu ka EU.

– Ta podrška je u simboličkoj i političkoj ravni veoma važna, jer su SAD jedna od najvažnijih država u međunarodnim odnosima. No, treba sagledati ovu incijativu objektivno što se tiče njenog mjesta u Kongresu, kao i u odnosu na njen uticaj na proces odlučivanja u administraciji, te na ono što se događa u SAD i u odnosu na relacije SAD i EU – naveo je on.

Ovakva incijativa, kako je objasnio Garčević, „nema tu vrstu pravnog zakonodavnog imperativa“.

– Bijela kuća će svakako sprovoditi politiku na osnovu svojih prioriteta, a ovo je nešto što dolazi kao neka vrsta preporuke, savjeta ili apela da se i to ima u vidu. U trenutnoj situaciji kada su američka javnost, politika i Tramp koncentrisani na događaje unutar zemlje, naročito nakon političkog nasilja, tek treba vidjeti koliko će ova inicijativa stvarno uspjeti da bude zapažena u samoj administraciji, imajući u vidu ostale priotitete – ukazao je Garčević.

Garčević/ FOTO:Vlada

Uz to, napominje da pomenutu rezoluciju takođe treba staviti u kontekst aktuelnih odnosa SAD i EU, koji više nijesu isti.

– Glas SAD i Vašingtona, kada je u pitanju proširenje EU, nema značaj kao što je to nekada bio slučaj, ne odjekuje kao prije 15 godina. Za Crnu Goru bi bilo značajno da ovakve inicijative poteknu iz zemalja EU. Onda bi to, kada je u pitanju proširenje, bilo definitivno mnogo važnije – zaključio je Garčević.