Centar za socijalni rad u Kotoru, sa područnim jedinicama Tivat i Budva brine o ljudima i porodicama u stanju socijalne potrebe kroz materijalna davanja i druge usluge iznjegove nadležnoti.
Tu su i asistencije, intervencije i pomoć ostalim organima koji su uključeni u rad ovog Centra.
Domicilno stanovništvo se teško odlučuje za pomoć i tek u slučaju krajnje nužde se jave Centru, kazao je za Skala radio Vasilije Todorović, direktor ove ustanove.
“Razlog tome je ponos ili osjećaj da će sebe poniziti ukoliko neko vidi da su prešli vrata Centra za socijali rad. U slučajevima kada se dobije dojava od rođaka, komšija, da je situacija alarmantna, predstavnici Centra disktretno obiđu porodicu ili pojedinca, nastojeći da se pruži pomoć u mjeri koliko se može. Ukoliko bi se evidentirali svi predmeti koje Centar trenutno vodi u Kotor u po raznim osnovama, zvanična cifra je oko hiljadu socijalnih slučajeva. Po procjeni to je negdje na sličnom nivou unazad šest, sedam godina”, kazao je Todorović i podsjetio da je od 1991. godine Centar organizovan kao nezavisna ustanova, a do tada je bilo klasično, staro socijalno.
Tu se rješavala penzija, zdravstveno osiguranje i dio socijale, a od 1991. godine na drugi način su organizovane službe Centra za socijalni rad.
One obuhvataju Fond zdravstva i Fond penzijskog osiguranja, a Centar za socijalni rad je izdvojen sa 6 kancelarija.
Danas su to tri ustanove.
Todorović je podsjetio i na socijani karton koji je segment informacionog sistema.
“Kompletan program socijalne i dječije zaštite je umrežen sa mnogim ustanovama. Do pojave računarskog sitema komuniciralo se pismom, telefonom, što će reći XIX. vijek. Danas Centar ima direktnu komunikaciju sa matičnim listom građana, sa poreskom upravom, katastrom, Zavodom za zapošljavanje, objašnjava naš sagovornik. Danas se više ne može desiti da neko dobija ono što mu ne pripada. Sve je provjerljivo a ne kao nekada da dječiji dodatak, na primjer dobijaju oni koji imaju po 30 i više godina. Toga je bilo zbog neurednih evidencija i spore komunikacije”, naveo je on.
Na naše pitanje da li danas djeca ostvaruju pravo na dječiji dodatak, Todorović je odgovorio da danas, samo roditelji koji su ostvarili materijalno obezbjeđenje mogu da imaju i dječiji dodatak.
“U pitanju su porodice koje teško žive i nemaju gotovo nikakva materijalna primanja i bez nekretnine su. Po propisima nekretnina od deset kvadrata po glavi porodice je plafon do kojeg korisnik može da raspolaže, a i da dobije materijalno obezbjeđenje porodice. Za svako novorođeno dijete dobija se otpremnina u iznosu od 105 eura kao jednokratno primanje i ukoliko je majka prijavljena na Zavod za zapošljavanje, ona dobija nadoknadu u roku od godinu dana u iznosu od 60 eura”, rekao je Todorović.
Na pitanje Skala radija kako se evidentira i prati romska populacija, Todorović je rekao da se oni prate na identičan način kao i sve ostale korisnike i imaju sva prava jednaka.
Oni su aktivni, posebno kada je u pitanju materijalmno obezbjeđenje porodice.
Povećanjem PDV su se neminovno povećali i troškovi, a da li su se povećala i davanja?
Todorović je kazao da se davanja nijesu povećala, jer su ona utvrđena raniji budžetom i primanja su na žalost ostala ista.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].