Uslovi i način legalizacije neformalnih objekata propisani novim zakonom

7
Kotor

Zakon o regularizaciji i legalizaciji neformalnih objekata stupa na snagu danas, a njegova primjena će početi od 1. marta 2017. godine.

Ovim zakonom se uređuju uslovi i način regularizacije i legalizacije neformalnih objekata u koje spadaju stambeni, poslovni i poslovno-stambeni objekti, odnosno rekonstruisani dio postojećeg objekta na kojem su izvedeni grubi konstruktivni, građevinski radovi najmanje jedne etaže, izgrađeni bez građevinske dozvole ili suprotno građevinskoj dozvoli.

Neformalni objekti su takođe i posebni djelovi objekta izgrađeni bez dozvole ili u suprotnosti od građevinske dozvole, objašnjava za Skala radio Slavica Vojinović, sekretarka opštinskog Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno  planiranje.

Grubi konstruktivni, građevinski radovi podrazumijevaju izvedene temelje, stubove sa gredama, zidove i ploče iznad zidova ili krovne konstrukcije.

Neformalnim objektima se smatraju i objekti osnovnog stanovanja, to su stambeni objekti bruto građevinske površine do 200 metara kvadratnih.

Ovaj novi zakon se neće primjenjivati na neformalne objekte koji su izgrađeni u zaštitnom putnom i kružnom pojasu, u zoni aerodroma, u zaštitnom pojasu elektro-energetskih objekata, na klizištima, na eksploatacionim područjima, na prostoru određenom planskim dokumentom za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, na privremene i objekte u zoni nacionalnog parka.

Postupak legalizacije neformalnog objekta se pokreće, kaže Vojinovićeva, podnošenjem zahtjeva kojeg podnosi vlasnik neformalnog objekta, suvlasnik, etažni vlasnik i nasljednik.

Nadležni organ lokalne uprave radi legalizacije neformalnog  objekta površine do 500 kvadrata, u zakonskom roku traži od podnosioca zahtjeva da dostavi tri primjerka elaborata izvedenog stanja izgrađenog objekta, analizu statičke i seizmičke stabilnosti objekta i tri primjerka projekta arhitekture.

Takođe je podnosilac zahtjeva za legalizaciju ovakvog objekta dužan da plati naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i naknadu za izgradnju regionalnog sistema vodosnadbijevanja.

Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju neformalnog objekta je 270 dana od dana početka primjene ovog zakona, odnosno od 1. marta sljedeće godine, zaključila je Vojinovićeva.

7 COMMENTS

  1. Mirjana nije znala da se pitanja javno objavljuju, a ni da je njen objekat odavno legalizovan.

  2. Super je,kad stize zakon za naplatu stanova kuca,kad stizu kase koje ce kafu kucati i odmah obracunavat porez u pg.kada ce oni koji su stekli bogastvo poceti plaćati porez,ne stranacke donacije, kad zatreba,nisam za komentare tipa motika jer za mene je to usto što i pištolj,puške, e ja sam kontra rata jer ovi oslobodilacki ratovi su nas doveli na najmanju moguću razinu,kulturno a i ekonomski. Gospodo prije ste se zvali drugovi,porez platite da imamo skole,bolnice,da doktori postanu doktori a ne trgovci,da profesori budu profesori a ne sve ostalo a najmanje profesori,bolesna klica ovog drustva tesko se liječi gore od dijabetesa.

    • Poštovani,
      Nasledila sam kuću u Utjehi, Kunje-Bar, za koju uredno plaćamo porez otkako je sagradjena, 1972. god.(u vreme kada tamo nije bilo ni struje ni vode ni magistrale), a naravno, moji roditelji su učestvovali u svim zajedničkim troškovima izgradnje infrastrukture….
      Kada će početi legalizacija tih objekata i koja dokumenta treba da podnesem?
      Hvala na odgovoru.
      Srdačan pozdrav,
      Mirjana Stolić-Srdanov, Beograd

      • Mirjana nije znala da se pitanja javno objavljuju, a ni da je njen objekat odavno legalizovan.

  3. Veoma smo “iznenađeni” što se ovaj zakon donosi mjesec dana pred izbore. Što je više legalizovanih ploča to je nama postojeća vlada milija i draža.
    Samo vi legalizujte ali kada mi preuzmemo vlast najstarijim demokratskim načinom koristeći govnjive motke, zakonski će se za stalno srušiti privremeni bunker u Verigama u kojemu će konobari biti zaduženi da pale i gase sijalice imitirajući lanternu, žalosni pokušaj replike Perasta u Kostanjici, nikšićka plaža u Lipcima, hoteli Conte Kasalica ( otuđeni i urb. kriminalom dograđeni Dom kulture sa pečatom kumova iz PG i KO via Morinj) i Perastra Boškovića ( čardak bez nađenih temelja na docima sv.Antona ).
    Sigurno nećemo srušiti ovaj postojeći novosagrađeni hotel Ćupića na mjesto IMK Jadran jer je uloženo i na vrijeme izgrađeno kao što je i obećano tj. kao što je pošteno i privatizovano.
    Nastavite ovaj niz…

    • Nemam državljanstvo, samo boravak, ali Crnu Goru smatram drugom domovinom. Drugom, iako sam u njoj ostavio mnogo više teško stečenog novca nego u prvoj.
      Najveći deo vremena provodim u Krašićima, znate gde je to i ko tamo ima kuće.
      Komentar? Na papiru je sve u redu, a na terenu…
      Nakon Odluke Vlade o studiji lokacije iz decembra 2009, “na pjenu od mora” nikao je red kuća. Vlasnici 441 objekta u naselju praktično izgubiše pristup plaži, a ovi povlašćeni izdaju kuće dnevno za 1-2 prosečne plate u CG.
      “Pristupi obali su javni, problem je u dinamici” kaže sekretarka održivog razvoja.
      Kanalizacija? Nakon biološkog prečišćavanja (ma jeli?) voda se ispušta u more. To je potvrdila komunalna inspektorka opštine Tivat. Da ne pominjemo prelivanje iz glavnog voda kanalizacije direktno u more pretprošle godine, što je dovelo do velikog broja zaraznih bolesti.
      Kako je na plaži? Bivši ministar finansija iznese kompletan mobilijar na dva metra plaže ispred kuće, a gosti Rusi se ljute kad neko prolazi jer su to skupo platili. On je još dobar. Većina pravi ponte ispred kuće, obično vikendom, jedan 06.01. uveče pre dve godine. Jednu su prošle godine porušili, prelazeći bagerom preko iste takve, izgrađene u isto vreme. Samo pretpostavljam šta je uzrok. Na ponte mogu samo njihovi gosti. Jedan rasteruje neželjene šmrkom, što je dovelo do sudskog procesa prošle godine.
      Ispred mene je kuća od 700 m2 na pet nivoa. Ruševina koju je bivši vlasnik preduzimač napravio od materijala koji mu ostane. Porez? Sinovi nemaju prihod, skupljaju staro gvožđe u dvorištu. Da li će im u regularizaciji pofaliti crep sa krova? Mislim da neće.
      Turisti? Zadnjih godina ih nema, a to opet dovodi do odumiranja naselja. Vrednost kuća je pala bar za 50%. U Krašićima, za šire ćemo videti.
      Nego, dok čekam regularizaciju, znate li nekog ko bi kupio kuću pored mora? Dajem bud-zašto! Ne samo ja, svi vlasnici bi se rado rešili vrućeg krompira.
      Oni iznad puta, a oni ispod su zadovoljni. Njima više niko ništa ne može…

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].