URIN-a statistička greška i rekonstrukcija po volji Vučića

Piše: Slavko Mandić

Eto, dočekasmo oslobođenje nacionalnog javnog servisa, na čijem jutarnjem programu čusmo od funkcionerke URE i univerzitetske profesorice Mare Šćepanović da je Crna Gora statistička greška. Voditelj vjerovatno nije razumio što govori njegova gošća, a moguće i da jeste i da protiv takve izjave on baš i nema ništa protiv. Jer da ima, upozorio bi profesorku na skandaloznu izjavu, ako ne iz uvjerenja a onda makar zbog profesionalnih standarda koje je dužan da poštuje. Ali, u ovakvom rasporedu „demokratskih“ snaga, raznobojnih i raznovrsnih eksperata koji na dnevnoj osnovi pokazuju svijetu koliko cijene državu u kojoj su vlast, onda ni on nije ništa dužan da zna. Nije znala ni ona njegova tv družbenica koja je objavila lažnu vijest da su demonstranti pucali na policiju prilikom mirnih protesta na Cetinju 05. septembra, a ovi na nepostojeći napad uzvratili svim raspoloživim šok bombama, suzavcima, gumenim mecima na svoje građane. Oni se i danas oporavljaju od bojnih otrova, koje vlast nije šteđela i kojima je žestoko darivala Cetinjane i njihove prijatelje svih vjera i nacija.

Tako sad radi oslobođeni Javni servis, i nije ovo prva transformacija ove vrste u njegovoj novijoj istoriji. Bilo je toga i biće, bože Zdravka, kako vrijeme bude odmicalo, a posvađane između sebe koalicione „velesile“ na ovoj statističkoj grešci, kako svoju državu nazva visokouzdignuta URIN-a dužnočinka, sada moraju da nađu rješenje koje bi im omogućilo da pokušaju da pobrišu onu uzajamnu pljuvačinu, kojom su umivali nečisto političko lice tokom protekle zajedničke godine vladanja. Ali oni to bez problema mogu. Samo da se ne vrati mrski DPS, ne ojača još mrskiji Milo i ne zamjere se omiljenom Vučiću i još omiljenijoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Zbog svega toga valja očekivati da će ispeglati brazgotine nastale na licima na kojima su međusobno orali najsramnijim međusobnim klevetama, uvredama, optužbama, raznoraznim etiketiranjima, po kojima su, ako im je vjerovati, vlastodršci sa obje strane nešto najgore što se Crnoj Gori moglo dogoditi. Posmatrajući ih kroz ovo minulo vrijeme, nema razloga da ne vjerujemo u vrijednosne sudove jednih o drugima.
Ali, vlast je slast, a riječ više za mnoge u Crnoj Gori ne znači ništa. A lećele su glave, ne tako davno, kada se izgovori laž i nekome prilijepi ono što sa njim nema nikakve veze. Zbog toga se vodilo računa i birale su se riječi.
Danas ne leti ništa, osim popova, kojima ova vlast omogućava helikopterske putanje, livade za slijetanja, duge cijevi i oklopna vozila za ustoličenja. Oni sami će se pobrinuti za prihavat izvjesne krimi družine, do zuba naoražane i za gomilu novca koji će biti podijeljen onima zaslužnima za široku antiljudsku akciju krvavog razbijanja mirnih protesta. Svega se toga nagledao naš narod, ali i međunarodne uspavanke, čiji je doprinos ovom zlom naumu za Crnu Goru uistinu nemjerljiv.

Propast ekspertske vlade, koja to apsolutno nije, niti je mogla biti, ali možda jeste smišljena da podstiče klero-nacionalnu svijest na svakom koraku, posebno među mladima, kojima je ukradeno kvalitetno školovanje dovođenjem žene četnika, (po sopstvenom kazivanju), čiji je zadatak bio da razbije školstvo, upravo onako kako su to specijalne policijske snage uradile građanima Cetinja. Sve je to dogovoreno sa crkvom srpskom i njenim istinskim šefom Vučićem.
Interesantno je kako ga boli suzavac bačen na okupljene demonstrante Srbe na Kosovu. Saopštio je javnosti o strašnom divljanju kosovskih policijskih snaga na śeveru Kosova, bacanju suzavca i upotrebi oklopnih transportera. A ono na Cetinju, opakije i žešće, smatrao je potpuno prirodnim činom. Nema sumnje da je Vučić imao svoje ljude u polugama crnogorske vlasti i u samom Cetinjskom manastiru. Kazao je bez zazora da je BIA cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o događanjima u Crnoj Gori, odnosno na Cetinju. I to je jedna od rijetkih istina koju je Vučić izgovorio o dešavanjima u prijestonom gradu, jer je opšte poznato da desetine agenata BIA svakodnevno rovare po Crnoj Gori prije i nakon dolaska nove vlasti.

Kada je vlast ośetila da je na izdisaju i da je postala sopstvena besmisao, onda se neko śetio da bi im bolje bilo da pokušaju da obrišu išporkane obraze, raspušte te blijede ostatke svetosavskih ekspertskih jurišnika, i rekonstruišu, kako bi kladioničari kazali, nešto što je iz ništa u ništa. Ne pitajući URIN-e vrhovnike, sastale su se Demokrate i zakleti neprijatelji iz Demokratskog fronta i postali racionalni prijatelji. Opet zbog DPS-a i Mila. Demokrate da zadrže vlast a Front da od nje makar nešto zakuči.
U kuloarima je već Medojeviću dat Dritanov resor, a ovome, da bi podržao arhitekte nove vlasti, dodijeljen će biti onaj vanjskih poslova. O svemu tome se ništa neće pitati premijer, koji uporno tvrdi da je on taj koji će se odlučivati i birati ministre. Oće, oće, kao i do sad.

Dok sve ovo tek počinje da traje, oglasila se i budvanska svetosavka, URIN-a poslanica Božena Jelušić. Ona je izjavila da ne podržava političku Vladu kao i da će o predlogu premijera Krivokapića odlučivati organi njihove stranke. Potom ide rečenica zasmijavanja javnosti. Citiraću je da ne pogriješim, jer je teško ponoviti: „Rekonstrukcija vlade, ukoliko bi je bilo, morala bi biti na ekspertskoj osnovi. U slučaju da nije tako, to više ne bi bila vlada o kojoj smo postigli saglasnost”.
I, gospođo svetosavko? Što onda? Hoće li vaše ruke polećeti ka nebu kad bude glasanje o mogućoj novoj vladi, a ne bude više đavoljeg eksperta u njoj? Ili ima ovakvih za koje ste se ranije izjasnili poštujući duboko odluku popova u manastiru Ostrog?

U svakom slučaju, Vi nemate glas. Vaš glas služi i kad god treba posluži onome kome Vi služite.

Podsjetiću Vas na jedan aforizam genijalnog Vladimira Bulatovića VIB-a. Zamislite se. Možda još nije kasno.

Prvo si čovjek u sjenci,
onda si čovjek sa sjenkom,
najzad si sjenka od čovjeka.

Ima smisla gospođo. Znam da znate da je tako.