UKIDANJE ČOVJEKA: ŠTA JE DANAS ČOVJEK ?

UKIDANJE  ČOVJEKA
ŠTA JE DANAS ČOVJEK?

Piše: Željko RUTOVIĆ

Sofokle je tvrdio da je najzagonetnije od svih pitanja, pitanje: Šta je čovjek? Identičan stav odgonetanja tajne nad tajnama, mnogo vjekova kasnije imao je i Imanuel Kant. Ovaj filozof, koji je izmedju ostalog predavao i logiku, metafiziku, matematiku, etiku, antropologiju, tražio je odgovor u čovjekovim duhovnim moćima: 1. Šta mogu da znam? 2. Sta treba da činim? 3. Čemu mogu da se nadam? 4. Šta je čovjek?

Kant vjerovaše da je smisao i svrha filozofije upravo u odgovorima na ova pitanja  koja pride treba  posmatrati i u duhu  metafizike, etike religije i antropologije.

U duhu tematskog pitanja, Kant će u “Metafizici morala” kazati: “Djelaj spolja tako da slobodna upotreba tvoje samovolje može da postoji zajedno sa slobodom svakoga po nekom opstem zakonu”. Da. Slobodni izbor jedne osobe ide sa slobodom i slobodnim izborom druge osobe. Jeste, Kantova etika nas uči pojmu dužnosti iza koje stoji moralni zakon. No, danas taj zakon nikako da se “implementira”. Stalno neki “amandmani” koji uporno zaobilaze staru biblijsku mudrost: “Ne čini drugom ono sto ne  želis sebi”.

Ne govorahu slučajno Aristotel  i Epikur da tradicionalno umijeće življenja nije  bilo individualistički usmjereno. Ali, na žalost, danas se ne govori, ne razmišlja i ne uči o etosu samopropisanih  moralnih zakona. Sjetite se kada ste i koga ste poslednji put sa takvim govorom čuli. Naravno, nemate odgovor. Ne makar brz. Da, to je između ostalog pitanje logosa, uzroka i svrhe ljudskog postojanja koja čovjeka čini posebnim u prirodi. A ta posebnost treba da počiva na moralnoj vrlini, duhovnosti i racionalnoj svijesti koja je, pri tom, neodvojiva od heraklitovskog panta rei kao sveukupnog poimanja našeg mjesta u univerzumu.

Tek, danas od uzvišenih filozofskih, logosnih, etičko – estetskih pitanja šta je čovjek gotovo da nije ostalo nista. Na sceni su drugi “zakoni”, pravila, vrijednosti i interesovanja, preciznije interesi. Materijalna civilizacija potrla je sve misaono i smisaono koje propituje o etičkoj dužnosti čovjeka današnjice. I konačno, tamo gdje se temeljito ne propituje o smislu ličnog postojanja, mali je korak od suštinskog nepostojanja.

Uostalom to nepostojanje u raznim oblicima gledamo i živimo svaki dan.