UKIDANJE ČOVJEKA: PSIHOLOŠKA TEHNOLOGIJA

UKIDANJE ČOVJEKA

PSIHOLOŠKA TEHNOLOGIJA

Piše: Željko Rutović

Umjesto inteligentnog sluge i komfora svakodnevlja ovovremena digitalna ” pametna ” tehnika postala je snažno oružje nadzora pomoću kojeg se sve više vlada i upravlja društvom.

Nova tehnološka rješenja ubrzano mijenjaju iskustva i modele čovjekove najšire komunikacije. Tako generisanje , integracija i strukturisanje korisničkih podataka postaju današnji osnov novog personalizovanog iskustva automatizovanih interakcija u okviru kojih se pruža uvid u potrebe korisnika i njihovih zelja. Za rezultat smo dobili mehanizam nadgledanja društva posredstvom softvera društvenih mreža kao očitu i sveprisutnu zloupotrebu ličnih podataka. Mehanizmi odbrane djeluju labavo i nemoćno. Giganti poput Gugla, Fejsbuka, Instagrama, Jutjuba, Pinteresta, funkcionišu na bazi algoritama koji neprestano provjeravaju početne strane njihovih korisnika, što jeste osnov za razne tehnike manipulacija i ubjeđivanja posredstvom softvera. Cilj ovih aplikacija jeste da korisnik provede što više vremena upotrebljavajući ih jer će na taj način biti izložen većem broju reklama za prozvode i usluge koje ga interesuju ili bi ga mogle interesovati. No, kako aplikacija zna šta da nam prikaže i šta nas zanima? Nepregledne baze podataka svakog ko je pristupio društvenim mrežama, počev od informisanja i hobija, do političkog opredjeljenja, osnova su za zloupotrebu, kako u marketinške tako i u političke i manipulativne svrhe.

Politička dešavanja ovog vijeka govore nam da je upotreba psihometrije, oblasti moderne psihologije uticala na poremećaj – inženjering mnogih globalnih izbornih procesa. Konkretno, riječ je o tehnologiji – modelu određivanja karakteristika ličnosti na osnovu profila društvenih mreža. Već poznato, riječ je o prodaji čovjekove pažnje, odnosno korisnika velikim oglašivačima koji reklamu prenose personalno do potencijalnog potrošača robe ili usluga a sve na osnovu korisničkih digitalnih tragova. Firme kao što su Acxiom, Experian, Datalogix, gdje god mogu kupuju privatne podatke ( od banaka, osiguravajućih društava, agencija za nekretnine, turističkih sajtova, trgovaca na malo, zdravstvenog sektora …) stvarajući ogromne baze podataka, poznate kao ” big data ” i kao takve ukrštaju, povezuju, analiziraju i preprodaju trećim licima.

Velike mreže onlajn platformi kao moćni agregatori podataka u svakom momentu u raznim životnim situacijama, znaju šta vas zanima, da bi taj sadržaj u realnom vremenu slali kao ciljano obavještenje pojedinačnom korisniku na početnu stranu što je i objava nestanka zajedničkog digitalnog prostora kojeg smo nekada nazivali internetom. Ovo je i osnov za postupno prediktovanje našeg.mišljenja ,npr.o određenom političkom pitanju. Ti rizični sistemi predatorskih modela nadzornog kapitalizma prate, analiziraju, predviđaju i utiču na društveno ponašanje ljudi.

Kako to djeluje u praksi?

Naime, određivanje tipa ličnosti analizira se preko njegovih lajkova, preciznije, na osnovu manje od deset lajkova ustanovljava se pet faktora čovjekove ličnosti -ekstroverzija, otvorenost, saradnja, savjesnost i neuroticizam, na osnovu čijih se vrijednosti, npr. pomoću sezdeset osam lajkova može odrediti boja kože, dok istraživanja govore da je osamdeset pet lajkova potrebno da bi se utvrdila partijska pripadnost.

Ovaj metod “psihološke tehnologije”,  tj. njegova primjena uz podršku Kembridž analitike ” bila je ” presudna za pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 2016. godine. Naime, izvršni direktor kompanije ” Kembridž analitika ” Aleksandar Niks, izjavio je tim povodom da je kompanija ovom metodom izradila modele svih 230 miliona američkih birača koji su svaki ponaosob opisani sa po četiri do pet hiljada parametara.

A sad da vidimo u ovom diskursu , šta to o nama npr. znaju Gugl i Fejbuk, koji masovno eksploatišu i čuvaju ogromne količine podataka o svakome ko koristi njihove usluge.

Pa primjera radi Gugl čuva koordinate lokacija, istoriju pretraga, on pravi profil za potencijalne oglašivače na osnovu korisničkih informacija, uključujući pol, starost, hobi, tjelesnu težinu…čuva informacije o aplikaciji i ekstenzijama koje su korišćene na osnovu videa koji se koristi Gugl zaključuje da ćete uskoro postati roditelj, da li ste konzervativac, liberalni demokrata, da li ste depresivni, anoreksični…A sada da vidimo šta to kod Gugla u ” uslovima korišćenja piše: ” U zavisnosti od podešavanja koja ste odabrali vaše aktivnosti na drugim sajtovima i aplikacijama mogu da budu povezane sa podacima koje ste nam ostavili o sebi, kako bismo unaprijedili naše usluge i oglase koje vam predočavamo.”

Fejsbuk koga nemali broj sociologa informatičke ere smatra “najmoćnijim instrumentom za proučavanje ljudskog društva, koji pruža mogućnost vođenja eksperimenta sa milionima korisnika ” takođe memoriše korisnička interesovanja na osnovu stvari koje se lajkuju i šeruju, aplikacije koje se instaliraju, istoriju poziva, datoteke, fotografije i snimke, muziku..

Konačno, u dobu ” postprivatnosti “mnogo stvari, operacija i digitalnih praksi upućuje na zaključak da se je danas vrlo teško zaštititi od sve više sofisticiranijeg i sveobuhvatnijeg sistemskog praćenja onoga što na vebu radimo. Istina, za potpuno profilisanje čovjeka, filtriranje informacija o njemu i njegove zlo – upotrebe u razne svrhe, zaslužan je upravo on sam, jer značajan dio svoje privatnosti čini javnim, tj. lako dostupnim. Otuda i ne slučajno lideri velikih digitalno – tehnoloških korporacija samouvjereno – pobjednički izjavljuju da je ” privatnost mrtva “.