UKIDANJE ČOVJEKA: FARME BEBA ?

0


UKIDANJE ČOVJEKA: FARME BEBA ?

Piše: Željko Rutović

Najbogatiji čovjek svijeta Ilon Mask, prije nekih godinu i nešto više, obzanio je, ili najavio  projekat pod intrigantnim imenom ” Farme beba “, vidjevši ga kao budućnost čovječanstva, tj. pomoć rastu nataliteta. U tom  duhu i namjeni propagandno futuristički film predstavio je ” rađaonicu ” koja može, ili treba da  uzgaja ” unutar vještačke materice i do trideset hiljada beba godišnje.

Autof filma biotehnolog Hašem el Gatli tvrdi da se ova ideja zasniva na pedeset godina naučnog istraživanja, smatrajući da bi ove ” rađaonice ” mogle biti u širokoj  upotrebi za nekoliko decenija. Film  prikazuje ” rađaonice ” sa hiljadama fetusa koji se razvijaju u posebnim kapsulama sa kontrolisanom temperaturom te pupčanom vrpcom pomoću koje se oni hrane i dišu.

Po ovom konceptu roditelji će moći da biraju genetski superiorniji embrion koji se takođe može genetski modifikovati prilagođavajući osobine, uključujući fizičku snagu kao i eliminaciju naslednih bolesti.

” Postrojenja “, tj. laboratorije i komore za rast dizajnirane su tako da simuliraju stvarne uslove u majčinoj utrobi sa senzorima koji prate vitalne funkcije beba. Komore posredstvom vještačke inteligencije kontinuirano skeniraju fetus te prate cjelokupni proces razvoja bebe. Roditelji pak, putem aplikacije, mogu u realnom vremenu da prate razvoj njihove bebe unutar kapsule zajedno sa prikazom njenih vitalnih podataka.

Pripovjedač u videu napominje kako je masivno postrojenje namijenjeno i ženama koje se plaše trudnoće. Znači, genetički inženjering,  ” dizajniranje beba ” i ” “editovanje gena “više nijesu naučna fantastika, već veoma bliska, a po svemu sudeci i neizvjesna ili onespokojavajuća budućnost.

Ovaj projekat nedvosmisleno otvara brojna problematična etička pitanja. I ne samo etična. Pod uslovom da su tehnologije  ” rađaonice ” bezbjedne i efikasne, postojaće bitna moralna razlika da li ćete nekoga genetički usmjeriti prema određenoj profesiji, primjera radi  sportu, ili će se sjutra to dijete u odrastanju usmjeriti shodno prirodnim sklonostima određenoj sportskoj  disciplini. Znači, pitanje je do koje granice, kako, zašto i da li uopšte intervenisati u prirodni poredak stvari i života? Gdje podvući crtu i pustiti prirodu da dovrši svoj proces. Za razliku od biokonzervativne škole, pripadnici bioliberalne struje smatraju da je naša moralna obaveza poboljšati čovjeka da, ukoliko je to moguće, u dizajniranju beba biramo najbolje.

Konačno, pitamo se  šta je smisao našeg života ako od beba želimo pošto – poto napraviti superinteligentna bića.

O ovim predviđanjima još davne 1932. upozoravaše Haksli u svojoj antiutopijskoj knjizi ” Vrli novi svijet “. U svakom slučaju, nezavisno da li će, ili ne, ovaj ” projekat ” biti izvodiv, njegovo javno lansiranje je suviše govorljiva i problematična stvar. Iz više razloga.

” Prekompozicija” čovjeka, njegov inženjering i mašinska nadogradnja debelo su odmakli procesi ovog dehumanizujućeg vijeka. U tom, po mnogo čemu problematičnom vijeku, priroda se želi vještački nadomjestiti, čovjek unaprijediti i vještački stimulisati.

I samo eksploatisanje teme i javni diskurs opominjujuća su činjenica  koja se ne može zanemariti. Svako imitiranje prirode i na njoj zasnovanih bioloških procesa nije ništa drugo do neetičko, antihumano dokidanje ontologije i biologije čovjekovog  bića.

Inače, vijek eksperimenta, kao nijedan do sada, u relativno kratkom vremenu učinio je previše na ukidanju čovjeka. Otuda pažljivo treba pratiti globalne projektne inicijative  koje rade na čovjekovom “poboljšanju”, koje za rezultat  donose zabrinjavajuće opadanje njegovih kognitivnih sposobnosti, socijalne interaktivnosti i kritičke sumnje koja, primjera radi, neće ni obratiti pažnju na zagovaranje predmetne Maskove” farme ”

Sustinski, to i jeste finalni cilj ove epohe, vaspitati dolazeće generacije koje neće kritički propitivati svijet oko sebe, koje će u duhu bezpogovorne poslušnosti dobrovoljno  i jednodimenzionalno sa – učestvovati u manipulativnim ideologijama obesmisljavanja svijeta i imena čovjeka u tom svijetu.

Kome i zašto ( ne ) treba čovjek koji pita i sumnja ?

Uostalom, kakav se čovjek danas traži ?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].