Ugovor u javnoj upravi zamjena za siguran glas

Ugovori o djelu, bez konkursa, poznati i kao ,,kratkoročno zapošljavanje“ postali su praksa pred izbore. Prikupljanje izborne podrške plaćanjem iz budžeta za ugovore o djelu prepoznato je kao jedan od mehanizama za uticaj na volju građana. Međutim, kako upozorava ekonomski analitičar Mirza Mulešković, partijska zapošljavanja mogu biti opasna po ekonomsku održivost naše zemlje.

On navodi podatak da Crna Gora ima značajno veći broj zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na prosjek zemalja OeCD.

Forsirati privredu, a ne javni sektor

– Svi treba da pomognemo da bude drugačije. Da se radi i da tokom cijele godine stvaramo sistem koji će da prepoznaje kvalitetnog radnika. Moramo više da povedemo računa o otvaranju novih radnih mjesta u privredi, jer činjenica da smo pred izbore zaposlili 12.000 u javnom sektoru, pitamo se onda koliko je u realnom. Ako favorizujemo javni u odnosu na privatni, a on jeste dugo godina popularan, a sad posebno zbog povećanja zarada, na koji način mi to mislimo da finansiramo. Ukoliko nemamo novih radnih mjesta u privredi, nećemo moći da imamo održive javne finansije – poručio je Mulešković dodajući da ono što jeste sigurno da nam javne finansije u posljednje vrijeme koriste za zapošljavanje u javnom sektoru, bilo koji tip ugovora bio, kako bi se obezbijedili glasovi zaposlenih.

Podsjećamo da je u državnoj upravi, tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, zaposleno blizu 6.300 osoba, a do 1. juna zaključeno je više od 12 hiljada ugovora, pokazuju podaci dostavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije, koje je analizirao MANS.

Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, kako je saopšteno iz MANS-a, pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme.

– Blizu 30 odsto se odnosi na ugovore o djelu, osam odsto na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju – naveli su iz MANS-a.

Iz te nevladine organizacije su istakli da se, od svih zaključenih ugovora, 45 odsto odnosilo na angažovanje osoba u trajanju od mjesec.

Na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek pet odsto ugovora, na neodređeno oko četiri, dok se 44 odsto ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.

Mulešković je istakao da se radi o zabrinjavajućim podacima koji će dodatno urušiti sistem javnih finansija.

– Ovo nije dobro zbog samih zaposlenih u javnoj upravi. Na ovaj način i ti zaposleni koji dobiju ugovor na kratko vrijeme su nesigurni i oni ne znaju šta će biti sa njihovom sudbinom poslije određenog perioda. Jer ljudi koji dobijaju takve ugovore su u veoma nesigurnom statusu što se tiče njihovog ostanka na tim radnim mjestima i negdje zavise od struktura koje su trenutno na vlasti – kaže Mulešković smatrajući da to nije dobro jer se time smanjuje i radni elan i sve ostalo.

– Imamo i problem da oni koji rade duži vremenski period u državnoj upravi da se na taj način i oni dezavuišu. Takođe, što je veoma problematično je da na taj način pokazujemo da nemamo dobro sređenu javnu upravu i još uz to ,,pravimo“ radna mjesta koja služe u izborne svrhe. Ovo je dugogodišnji problem i to mora da se zaustavi. Posebno imajući u vidu da imamo veliki problem sa javnom potrošnjom i da su relevantni izvještaji pokazali da moramo da racionalizujemo javnu potrošnju i da se više posvetimo prihodnoj strani – kazao je Mulešković dodajući da je za 2025. godinu prema projekcijama planirani rast 2,9 odsto BDP što će Crnu Goru staviti na posljednje mjesto zemalja regiona.

– To će biti najniži rast bruto društvenog proizvoda u odnosu na zemlje regiona. Tako da nam to sve pokazuje da ćemo imati problem sa javnim finansijama jer nemamo dodatnu novu ekonomsku vrijednost koja bi mogla to da pokrije. Nadalje, ovo nam govori da je neophodno što hitnije raditi reformu javne uprave, da se mora više voditi računa o tome da se moraju zapošljavati ljudi, da se negdje kroz to dovođenje u normalu i obezbijede i normalni uslovi za rad, ali i da se obezbijedi i sigurnost zaposlenih – poručuje Mulešković.

Mulešković

Njegova poruka ,,kratkoročnim“ zaposlenima je da rade svoj posao i da se na taj način dokazuju, ali da ne treba da prihvate da je ovo normalna praksa.

Javni sektor ugrožen

Već nekoliko godina postoje preporuke Evropske komisije da je naš javni sektor ugrožen, a Mulešković naglašava da smo prije pandemije bili pokrenuli reformu.

– Velika želja građana da rade u javnoj upravi počela je bila da se mijenja i imali smo zamajac razvoja privrede i onda se desila pandemija. Mislim da treba da se vratimo mjerama koje će da promovišu preduzetništvo, posebno kod mladih, žena… jer imamo dosta linija koje su dostupne kako kod nadležnih institucija tako i drugih fondova – poručuje Mulešković dodajući da treba da promovišemo i privatni sektor, jer na taj način ćemo da skrećemo pažnju da to jeste najbitniji segment jedne ekonomije.

– Crna Gora je bila krenula u kompletne reforme i EK je finansirala veliki broj projekata koji se odnosio na to, ali nijesmo mnogo uradili. Moramo da stimulišemo privredu jer ne možete ni da otpuštate radnike ukoliko nemate pripremljen plan B, tj. ukoliko sami ti radnici ne uvide da je privreda bolje mjesto u odnosu na javni sektor – kaže Mulešković koji je mišljenja da je mjesto u privredi ,,rizičnije“, ali dugoročno veoma bolje za zaposlene iz razloga razvoja kompetencija i kvalifikacija.

– Ako privreda ne zaživi, moraće se ići na novo zaduživanje jer se zbog povećanja javne potrošnje kapitalni budžet manje realizuje. U posljednjih godinu-dvije imamo enormnu potrošnju tekućeg budžeta, dok sa druge strane imamo manju potrošnju u dijelu kapitalnog budžeta. Prošle godine je svega 30 odsto planiranih projekata otpočeto, 70 nije ni započeto, a ove godine imamo situaciju da je do maja kapitalni budžet realizovan 14 odsto – kaže Mulešković dodajući da ukoliko nemata dobro realizovan kapitalni budžet i ako nemamo investicije nemamo ni ekonomski rast i razvoj.

Mulešković smatra da je ključno da imamo stabilnu politiku jer je to uslov za dobru ekonomiju i da za sve mjere koje budu planirane treba uraditi kompletnu analizu. I da sve odluke treba donositi sa socijalnim partnerima.

– Neophodno je uraditi ekonomske analize i na koji način će sve uticati na sistem. I na bazi takvih analiza sa socijalnim partnerima donositi takve odluke. Osim toga, Crna Gora mora da usvoji određenu strategiju gdje vidi svoju ekonomiju u narednih pet godina jer mi posljednjih par godina nemamo strategija koje bi nam pokazale koji su to prioritetni sektori – poručuje Mulešković.

Takođe, smatra da treba da kreiramo povoljan biznis ambijent, kako bi privukli nove investitore i kako bi otvarali nova radna mjesta u privredi i na taj način jačati javne finansije.

– To su stvari koje mogu da potpomognu reformu i moraju da idu zajedno sa reformom. Treba raditi na povećanju zarada, ali ona treba da prati novu ekonomsku vrijednost – kazao je Mulešković dodajući da je uz to obavezno uraditi reformu javne reforme nevezano za zarade.

Povećanje minimalca treba studiozno analizirati

Govoreći o najavljenom povećanju minimalca novih vlasti kaže da i to treba da bude potkrijepljeno detaljnim analizama.

– Treba uraditi dobro analizu. Mora da se zna koliko će to da košta sa ovoliko zaposlenih u javnom sektoru. Mislim da će to biti veliki trošak za javne finansije, a sa druge strane vidjećemo kako reaguje privreda. Vidimo da zadnjim povećanjem zarada privreda nije dobro odreagovala. Nijesu velike stope rasta bruto društvenog proizvoda. Strah me je da bi i ovo moglo da dovede do toga… Ono što je činjenica da je veoma upitno odakle će se finansirati toliki broj zaposlenih – poručuje Mulešković.