Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove. Finansijsku krizu jedne – Crnogorske plovidbe – Vlada namjerava da riješi tako što će njene brodove unajmiti druga – Barska plovidba. Tome se protive manjinski akcionari Barske plovidbe koji kažu da ne žele da otplaćuju tuđe kredite. piše Radio Slobodna Evropa.

Iz Udruženja kapetana smatraju da je plan resornog Ministarstva kontradiktoran i da može voditi gašenju domaćeg pomorstva.

Obje kompanije imaju milionske dugove, a država im je garant za kredite koje su uzeli 2010. i 2013. kod kineske Exim banke.

Krajem januara Vlada je toj banci uplatila 4,2 miliona dolara za kreditne rate. Od toga je 2,4 miliona bila posljednja rata za Crnogorsku plovidbu.

Crnogorska plovidba

– Crnogorska plovidba je prezadužena i nelikvidna, i ne može da servisira svoje obaveze – navelo je Ministarstvo pomorstva u Informaciji o urgentnom rješavanju nelikvidnosti te kompanije.

Njen ukupan dug je oko 37 miliona eura. Od toga 36,2 miliona duguje Vladi.

Dospio je i dug za kredit, oko 400.000 eura kod Prve banke.

U toj banci najveći akcionar sa 43 odsto je Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Banka je sredinom aprila blokirala račun Crnogorske plovidbe, zbog čega kompaniji prijeti stečaj, naveli su u Ministarstvu.

Kao privremeno rješenje su predložili dva broda Crnogorske plovidbe zakupi Barska plovidba i avansno joj plati milion eura.

Time bi se, kako dodaju, spriječio stečaj.

Iz Prve banke navode da su na “zahtjev klijenta i resornog ministarstva” ponudili reprogram kredita kako bi se izmirili dugovi i izbjegao stečaj. No, dogovor još nije postignut.

– Banka će i dalje težiti da u saradnji sa klijentom pronađe najpovoljniji aranžman, bez pokretanja stečajnog postupka – navodi se u odgovoru Prve banke Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Odgovore na ovu temu iz Crnogorske plovidbe i Ministarstva pomorstva RSE nije dobio.

Barska plovidba

I Barska plovidba ima veliki dug ali je, prema ocjeni Ministarstva, u nešto boljem položaju od Crnogorske plovidbe.

Vladi duguju 9,3 miliona eura, ali su uspjeli da ugovore najam brodova na godinu, uz visoke cijene, i tako obezbijede likvidnost, ocjena je Ministarstva.

Takođe, Barska plovidba je vlasnik poslovne zgrade u Baru i prostora u Beogradu, pa bi se sredstva od prodaje dijela tih nekretnina, kako dodaju, mogla utrošiti za otplatu kredita i druge svrhe.

Međutim, manjinski akcionari Barske plovidbe, koji imaju 48 odsto vlasništva, protiv su plana Ministarstva.

Kako su saopštili, otplata tuđih dugova nigdje u svijetu ne može biti u interesu onog ko ih plaća.

Oni su za RSE naveli da neće dozvoliti da se njihovim novcem otplaćuju krediti drugog brodara i da im se “natovari na pleća” još devet zaposlenih i pet članova Odbora direktora.

Na upit RSE su iz Ministarstva pomorstva saopštili da razumiju zabrinutost manjinskih akcionara, ali da donose odluke u cilju očuvanje crnogorske brodarske industrije.

– Ovaj aranžman može dugoročno donijeti koristi i samoj Barskoj plovidbi, kroz dodatne prihode i jačanje tržišne pozicije, što može ići u korist svih akcionara – navodi se u odgovoru Ministarstva.

Hoće li Ministarstvo pomorstva zakup ili najam?

Plan Ministarstva pomorstva za urgentno rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe je kontradiktoran, ocjenjuju za RSE u Udruženju pomorskih kapetana.

Naime, Ministarstvo navodi da će Barska plovidba uzeti u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, dok već u drugoj stavci svog plana navodi da će brodovi biti uzeti u najam.

Iz toga se vidi da Ministarstvo i oni koji su pripremili ovakav model “spašavanja” ne znaju razlike između zakupa i najma, smatraju u Udruženju.

Kapetan Janko Milutin objašnjava za RSE da se brod zakupljuje bez posade, zaliha i opreme, a zakupac preuzima odgovornost za zaposlene, održavanje broda i njegov komercijalni angažman.

S druge strane, najmom broda se on preuzima sa posadom i opremom, a unajmitelj nije odgovoran za operativne troškove poput plata za posadu, održavanje i osiguranje broda.

To ukazuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, ocjenjuju u Udruženju.

– Željeli bi da se varamo, ali imajući u vidu navedeno, sumnjamo da Ministarstvo pomorstva uopšte zna što radi, i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori uopšte – kaže Milutin.

S obzirom da je Ministarstvo navelo da opstanku Crnogorske plovidbe prijeti stečaj zbog duga od 400 hiljada eura, Udruženje je javno upitalo Ministarstvo da li se razmatrala mogućnost da se pod hipoteku u tom iznosu založi neki od dva njena broda.

Time bi, kako smatraju, aranžman sa Barskom plovidbom bio bespredmetan.

Oni su pozvali nadležne i da saopšte razloge zbog kojih Crnogorska plovidba nije uspjela da zaključi nove dugoročne ugovore.

– Da li zbog uslova tržišta koji su tada važili ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije? Ako je ovo drugo, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora – kaže Milutin.

Udruženje pomorskih kapetana je, kako dodaje, prije par mjeseci predložilo Ministarstvu pomorstva da angažuje nezavisnu agenciju koja bi izradila studiju o stanju u obje pomorske kompanije i dala preporuke za njihovo dalje poslovanje ili, pak, gašenje.

Ministarstvo je odbacilo taj prijedlog.