U Evropi je nezamislivo da neko ne poštuje zastavu, grb i Dan državnosti

Holandski političari Hendrikus Velzing i Mesud Zajmović upozoravaju: Odnos prema državi test političke kulture

Možete imati različite ideologije, programe i političke ciljeve, ali država i njeni simboli moraju biti iznad toga. To je minimum zajedničkog identiteta bez kojeg nema stabilnog društva – poručuje Velzing

Autorka:Nada Kovačević

Dok se u evropskim sistemima poštovanje zastave, grba i državnih praznika podrazumijeva kao minimum političke odgovornosti, u Crnoj Gori ono i dalje postaje predmet političkih sporova. Na tu razliku upozoravaju holandski političar Hendrikus Velzing i njegov politički saradnik – aktivista crnogorske dijaspore Mesud Zajmović, ocjenjujući da relativizacija državnih simbola predstavlja ozbiljan udar na temelje države i znak nedovoljno izgrađene političke kulture.

Identitetske podjele

– U savremenim evropskim državama nezamislivo je da politički akteri ili djelovi društva odbijaju da poštuju državne simbole ili da obilježavaju Dan državnosti – poručuje holandski političar Hendrikus Velzing, ukazujući na dubinu izazova sa kojima se suočavaju društva opterećena identitetskim podjelama.

– Teško je zamisliti situaciju u kojoj neko ne poštuje zastavu, grb ili ne želi da slavi Dan državnosti. U ozbiljnim državama to jednostavno nije tema političkih rasprava – ističe Velzing.

Velzing (FOTO: UGC)On naglašava da političke razlike u demokratskim društvima mogu biti snažne i izražene, ali da nikada ne dovode u pitanje ono što predstavlja temelj države.

– Možete imati različite ideologije, programe i političke ciljeve, ali država i njeni simboli moraju biti iznad toga. To je minimum zajedničkog identiteta bez kojeg nema stabilnog društva – poručuje on.

Velzing podsjeća da ni Holandija nije uvijek bila primjer društvene kohezije. Naprotiv, decenijama je bila duboko podijeljena, prvenstveno po vjerskim i društvenim linijama.

– Postojale su odvojene škole, zajednice, pa čak i sportski klubovi. Katolici, protestanti i druge grupe živjeli su paralelno, bez mnogo kontakta – objašnjava on.

Promjene su, kako navodi, počele onda kada su institucije sistemski počele da rade na povezivanju ljudi, posebno kroz obrazovni sistem i lokalne zajednice.

Jedan od najvažnijih mehanizama bila je organizacija zajedničkih aktivnosti među djecom iz različitih sredina.

– Uvedeni su sportski dani, školska takmičenja i zajednički događaji. Djeca su počela da se upoznaju, druže i sarađuju. Kada zajedno igraju fudbal ili učestvuju u aktivnostima, shvate da među njima nema razlika – kaže Velzing.

Taj proces, dodaje, nije bio brz, ali je bio presudan za stvaranje društva u kojem identitet više nije linija podjele.

Velzing je upravo na tim principima zasnovao i svoju političku organizaciju, koju je formirao prije više od decenije, nakon neslaganja sa tadašnjim političkim strukturama.

Velzing je bio nosilac liste stranke Forum voor Democratie u pokrajini Drenthe i jedan od njenih istaknutijih predstavnika na lokalnom nivou. Njegova partija je, kako kaže, od početka bila zamišljena kao organizacija otvorena za sve građane, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost.

– Mi smo partija za sve ljude – za radnike, profesore, preduzetnike, mlade i stare. Ne zanima nas ko je koje vjere ili identiteta, već što je dobro za zajednicu – naglašava on.

Takav pristup brzo je dobio podršku građana, pa je za svega nekoliko godina njegova partija postala najjača politička snaga u toj sredini, što je potvrđeno i na posljednjim izborima.

Posebno ističe da je ključ povjerenja građana bio fokus na konkretne probleme – infrastrukturu, uređenje prostora i ravnomjeran razvoj.

– Ne možete graditi stabilno društvo ako ulažete samo u gradove. Morate razvijati sela, male sredine, lokalne centre. Kada ljudi vide da se ulaže u njihovu sredinu, tada se osjećaju kao dio zajednice – kaže Velzing.

Prema njegovim riječima, upravo takva politika smanjuje podjele i jača osjećaj pripadnosti državi.

Govoreći o Crnoj Gori, Velzing smatra da su identitetske podjele ozbiljan izazov, ali i da postoje jasni modeli kako se one mogu prevazići.

– Rješenje nije u nametanju identiteta niti u produbljivanju razlika, već u stvaranju prostora za zajednički život. Ljudi moraju da se susreću, sarađuju i grade povjerenje – ističe on.

Dodaje da ključnu ulogu imaju obrazovanje, lokalna zajednica i politika koja mora biti odgovorna i usmjerena na opšte dobro.

– Politika ne smije da koristi podjele kao alat. Ona mora da gradi državu i da okuplja ljude – poručuje Velzing.

Na kraju, Velzing naglašava da svaka država mora imati minimum zajedničkih vrijednosti koje svi poštuju, bez obzira na razlike.

– Identitet može biti lična stvar, ali država mora imati ono što je zajedničko svima. Bez toga nema stabilnosti, nema razvoja i nema budućnosti – zaključuje on.

Aktivista crnogorske dijaspore u Holandiji Mesud Zajmović i bliski saradnik Velzingov, oštro je kritikovao praksu da pojedine opštine u Crnoj Gori izbjegavaju ili relativizuju obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti, ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom udaru na temelje države.

On je naglasio da u uređenim evropskim društvima takva situacija jednostavno nije moguća, jer se državni praznici ne dovode u pitanje na lokalnom nivou niti se koriste za političko demonstriranje stavova. Kao primjer naveo je King’s Day u Holandiji, koji se obilježava širom zemlje kao jedinstven državni praznik, bez dileme da li će ga neka opština „priznati“ ili ne.

Opštine ne mogu biti iznad države

Zajmović je istakao da lokalne vlasti u evropskim državama mogu odlučivati o programu, intenzitetu ili načinu obilježavanja, ali ne i o suštini – državni praznik ostaje obavezujući simbol zajedničke državnosti za sve građane. Prema njegovim riječima, svaka drugačija praksa vodi ka fragmentaciji društva i slabljenju države.

On je kazao da je neprihvatljivo da u Crnoj Gori, dvije decenije nakon referenduma, i dalje postoji otpor prema obilježavanju Dana nezavisnosti, jer se time šalje poruka da država nije zajednička, već podložna dnevnoj politici i lokalnim interesima.

Zajmović je upozorio da se takvim ponašanjem opštine direktno stavljaju iznad države, što je, kako je rekao, opasan presedan koji nijedna ozbiljna evropska država ne bi tolerisala. Naglasio je da se na taj način ne demonstrira politički stav, već se potkopava osnovni princip zajedničkog života – poštovanje države kao okvira svih građana.

– U Evropi se sve više insistira na neutralnosti javnog prostora i smanjenju pretjeranog isticanja identitetskih razlika, upravo kako bi se izbjegle podjele – kazao je Zajmović i u tom kontekstu ocijenio da Crna Gora ide unazad, jer umjesto jačanja zajedničkog identiteta dopušta njegovo osporavanje na institucionalnom nivou.

Zajmović (FOTO: UGC)Istakao je da svako ima pravo na lična uvjerenja, identitet i odnos prema državi, ali da to pravo ne može biti izgovor za ignorisanje državnih praznika i simbola.

– Razlika između privatnog i javnog mora biti jasna – u privatnoj sferi svako može misliti i praktikovati što želi, ali javni prostor mora odražavati zajedničke vrijednosti i institucionalni poredak – poručio je Zajmović.

On je posebno naglasio da je Crna Gora, uprkos uvjerenju da je u nekim segmentima ispred drugih društava, u oblasti političke kulture i odnosa prema državi i dalje ispod evropskog nivoa. Dodao je da se evropski standardi ne ogledaju samo u zakonima i ekonomiji, već i u odnosu prema simbolima države i njenim temeljnim vrijednostima.

Zajmović je poručio da država koja dozvoli da njeni djelovi biraju da li će je obilježavati ili ignorisati, rizikuje da izgubi svoj identitet i stabilnost. Kako je zaključio, obilježavanje Dana nezavisnosti nije pitanje političkog izbora, već minimuma odgovornosti prema državi u kojoj se živi.