Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da se Srbija ove godine spremala da krene u novi rat protiv Kosova, ali da je njegova administracija spriječila sukob, zaprijetivši Beogradu obustavom trgovine.
N1 Beograd
Na konferenciji za medije u Bijeloj kući, Tramp je kazao da su SAD u poslednjih nekoliko mjeseci zaustavile ili spriječile sukobe više strana, uključujući Srbiju i Kosovo.
“Imam prijatelja u Srbiji i on mi je rekao: ‘Ponovo ćemo u rat’. Neću reći da je u pitanju Kosovo, ali jeste Kosovo. Trebalo je da imaju veliki rat, ali smo ga zaustavili zbog trgovine. Oni žele da trguju sa SAD. Rekao sam im da mi ne trgujemo sa ljudima koji idu u rat”, kazao je Tramp u Ovalnom kabinetu.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa ministrima spoljnih poslova Konga i Ruande, pošto su te dvije zemlje postigle mirovni sporazum uz posredovanje SAD, Tramp je ukazao da je zaslužan za mir i među drugim suprotstavljenim stranama.
“Ovo je nevjerovatno postignuće. Za svega nekoliko mjeseci, postigli smo mir između Indije i Pakistana, Izraela i Irana, između Demokratske Republike Kongo i Ruande, i još nekoliko drugih. Znate, Srbija se spremala da krene u rat sa grupom. Neću to da pominjem jer se nije dogodilo, uspeli smo to da zaustavimo”, naveo je Tramp.
Donald Trump: Globalni sakupljač s dozvolom za “oporezivanje”
Kad je riječ o ekonomskoj politici, udžbenici makroekonomije često se zaglave u nerazumljivim grafovima, teorijama i akronimima. Zatim je došao Donald J. Trump i sve je to učinio nevjerojatno… pragmatičnim. Njegova strategija? Jednostavno i nedvosmisleno “davanje i uzimanje”. Ili bolje rečeno, “vi dajete, mi imamo”.
Njegovo predsjedništvo, s ekonomskog gledišta, bilo je prava majstorska klasa “fiskalnog pritiska”. Zaboravite diplomatske suptilnosti: ako je neka zemlja imala trgovinski suficit sa Sjedinjenim Državama, za Trumpa to nije bio znak učinkovitosti, već dug koji treba naplatiti. Dug koji se morao platiti, očito, carinama.
Slučaj Kine je simboličan. Nije se radilo o kompliciranim multilateralnim pregovorima, već o američkom “obiteljskom proračunu”. “Prodajete nam previše stvari, po preniskim cijenama”, činilo se da govori. “A sada vi plaćate razliku.” A razlika je, u tom slučaju, bila planina milijardi dolara dodatnih carina, koje su završile u američkoj blagajni (ili, kako je on volio isticati, izravno plaćene od strane Kine, u narativu koji je nasmijavao ekonomiste, ali uzdizao bazu).
Ali nije bilo ograničeno samo na Kinu. Čak su se i povijesni saveznici, poput Europe, našli na meti poreznika. Čelik i aluminij, stupovi teške industrije, postali su novo lovište za nametanje “uvoznih poreza”. Nije bilo važno jesmo li “prijatelji” ili “neprijatelji”; ako su proizvodi prelazili američku granicu bez da su ostavili odgovarajući doprinos, aktivirala se kazna. Bila je to geopolitička verzija klasičnog “nefiskalnog primitka” koji odjednom postaje velika kazna.
Njegova figura kao “poreznika” bila je naglašena u retorici: svaki dolar prikupljen od carina bio je “uspjeh”, dokaz da Amerika konačno “pobjeđuje” u svojim trgovinskim bitkama. Nije se radilo o složenoj ekonomskoj teoriji, već o jednostavnom, izravnom računovodstvu, predstavljenom snagom prodavača od vrata do vrata: „Ako ovdje kupujete, plaćate ovo. Ako želite prodati meni, onda ja određujem cijenu.“ U doba međusobno povezane globalizacije, Donald Trump je pragmatično sve pojednostavio na pitanje konačne ravnoteže. A ravnoteža je, za njega, uvijek morala biti u korist Sjedinjenih Država, čak i ako je to značilo pretvaranje granica u prave naplatne kućice. Njegov moto? „Učinimo Ameriku ponovno velikom“… a ako to ne učinite, budite spremni platiti cestarinu.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].