Stanka Janković- Pivljanin i Aleksandra Tomović
Dva segmenta iz kulturne istorije Kotora sinoć su osvijetlile mlade sugrađanke, Stanka Janković-Pivljanin i Aleksandra Tomović, profesorice književnosti.
O karnevalskim feštama od obreda do spektakla govorila je Stanka Janković Pivljanin i podsjetila na ovu dugu tradiciju Kotora.
Vrijeme karnevala uvijek je bilo specifično vrijeme slobode ponašanja, raspusnosti renesansnog doba, a kotorski karneval se vezuje za osnivanje pozorišta za vrijeme francuske vladavine 1808. godine koje je označilo novu epohu kulturnog živiota uz Kotoru.
Veliki broj dokumenata svjedoči o bogatom kulturnom životu i organizaciji manifestacija koje se održavaju u pokladno vrijeme, uglavnom za vrijeme karnevala, pravoslavnog i katoličkog mesojeđa.
Arhivski dokumenti svjedoče o dolasku brojnih italijanskih družina, maski i zabavama po ulicama, ali i na balovima u pozorištu i na privatnim, kućnim zabavama.
Zanimljivo je da su neke karnevalske družine predvodile žene a za vrijeme mise i sat poslije u katedrali Sv Tripuna, nije se smjelo maskirati po gradu jer bi se plaćala kazna koja bi išla u dobrotvorne svrhe.
Moderni karnevali danas se održavaju u svijetu, a najpoznatiji je karneval u Brazilu i u Veneciji i organizuju se u cilju privlačenja što većeg broja turista.
Takav je i ljetnji, kotorski karneval koji podrazumijeva ulični defile, podsjeća Janković Pivljanin.
Zimski kotorski karneval pak, odraz je tradicije sa svim elementima ove fešte, uz objavljivanje karnevalskih listova.
Tipične karnevalske slike su polugola tijela koja u osnovi nemaju ništa vulgarno već su refleks onih početnih karnevalskih situacija koje su tjelesnost isticale u smislu preporoda, rađanja i novog života.
Zastava kotorskog karnevala sadrži tipične karnevalske simbole i to noćni sud koji aludira na tjelesna pražnjenja, kobasicu sa viljuškom i vinom koja predstavlja hranu, izobilje, i dvije maske.
Osim elemenata koji vezuju karnaval za staru tradiciju, ono što karnevalu daje stalnu aktuelnost i svježinu je društveno kritički momenat.
O tome svjedoči suđenje karnevalu, koje od početka XX vijeka slika nevolje i probleme građana, posebno komunalne i prosto je moguće pratiti društveno političku istoriju kroz ta suđenja, naglasila je Pivljanin.
O poeziji dobrotskih pomoraca koja iako nema izraženu umjetničku vrijednost ima i te kako važan kulturno istorijski značaj, govorila je Aleksandra Tomović.
Baroknom poezijom nastalom na području Boke Kotorske kao i o njenim autorima, bavili su se mnogi proučavaoci književnosti, ali su tek po neki, rijetki priređivači stidljivo spomenuli građanske pjesmarice sačuvane u Dobroti.
Značaj dobrotskih pjesmarica je u tome što one svjedoče da su nastale u građanskoj sredini i predstavljaju prelaz od narodne ka umjetničkoj poeziji.
Pjesmarice dobrotskih pomoraca jedinstvenima čini tematski krug pjesama posvećenih moru i plovidbi.
U skladu sa svojim načinom življenja pomorac pjeva o teškom pomorskom životu, ali i vezanosti za more.
U njemu se bori čovjekova potreba za širenjem vidika i upoznavanjem nepoznatih predjela sa nostalgijom za rodnim krajem i bližnima u njemu.
U njemu se prožimaju odlaženje i dolaženje, plovidba i sidro, moderno i tradicija, svijet i Dobrota.
Cilj istraživanja mlade Tomovićeve je bio da se skrene pažnja na značaj dobrotskih pjesmarica koje iako još uvijek u rukopisu ne zaslužuju da budu zaboravljene.
U arhivu crkve Sv. Eustahija se čuva 15 pjesmarica u prepisu don Gracije Ivanovića.
Tomovićeva je u svom istraživanju analizirala pjesmarice Pava Kamenarovića i Marka Ivanovića koje joj je ustupšio Zoran Radimir iz Dobrote.
Osim ove dvije pjesmarice, autorka se bavila i 21 fragmentom različitih pjesama, uglavnom nepoznatih dobrotskih autora koje je objavio dr Miloš Milošević u djelu Iz prošlosti Boke Kotorske, kao i 10 pjesama objavljenih u Poeziji baroka, Miloša Miloševića i Gracije Brajkovića.
Moderatorka večeri bila je Jasmina Bajo, a zvucima klavira uz pjesmu Bokeljska noć koju je izvela ovaj susret sa knjigom i tradicijom oplemenila je Martina Lukšić.
Veče u Galeriji solidarnosti organizovali su opštinski Sekretarijata za kulturu – Savjeta za mlade, Gradska biblioteka i čitaonica i OJU Muzeji Kotor.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].