Tijana Čađenović: Kotor uskoro u Agendi 21 za kulturu

Agenda 21 za kulturu je prvi dokument koji na globalnom nivou zagovara ustanovljavanje osnove za odgovornost gradova i lokalnih uprava za kulturni razvoj.

Nastala je zajedničkim dogovorom gradova i lokalnih uprava širom svijeta za očuvanje njihove posvećenosti ljudskim pravima, kulturnoj različitosti, održivosti, aktivnoj demokratiji i stvaranju uslova za mir.

Odobrena je četvrtim forumom lokalnih vlasti za društveno uključenje Porto Alegre, održanim u Barseloni, 8. maja 2004. godine u sklopu prvog Zajedničkog kulturnog foruma, kazala je Tijana Čađenović, sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti u opštini Kotor gostujući u emisiji Skala radija “U žiži”.

Ujedinjeni gradovi i lokalne samouprave su usvojile Agendu 21 za kulturu kao referentni dokument za svoje kulturne programe i preuzeli su ulogu koordinacije procesa nakon njenog odobrenja.

Odbor Ujedinjenih gradova i lokalne samoupravea za kulturu je mjesto susreta za gradove, lokalne samouprave i mreže koje kulturu stavljaju u središnje mjesto svojih razvojnih procesa.

Sve veći broj gradova i lokalnih uprava širom svijeta se u svojim lokalnim vijećima zauzima za Agendu 21 za kulturu.

Ovaj proces je izazvao interesovanje međunarodnih organizacija, nacionalnih vlada i civilnog društva.

Više od 300 gradova, lokalnih samouprava i organizacija iz cijelog svijeta povezani su Agendom 21 za kulturu.

Kompletna lista se periodično ažurira na zvaničnoj internet prezenaciji.

Zvanično usvajanje Agende 21 za kulturu od strane lokalnih samouprava je od velikog značaja: ona podrazumijeva preuzimanje inicijative zajedno sa građanima na taj način da osigura da kultura ima ključnu ulogu u urbanim politikama i istovremeno pokazuje solidarnost i saradnju sa gradovima i lokalnim samoupravama u svijetu.

Agenda 21 za kulturu obezbjeđuje mogućnost da svaki grad kreira dugoročnu viziju kulture kao osnovnog stožera razvoja.

Dokument Savjeta za lokalnu implementaciju Agende 21 za kulturu ocrtava generalni koncept i mišljenje i sugeriše četiri specifična alata:

~Lokalna kulturna strategija
~Povelja kulturnih prava i odgovornosti
~Savjet za kulturu
~Procjenu kulturnog uticaja

Agenda 21 za kulturu sadrži 67 članova, koji su podijeljeni u tri veće cjeline. Dio “principi” ( 16 članova) opisuje povezanost kulture i ljudskih prava, različitosti, održivosti, aktivne demokratije i mira.

Dio pod nazivom “poduhvati” (29 članova), koncentriše se na opseg dužnosti lokalne vlade, i daje detaljan opis zahtjeva za centralizaciju kulturnih politika.

Dio o “preporukama” (22 člana) zagovara obnovljeni značaj kulture i zahtijeva da ona, kao izuzetno značajna, bude prepoznata u programima, budžetima i oraganizacionim šemama različitih nivoa uprava (lokalna, nacionalna/državna) i od strane kulturnih organizacija.

Dokument usvojen 24. oktobra 2006. u Barseloni, na prvom sastanku Komiteta za kulturu Ujedinjenih gradova i lokalnih samouprava (UCLG).

Takođe, na globalnoj skali, važno je ukazati na rad u okviru projekta “Eurocult 21” u Kulturnom forumu evropskih gradova (Eurocities Culture Forum) , evropskoj mreži velikih gradova.

U ovom projektu su se analizirale kvantitative i kvalitativne informacije u vezi sa kulturnim politikama različitih evropskih gradova od 2002. do 2005. godine.

S obzirom na aktuelnu fragmentiranost u oblasti kulturnih indikatora kao i potrebu na napeduje obazrivo i sa konsenzusom, u ovom dokumentu se ne predlaže spisak lokalnih indikatora.

Vjerovatno će biti potrebno raditi još nekoliko godina da bi se došlo do solidnog predloga o ovoj temi.

U dokumentu se, ipak, sugeriše okvir za objašnjenje lokalnih kulturnih politika.

Ovaj okvir može pomoći gradovima i lokalnim samoupravama da razjasne konceptualne osnove kulturnih politika, i može postati prvi korak odakle se može napredovati ka lokalnim kulturnim indikatorima.

On se takođe može smatrati okvirom kvalitativnih indikatora o kulturnim politikama i okvirom za gradove i lokalne samouprave za “samoevaluaciju” lokalnih kulturnih politika.

Studija slučaja je prokjekat ili program koji grad bira kao primjer svoje kulturne politike.

Studija slučaja može biti projekat koga vodi javna administracija, privatni sektor ili nevladina organizacija.

Agendu 21 za kulturu su odobrili gradovi i lokalne samouprave iz cijelog svijeta 8. maja 2004. godine, kao vodeći dokument za javne kulturne politike i kao doprinos kulturnom razvoju čovječanstva.

Ujedinjeni gradovi i lokalne samouprave (UCLG) usvojile su Agendu 21 za kulturu kao referentni dokument za svoje pograme kulture i preuzeli su ulogu koordinatora procesa nakon njenog odobravanja.

UCLG-ov Komitet za kulturu je mjesto okupljanja za gradove, lokalne samouprave i mreže koje kulturu smještaju u središte svojih razvojnih procesa.

Narastajući broj gradova i lokalnih samouprava širom svijeta je formalno usvojio Agendu 21 za kulturu.

Usvajanje Agende 21 za kulturu ima veliki simbolički značaj: tim činom se izražava posvećenost grada da kulturu učini ključnim dijelom urbanih politika, ali je i znak solidarnosti i saradnje sa gradovima i lokalnim samoupravama širom svijeta.

Gradovi koriste Agendu 21 za kulturu , s jedne strane, da bi zagovarali važnost kulture u lokalnom razvoju kod nacionalnih vlasti i međunarodnih organizacija, i, s druge strane, da bi osnažili lokalne kulturne politike.

Godine 2006., na zahtjev nekih gradova, UGLS-ov Komitet za kulturu je izradio neke opšte preporuke koje mogu biti korisne za lokalnu implementaciju Agende 21 za kulturu.

Odnos između kulture i održivog razvoja se dodatno utvrđuje kao osnovni princip lokalnih politika.

Agenda 21 za kulturu, kao vodeći dokument za javne kulturne politike, nudi priliku svakom gradu da kreira dugoročnu viziju kulture kao stuba svog razvoja.

Lokalna implementacija Agende 21 za kulturu se može posmatrati kao vježba iz kulturnog planiranja.

Planiranje se shvatakao proces kojim se povezuju akteri, ciljevi, aktivnosti, resursi i očekivani rezultati projekta.

Agenda 21 za kulturu nudi priliku svakom gradu da kreira dugoročnu viziju kulture kao osnovnog stuba svog razvoja.

Na osnovu principa, zaaloga i preporuka iz Agende 21 za kulturu, a uzimajući u obzir lokalne karakteristike (istoriju, stanovništvo, veličinu, vrstu vlasti, vitalnost civinog društva, identitet i karakteristike kulturnih sektora…), svaki grad ili lokalna samouprava se podstiče da razmotri vrijednost pitanja koja se pokreću u sljedećim pasusima za njihove procese kreiranja politika.

Naša opština ima sve predispozicije za usvajanje Agende 21.

Treba napomenuti da je u završnoj fazi nacrt Programa razvoja kulture 2013.-2017., i da bi bilo poželjno usvojiti ova dva dokumenta istovremeno što bi značajno doprinijelo poboljšanju razvoja kulture u našem gradu, a tako i u samoj državi.

Takođe, na području opštine je aktivan i Savjet za kulturu, a što preporučuju u Agendi 21 za kulturu.