THE NEW YORK TIMES 1877 – Heroizam crnogorskih žena

Piše: Tijana Lopičić

Srpska propaganda ne jenjava. Njihovi plaćenici vrijedno rade na projektu brisanja crnogorskog identitetkog obilježja iz akata i statuta državnih institucija. S druge strane, žrtve kulturnog genocida, zavedene velikosrpskom hegemonijom, enormno mrze i negiraju sopstveni narod i državu, ali i svoje crnogorske pretke o čijem heroizmu su pisale najpoznatije svjetske novine.

Ne samo što je heroizam Crnogoraca bio prepoznat u svijetu, nego su u XIX vijeku pisali i o heroizmu Crnogorki, u američkoj renomiranoj novini „The New York Times“ pod originalnim naslovom „Heroism of Montenegrin Women“, objavljeno 20. maja 1877. godine. Slijedi prevod.

“Crnogorske žene posjeduju istu privrženost kao i muškarci prema porodici i zemlji, te pokazuju veći dio iste hrabrosti. Gladstone navodi dva izuzetna primjera. Sestra i četiri brata, četvorica svi naoružani, prave hodočašće ili eksurziju do crkve. Ratno stanje sa Turcima je bilo normalno, pa se ne čudimo što su iznenada napadnuti na putu, u prolazu gdje su išli pojedinačno, od sedam naoružanih Turaka koji su se razotkrili ubivši prvog od dvojice braće, a teško ranivši drugog . Šanse su zastrašujuće, ali borba je nastavljena. Ranjeni muškarac se naslanja na stijenju, te zadobija još jedan ali smrtonosni hitac. Sestra se probija naprijed i uzima njegovu pušku i bodež. Na kraju, su svi ubijeni, osim nje i jednog Turčina. Zatražila je mislost; on je obećao, ali je za uzvrat zatražio njenu djevojačku čast kao cijenu. Ogorčena, primjećuje da je spustio odbranu, te ga probada bodežom. Istrguno joj je bodež iz ruke, približavajući se provaliji, gurnula je bijednika u duboku provaliju. Druga anegdota nije ništa manje jedinstvena. Do Crnogorske stižu vijesti da joj je muž upravo ubijen od strane pod komandom određenog age. Znajući put kojim su išli, poseže za puškom, zauzima poziciju i ubija agu. Ostakatak grupe je odstupilo. Žena ubijenog age šalje joj poslanicu: „Ukrala si oba oka. Ti si prava crnogorska ćerka. Dođi sjutra do granice, i dokazaćemo suđenjem koja je od nas dvije bila bolja žena.“ Crnogorka je došla opremljena oružjem ubijenog age, ali sama, kao što je i pozvana. Ali Turkinja je smatrala da je razboritost bolji dio hrabrosti, te je povela sa sobom naoražanog pratioca koji ju je pratio na konja. Ubila ga je dok se približavao, a nevjernu protivnicu je vezala i odvela je svojoj kući, držala ju je kao bolnirčarku četrnaest godina, a potom ju je pustila da se vrati svojoj žemlji i narodu. – W. E. Gladstone, XIX vijek

Tako su u  XIX vijeku pisali o heroizmu crnogorskih žena, te navodno izmišljene crnogorske nacije. Danas, mogu negirati sopstvene korijene i izjašnjavati se kako god ko želi, ali surova je istina da su žrtve kulturnog gencida nad Crnogorcima, postali njihovi ‘vojnici’ koji sprovede genocidnu velikosrpsku šovinističku ideologiju na Balkanu –  poznatu kao “srpski svet”.

aktuelno