Svrkota: Penzije će se finansirati iz poreza na potrošnju, zaposleni će morati sami da ulažu za starost

Šta će donijeti Euro model i da li će radnici koji su decenijama uplaćivali doprinose izgubiti dio stečenih prava? Hoće li godine radnog staža i ranije uplate imati istu težinu u obračunu penzija i šta će biti sa novcem koji su zaposleni izdvajali za penzijsko osiguranje? To su pitanja koja otvara najavljena promjena modela finansiranja penzija.

Ekonomski analitičar i stručnjak za kriptovalute Novak Svrkota za Portal ETV kaže da još nije poznato kako će izgledati formula za obračun penzija nakon prelaska sa Bizmarkovog na Beveridžov model, te da bi upravo različit tretman godina radnog staža mogao izazvati nezadovoljstvo.

– Ostaje misterija kakva će biti formula za obračunavanje penzija poslije prelaska sa Bizmarkovog modela finansiranja na Beveridžov. Gdje može postojati osjećaj nezadovoljstva jeste svakako zbog uravnilovke što se tiče razlike u godinama uplaćenog staža, ali po ovom novom modelu i ljudi sa nula godina staža imaće pravo na penziju – kazao je Svrkota.

Govoreći o doprinosima koje su zaposleni decenijama izdvajali, Svrkota objašnjava da taj novac nije čuvan na individualnim računima osiguranika, već je korišćen za isplatu tadašnjih penzija.

– Nisam pravnik, ali, logički razmišljajući, svi ti uplaćeni doprinosi nijesu bili uplaćivani na zasebne štedne ili investicione račune osiguranika, već su korišćeni za isplatu tadašnjih penzija, uz obećanje da će buduće penzije biti isplaćivane od budućih doprinosa. Sada će se penzije isplaćivati iz poreza na potrošnju prije svega, umjesto iz doprinosa – naveo je Svrkota.

Zbog toga smatra da bi sadašnji zaposleni trebalo da razmišljaju o dodatnim oblicima štednje i ulaganja kako bi obezbijedili finansijsku sigurnost u starosti.

– Ovdje bi trenutni zaposleni, a budući penzioneri, trebalo da razmišljaju o dodatnim ulaganjima za budućnost kada budu penzioneri – poručio je Svrkota.

Kao dodatni izazov za održivost penzijskog sistema izdvaja ubrzani razvoj vještačke inteligencije i robotike, koji bi, prema njegovoj ocjeni, mogao promijeniti tržište rada i smanjiti broj zaposlenih.

– Faktor koji niko ne uzima u obzir jeste nagli razvoj AI-ja i robotike, koji će dovesti do povećanja produktivnosti i smanjenja broja zaposlenih, tako da bi i zbog tog faktora model sa doprinosima, kao i usljed starenja populacije, svakako bio teško održiv – ocijenio je Svrkota.

Na kraju, poručuje šta bi zaposleni trebalo da rade sa dijelom prihoda.

– Dio bi trebalo da investiraju dugoročno kako bi imali sigurnije penzionerske dane – zaključio je Svrkota.