Milenko Pasinović
Kotor je sam po sebi suvenir, slika gdje god škljocne foto aparat.
Posljedniih godina u gradu je trend otvaranja suvenirnica i među zidinama ima ih oko 50.
A da li i pravog suvenira, brenda grada Kotora?
Na ovu temu smo pozvali prof. dr Milenka Pasinovića, turizmologa koji se osvrnuo na ulogu, ali i upotrebu suvenira i njegovu poruku.
Nedavno održan Sajam suvenira u Bečićima izazvao je različita reagovanja, od onih veoma pozitivnih do onih koja su ukazivala na određene nedostatke, pa, s pravom, dovode u nedoumicu, da li se sve što je bilo izloženo može smatrati suvenirom?
Listajući knjigu “Tržišno komuniciranje u turizmu”, čiji sam autor, podsjetio sam se na sljedeću definiciju suvenira: “Suvenir je predmet za uspomenu, koji materijalom, idejom, umjetničkim i estetskim rješenjima, odražava ili simbolizuje karakteristike određenog kraja, zemlje ili područja. Izrađuje se od različitog materijala, najčešće karakterističnog za područje koje predstavlja”.
Kako to da sam u knjizi o kojoj je riječ tražio definiciju suvenira?
Zbog toga što je suvenir sredstvo tržišnog komuniciranja u turizmu.
Isto kao što su: lična, medijska, aranžerska, tako i prostorno-plastična, u koja, pored ostalih, ubrajamo i suvenir.
Zbog toga ga i ne možemo jednostavno posmatrati kao svaku drugu robu ili predmet koji se prodaje.
Ne, jer suvenir mora u sebi da sadrži poruku.
U ostalom, zar se i druga sredstava tržišnog komuniciranja, poput pisanog turističkog vodiča, razglednice, poštanske marke itd., ne prodaju?
Zar i ona ne nose, svako na svoj način, određenu poruku?
Sigurno.
Otuda nema razloga osporavanju karaktera suvenira kao sredstva tržišnog komuniciranja u turizmu, zato što je predmet prodaje.
Osnovna funkcija suvenira je da podsjeća na određeni objekat, mjesto, regiju ili zemlju na način što će u njemu kupac otkriti dio kulturnog ambijenta, područja u kome je suvenir proizveden.
Utisak o ambijentu u kome je boravio turista prenosi se putem suvenira u mjesto stalnog boravka turiste.
Na taj način suvenir podsjeća turistu na taj boravak i budi želju za povratkom, a kod njegovih prijatelja izaziva želju za posjetom tom ambijentu.
To je funkcija suvenira kao sredstva tržišnog komuniciranja u turizmu.
Pored toga što suvenir sadrži karakteristike ambijenta u kome je turista boravio, on mora da sadrži određenu umjetničku vrijednost da bi utisak o kome je riječ bio što upečatljiviji.
Zato je u izradi suvenira potrebna pomoć: stručnjaka primijenjene umjetnosti, dizajnera, etnologa, istoričara umjetnosti i dr.
Suvenir treba da sadrži karakteristike nematerijalne kulturne baštine određenog mjesta, regije, države.
Suvenir treba da sadrži: umjeća, vještine, tradiciju, način izrade, kao elemente prepoznatljivosti nematerijalne kulturne baštine.
A, onda, suvenir ne može da bude jeftin proizvod, jer ne može da sadrži bitna obilježja suvenira.
Zato bi Nacionalna turistička organizacija, uz svo uvažavanje onoga čime se bavi i sredstava kojima raspolaže, morala da se više posveti pitanju izrade suvenira u smislu: idejnih rješenja onoga što čini bitne elemente suvenira, mogućnosti aplikacije tih rješenja u materijalima karakterističnim za kulturni ambijent, u smislu stimulisanja proizvodnje podsticajnim zakonskim i finansijskim mjerama.
Dakle, Nacionalna turistička organizacija mora preuzeti obavezu i odgovornost za izradu kvalitetnih suvenira, ali u tome, ne može i ne smije biti usamljena.
Mora naići na razumijevanje da je i suvenir dio aktivnosti koje spadaju ili bolje reći, koje su joj povjerene da ih radi, u funkciji promocije turizma.
U kotorskim suvenirnicama među najautentičnijim suvenirima ističu repliku ključa gradskih vrata i maske, vjerovatno karnevalske.
Bogat izbor, zar ne?
I kvalitetu razglednica u prodaji, izboru karakterističnih motiva, tehničkim karakteristikama, mora se posvetiti više pažnje.
Kao i pitanju da li se za kupovinu poštanske marke mora čekati u redu na poštanskom šalteru?
Jedno i drugo, razglednica i poštanska marka, su i sredstva tržišnog komuniciranja u turizmu.
Zar na razglednicama nije najčešća lijepa poruka iz mjesta javljanja?
A o motivima na poštanskim markama ne treba da govorimo koliko su u funkciji promocije turističke ponude.
I na kraju, izrada suvenira sa krakteristikama lokalnih, regionalnih i nacionalnih atributa, uz umjetnička, tehnička i tehološka rješenja, vjerovatno bi pokrenula proizvodnju u domaćoj radinosti.
Bila bi to višestruka korist, smatra prof. dr Milenko Pasinović, turizmolog.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].