Štrikovi za Brisel u sjenci štrajkova, sukoba oko bezbjednosnog sektora i nastavka klerikalizacije društva

PRAVOSUĐE I FAULOVI

U prvih 100 dana 44. Vlade desila su se i imenovanja u pravosuđu koja su ključna za ispunjenje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, čime bi naša država nakon godina stagnacije i nazadovanja konačno napredovala u procesu EU integracija.

Najznačajniji je svakako izbor Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, koji je u parlamentu dobio podršku čak 75 odsto poslanika. Krajem decembra su izabrana i tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a krajem novembra i sedmi sudija Ustavnog suda čime su te pravosudne institucije konačno izašle iz višegodišnjeg „vd“ stanja.

Kao nagrada za konačno kompletiranje pravosudnog sistema, uslijedila je Međuvladina konferencija u Briselu u kojoj su od strane EU konstatovani štrikovi za Vladu Milojka Spajića.

Očigledno je da je tom konferencijom Brisel zažmurio na nekoliko krupnih faulova nove vlasti: prvi je stav ministra odbrane Dragana Krapovića o brodu ,,Jadran“ i posebno o spomen-ploči u Morinju, koji su ozbiljno suprostavljeni proklamovanoj dobrosusjedskoj politici i prst u oko su Hrvatskoj, članici EU. Drugi je – državna podrška obilježavanju neustavnog dana državnosti entiteta BiH Republike Srpske kojem su prisustvovali predstavnici koalicione vlasti iz Nove i DNP-a.

Predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću (Nova) prisustvo njegovih funkcionera slavlju u Banjaluci nije bilo dovoljno, već je smislio novu provokaciju – u kabinet je, uz državnu, postavio i narodnu zastavu Republike Srbije i to u susret sastanku sa mitropolitom Crkve Srbije Joanikijem.

Mandićeva očigledna provokacija, kojom je želio da pokaže da je i Crna Gora dio ,,srpskog sveta“ nije zasmetala premijeru Spajiću koji je izjavom ,,da ga ne interesuju zastave“ relativizovao Mandićev postupak i pokazao da je lider Nove suštinski ključna figura parlamentarne većine.

BEZBJEDNOSNI SEKTOR

Vlada nije postigla ni saglasnost kada je u pitanju imenovanje kadrova u sektoru bezbjednosti.

Da odnosi u izvršnoj vlasti, na relaciji PES – Demokrate, nijesu dobri – svjedoči krucijalna činjenica da su i pored pompeznih najava izostala imenovanja u bezbjednosnom sektoru. Na čelu Uprave policije je Zoran Brđanin, kojeg Demokrate žele da smijene, ali ga, za sada, čuva premijer Milojko Spajić, dok ANB-om i dalje rukovodi Boris Milić, iako on nije po volji PES-a, međutim Demokrate ga ne daju.

Upada u oči da je Brđanin ostao na funkciji i pored najave ministra unutrašnjih poslova iz Demokrata Danila Šaranovića da će predložiti njegovu smjenu zbog negativnog stava Odbora za bezbjednost odnosno parlamentarne većine, što je i učinio, ali ta inicijativa do danas nije uvrštena u dnevni red Vlade. Dalji tok događaja pokazao je da je tu smjenu stopirao lično premijer Milojko Spajić samo nekoliko dana nakon što se Brđanin sreo sa predstavnicima Federalnog istražnog biroa (FBI).

Stav premijera Spajića da je Brđanin u punom mandatu, kao i reagovanje ministra Šaranovića na njegovu izjavu, potvrda su da PES i DCG nemaju dogovor o kadrovima u bezbjednosnom sektoru i da taj sukob može ugroziti stabilnost Vlade.

,,UBRZANA“ REKONSTRUKCIJA, USPORENE PROMJENE U ANB-U

Upravo se sukob sa DCG oko kontrole bezbjednosnog sektora dovodi i u vezu sa pričom o rekonstrukciji Vlade gdje svoje mjesto vide Nova i DNP, ali iz prikrajka i Bošnjačka stranka i SD koji su podržali i izbor novog vrhovnog tužioca Markovića.

Ubacivanjem u igru BS-a i SD-a, ali i ,,namigivanjem“ ZBCG da su im praktično otvorena vrata ulaska u Vladu, Spajić je očigledno želio da disciplinuje Demokrate i obezbijedi što bolju pregovaračku poziciju za buduće pregovore o kadrovima u tom sektoru.

Međutim, ni tu nije kraj. Ministar pravde Andrej Milović je u više javnih nastupa uslovio ostanak na ovoj poziciji smjenom šefa Specijalnog policijskog tima Predraga Šukovića za kojeg tvrdi da je učestvovao u konstruisanju afere Do Kvon.

Uz Šukovića, koji je takođe stari kadar, su stale Demokrate, ali i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović koji i daje zadnju riječ o tom kadrovskom rješenju. Dalji zaplet te afere očekuje se i kroz saslušanja Milovića i Novovića na Odboru za bezbjednost koja bi trebalo da počnu krajem ove sedmice.

Jedina smjena u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je bilo razrješenje generalnog inspektora Artana Kurtija. Njegovo imenovanje je ranije izazvalo burne reakcije imajući u vidu Kurtijevu biografiju odnosno dvije pravosnažne presude za pokušaj ubistva. Milović je objavio i da je podnio i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog postupanja u dijelu brisanja krivičnog djela Kurtija iz kaznene evidencije i iznio optužbe za nezakonito postupanje Ministarstva pravde u tom slučaju. Parlamentarna većina je ispod radara i bez pompe promijenila i zakon tako da generalni inspektor od sada mora biti profesionalac.

Zanimljivo da Vlada nije otvarala pitanje odgovornosti vrha ANB, ali i Uprave policije zbog propusta bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“ iako je odgovornost policije i ANB-a očigledna. Kontraobavještajna zaštita institucija koja je u nadležnosti Agencije je potpuno izostala, a uviđaj koji je izvršila policija više podsjeća na filmski žanr komedija iz serijala o ,,Inspektoru Kluzou“ nego na ozbiljnu policijsku istragu.

SPORNI POPIS

Kao uspjeh u prvih 100 dana rada Vlade, Spajićev PES potencira dogovor o popisu koji je rezultirao potpisivanjem sporazuma sa opozicijom. Popis su od samog početka pratile nepravilnosti: od otkrivanja olovki ,,piši-briši“ kojima su planirane masovne zloupotrebe, do problema sa softverom i na kraju do nesrazmjere u broju popisanih u posljednja dva dana koji je iznosio gotovo 40 hiljada i to mahom u opštinama u kojima su na ključnim funkcijama kadrovi Nove. Opozicija je kasno i dvosmisleno iznosila primjedbe, a rasplet se tek očekuje kada se počnu računati podaci koji najviše interesuju javnost – o vjeri, naciji i jeziku. Kampanju popisa obilježio je maligni uticaj medija iz Srbije, Srpske pravoslavne crkve i zvaničnog Beograda, ali to niko od političara iz Crne Gore ne smije javno da saopšti.

AMBASADORI I MERITOKRATIJA

U prvih 100 dana zbog netrpeljivosti na relaciji premijer Spajić – predsjednik države Jakov Milatović nijesu pokrenute procedure za imenovanja ambasadora.

Crna Gora nema ambasadora u stalnoj misiji pri UN u Njujorku već dvije i po godine, a u NATO već pola godine. Kad su u pitanju bilateralna predstavništva, rezidentne ambasadore imamo samo u pet zemalja, a većina ambasada djeluje na nivou otpravnika poslova. Parlamentarna većina je prema nezvaničnim informacijama već podijelila kvote za ambasadore, ali je taj dogovor na čekanju jer se Milatović treba da se izjasni o ponuđenim rješenjima.

Nova vlada je nastavila praksu partijskog zapošljavanja i u prvih 100 dana, kako je primijetio CDT, nemamo značajnijih indikatora da ova vlada kreće u diskontinuitet i sprovođenje dugo očekivane optimizacije javne uprave. Pojedina partijska zapošljavanja u energetskom sektoru nova vlada je čak i aminovala, poput onih u Rudniku uglja Pljevlja gdje se traže novi poslovi za više od 500 prekobrojnih.