Što znači rusko priznanje otcijepljenih ukrajinskih regija?

2
epa09770974 A handout still image taken from handout video made available by the Russian Defence Ministry press-service shows Russian and Belarusian servicemen practicing actions to detect, block and destroy illegal armed formations of a mock enemy in urban areas during the joint operational exercise of the armed forces of Belarus and Russia ‘Union Courage-2022’ at a firing range in Brest region of Belarus, 19 February 2022. The joint exercises of the military forces ‘Union Courage-2022’ of Russia and Belarus are held from February 10 to 20. As specified in the Russian Ministry of Defense, the purpose of these exercises is to work out the tasks of ‘stopping and repelling external aggression’ during a defensive operation, as well as ‘countering terrorism and protecting the interests of the Union State.’ In Belarus, the holding of joint exercises was called a response to the ‘continuing militarization’ of European countries. President of Belarus Alexander Lukashenko allowed the recognition of the independence of the self-proclaimed Donetsk and Luhansk People’s Republics (DPR and LPR) by Minsk. EPA-EFE/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je u televizijskom obraćanju naciji priznao nezavisnost proruskih pokrajina na istoku Ukrajine.

Sjedinjene Države objavile su da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je nagomilala blizu granice s tom susjednom zemljom.

Iako rastu napetosti na istoku Ukrajine u posljednja tri dana, Zapad i Rusija ističu da daju prednost diplomatskom rješenju krize. No, hoće li te napore zakomplikovati rusko priznanje otcijepljenih regija?

Proruski separatisti u regijama Donjeck i Lugansk – zajedno poznati kao Donbas, odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili se nezavisnim “narodnim republikama”, ali sve do danas nisu priznate.

Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi.

Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv COVID-19 i izdala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regija.

Moskva je uvijek poricala da planira invaziju na Ukrajinu.

Šta znači rusko priznanje?

Rusija po prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da interveniše kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine.

Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj rekao je u januaru za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.

Što s mirovnim procesom iz Minska?

Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nijesu sprovedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba.

Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.

Kako će Zapad odgovoriti?

Zapadne vlade se mjesecima ređaju s upozorenjima Moskvi da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije.

Američki državni sekratar Antony Blinken rekao je prošle sedmice da bi priznanje “dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava te izazvalo dodatnu sumnju u rusku tvrdnju da je predana diplomatiji radi postizanja mirnog rješenja ove krize”.

Dodao je da će to zahtijevati “brz i čvrst” odgovor Sjedinjenih Država i saveznika.

Je li Rusija ranije već učinila nešto slično?

Da – priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dvije otcijepljene gruzijske regije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008.

Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila hiljade vojnika ondje.

Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?

U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu.

S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana.

Isto tako, opterećivaće je odgovornost za dvije teritorije koje su opustošene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska potpora.

aktuelno

2 COMMENTS

  1. Zaustaviti pse rata i azovske fašiste !
    Da dobiju malo plaćenici iz legihe stranaca po prknu , vakat je !
    Uraaa .

  2. Znači mir i zaustavljanje AZOV Nacista!
    Ovi kojima su Nato i USA popili mozak
    ostat će ostavljeni na nemilost.
    Dosta je Zapadnih laži, sad je vrijeme Rusije i Kine.
    Kako god kapitalizam je užasan .

Leave a Reply to Borivoje Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].