U ime UBNORA Kotor i u svoje lično ime, čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore svim građankama i građanima Kotora I Crne Gore, ma gdje se nalazili.
Neka nas ovaj praznik podsjeća na vrijednosti koje nas ujedinjuju i inspiriše da zajedno gradimo bolju i pravedniju budućnost.
Danas, 21. maja, obilježavamo jedan od najznačajnijih datuma u modernoj istoriji Crne Gore – Dan nezavisnosti.
Tog dana, 2006. godine, građani su jasno i demokratski odlučili da Crna Gora ponovo bude slobodna, nezavisna i međunarodno priznata država. Bila je to odluka donesena mirno, dostojanstveno, voljom naroda – što nas posebno obavezuje i danas.
Na referendumu, više od polovine građana izašlo je na birališta i većina se izjasnila za obnovu nezavisnosti. Bio je to trenutak kada je Crna Gora još jednom potvrdila svoju hiljadugodišnju državnost i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti.
Ovaj dan nas podsjeća na dug i složen put koji smo prošli – od slavne prošlosti, kroz burne epohe, do savremenog društva koje teži evropskim i demokratskim vrijednostima. Danas odajemo priznanje svima koji su svojim radom, hrabrošću, znanjem i predanošću doprinijeli tom cilju.
Nezavisnost ne znači samo formalno-pravni status. Ona sa sobom nosi i odgovornost – da svoju državu gradimo kao zajednicu pravde, slobode i jednakih šansi za sve. Ona nas podsjeća da su mir, stabilnost i međusobno uvažavanje temelj društva u kojem želimo da živimo i koje želimo da ostavimo budućim generacijama.
Naš zadatak danas je da nastavimo tim putem – da razvijamo institucije, jačamo vladavinu prava, štitimo životnu sredinu, podstičemo inovacije, ulažemo u obrazovanje, zdravstvo i nauku. Da njegujemo kulturnu baštinu, ali da istovremeno budemo otvoreni za nova znanja, ideje i saradnju sa svijetom.
Crna Gora je mala zemlja, ali sa velikim srcem i snagom duha. Njena raznolikost je njeno bogatstvo – multietnički, multikulturni i multivjerski sklad I antifašizam su temelji naše državnosti i našeg identiteta. U vremenu globalnih kriza i izazova, upravo ti temelji daju nam snagu da se izborimo za stabilnost, mir i održiv razvoj
Srećan Dan nezavisnosti! Neka je vječna Crna Gora!
Jovo M.Bećir,
Predsjednik UBNORA Kotor
Impresivan govor IBRAHIMA TRAOREA U UN -u
Govor koji je održao Ibrahim Traore u UN-u i koji se baš i nije svidio svima
“Poštovani delegati, šefovi država, vođe nacija, uvaženi predstavnici naroda velikih i malih, pozdravljam vas ne kao karijerni diplomat niti kao čovjek odgojen za banketne dvorane i rukovanja. Ne dolazim vam govoriti uvježbanim jezikom uglađene politike. Dolazim vam kao vojnik svoga naroda, kao čuvar ranjene zemlje, kao sin kontinenta koji je nosio križ svijeta, ali nikada nije nosio njegovu krunu.
Moje ime je kapetan Ibrahim Traoré, predsjednik Burkine Faso. Danas govorim ne samo u ime 22 milijuna duša u svojoj zemlji, već i u ime kontinenta čije su priče iskrivljene, čija je bol zanemarena, a čije je dostojanstvo opetovano prodano na oltaru stranih interesa.
Afrika nije prosjak. Afrika nije bojište. Afrika nije vaš pokusni kunić, vaša lutka, vaše skladište sirovina. Afrika se ne diže da bi kleknula, već da bi stala na noge. I danas pred ovom velikom skupštinom naroda kažem: Afrika neće kleknuti.
1. O lažnoj velikodušnosti globalne politike
Desetljećima ste nam pružali pomoć jednom rukom, dok ste nam drugom isisavali krv. Gradite bunare u našim selima, dok vaše korporacije isušuju naše rijeke. Donirate cjepiva, ali patentirate lijekove. Govorite o klimatskoj akciji, a nastavljate financirati one koji pale naše šume i isušuju naša jezera.
Kakva je to velikodušnost? Ona koja hrani usta, ali guši glas. Ona koja čovjeka održava na životu taman toliko da ostane ovisan. Nismo slijepi na to licemjerje. Budimo jasni – nismo nezahvalni na iskrenoj humanitarnoj pomoći, ali odbacujemo svjetski poredak koji prerušava izrabljivanje u partnerstvo. Odbacujemo financijske institucije koje jedinom rukom posuđuju, a drugom otimaju suverenitet.
Afrika više ne želi milostinju – želimo pravdu. Želimo kontrolu nad vlastitom sudbinom.
2. O kolonijalnim lancima i njihovim modernim nasljednicima
Naše rane nisu započele s nama. One su naslijeđe imperijalne ludosti koja nas nije gledala kao ljude, već kao jeftin teret, kao radnu snagu. Moji preci nisu bili pitani kada su se karte crtale ravnalima i kompasima u Berlinu. Granice Burkine Faso, kao i mnogih afričkih zemalja, nisu oblikovali naši preci, već ljudi koji nikada nisu kročili na naše tlo, koji nisu znali ništa o našim jezicima, plemenima ni duhovima.
Danas kolonijalizam ima novo lice – nosi odijela, organizira forume, potpisuje ugovore u Ženevi, Parizu i Washingtonu. Ali i dalje uzima bez pristanka, i dalje naređuje umjesto da dijalogizira, i dalje ušutkava umjesto da sluša. Ako želite govoriti o miru, počnimo tako da odbacimo aroganciju ideje da mir možete naučiti samo vi.
3. O iskorištavanju resursa i mitu o razvoju
Nazivate nas “zemljama u razvoju” – kao da nas stoljeća krađe nisu unazadila, kao da zlato iz naših zemalja, dijamanti iz naših rijeka, nafta pod našim nogama, nisu gradili nebodere u kojima ova skupština sada sjedi.
Recimo to jasno: Burkina Faso je bogata. Afrika je bogata – mineralima, kulturom, mudrošću i mladošću. Ali naučili ste nas da bogatstvo mjerimo BDP-om i izvozom. Nazivate to razvojem kad strana tvrtka posjeduje 90% rudnika zlata na našoj zemlji. Nazivate to napretkom kad vaše sigurnosne snage čuvaju rudnike kobalta, ali ne i škole za našu djecu. To nije napredak – to je piratstvo s legalnim dokumentima.
Od sada ćemo razvoj definirati vlastitim riječima – razvojem koji stavlja djecu u učionice, a ne minerale na brodove. Razvojem koji poštuje zemlju, narod i dušu nacije.
4. O suverenitetu i uplitanju
Zašto kad afrička zemlja donosi neovisne odluke, vi nas nazivate nestabilnima? Zašto kad tražimo vojnu suradnju izvan kolonijalne sfere, to nazivaju prijetnjom?
Burkina Faso je odlučila kročiti putem suverenosti. To nije prijetnja miru – to je deklaracija zrelosti. Više nismo pod vašim skrbništvom. Više nismo mlađi partneri u diplomaciji. Mi smo slobodan narod. Ako neka nacija izabere partnere koji je poštuju, a ne iskorištavaju, to nije pobuna – to je mudrost.
Neka bude jasno: ni jedna strana sila neće diktirati saveze Burkine Faso. Naše će se odnose temeljiti na uzajamnom poštovanju, a ne na povijesnoj krivnji ili suvremenim prijetnjama.
5. O terorizmu i lažnim ratovima
Pitate se zašto ima nasilja u Sahelu. Pitate se zašto naša mladost uzima oružje. A ne pitate se tko ima koristi kad naše rudnike čuvaju privatne vojske, dok su naša sela nezaštićena. Ne pitate se kako oružje dolazi u pustinje koje nemaju čelika. Ne pitate se zašto mirovne misije nikada ne završe rat.
Istina je da su mnoge “sigurnosne inicijative” za Afriku zapravo poslovni modeli. Beskrajni sukobi su postali tržište, a afrička patnja – pretplatnička usluga. Burkina Faso je odlučila prekinuti taj krug. Borit ćemo se protiv terora, ali ne uz ovisnost. Osigurat ćemo svoju zemlju, ne po stranim diktatima, već s nacionalnim dostojanstvom.
6. O migracijama i ljudskom dostojanstvu
Ne želimo da naša mladost umire u Mediteranu. Ne želimo da naši najpametnij
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].