Premijer Milojko Spajić je prije dva dana, u intervjuu za Javni servis, najavio veliki broj projekata na kojima će 44. Vlada raditi u narednom perodu. Od pet autoputeva, preko izdavanja aerodroma do osnivanja robnih rezervi i on line supermarketa, zatim formiranja finansijske policije i osnivanje dvije nacionalen avio kompanije. Za sagovornika Standarda, ekonomskog analitičara i predsjednika Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilija Kostića, premijerove najave djeluju impresivno opstimistično, ali je pitanje koliko je sve to ostvarivo.
“Problem nije u optimizmu samom po sebi, već se bojim da to ne bude optimizam Volterovog Kandida (koga optimizmu uče, a on se kasnije gorko ubijedi u realnost). Toliko dobrih stvari za relativno kratak period, sve i da naš fiskalni kapacitet to dopušta, izaziva sumnju i potreban oprez”, kaže Kostić.
“Ukoliko nekome nije poznato, treba reći da je neuspjeh svake, pa i najmanje reforme, korelisan-povezan sa širinom i dubinom njenog obuhvata. Što je promjena složenija to je i vjerovatnoća njenog neuspjeha veća. Dodatno, vjerovatnoću neuspjeha potencira kratak vremenski interval u kome se to želi napraviti. A reformisati penzioni sistem u tako kratkom rok objedinjuje obije negativne pretpostavke: složenost ( dubinu reforme) i kratak rok. Plašim se da ovdje govorimo o nečemu što može da generiše ozbiljne ekonomske i društvene posljedice ukoliko se tome ne pristupi studiozno i analitički”, precizira Kostić.
On je pohvalio orijentaciju ka ulaganju u infrastrukuru i građenju pet autoputeva, ali upozorava da je i to preambiciozno, jer je naš fiskalni kapacitet prilično ograničen.
“Fiskalna politika bi morala počivati na realnim i predvidivim osnovama, što se sada ne bi moglo reći da je slučaj“, kaže Kostić.
Govoreći o najavi osnivanja robnih rezervi, ekonomski analitičar kaže da bi one bile potencijalno dobar način u reagovanju na posljedice inflacije i problme nije u ideji već njenoj realizaciji.
“Robne rezerve su skupe, a i nije ih moguće realizovati u relativno kratkom roku, što bi bilo neophodno, već kroz izvjesno vrijeme a dodatno kao ograničenje se opet javlja fiskalni kapacitet države”, kaže Kostić.
Smatra da se iz priče o dvije nacionalne avio kompanije da naslutiti da se, ipak, postalo svjesno i ako se to ne želi reći, štete koja je učinjena ukidanjem „Montenegroairlines“-a. Ipak, ocjenjuje Kostić, rješenje o kome se govori u vidu dvije kompanije, čini se, preoptimistično, imajući u vidu materijalnu osnovu sadašnje kompanije.
“Osim toga postavlja se i niz drugih mogućih pitanja koja izazivaju nedoumice, kao na primjer: konkurentnost, potencijalna tržišna pozicija i položaj imnogo drugih stvari”, kaže Kostić.
Što se aerodroma tiče, sagovornik Standarda kaže da su se drastično promijenile okolnosti od prije šest-sedam godina, kada je koncesija pod vrlo strogim uslovima mogla izgledati kao prihvatljivo rješenje.
“Kao što znamo, mi smo upućeni na aviodostupnost, i danas poslije svega vezanog za Kovid i inflaciju, kao i rat u srcu Evrope i na Bliskom istoku, ne izgleda cjelishodno da bi jedan tako značajan resurs za našu ekonomij trebalo dati u ruke ultimativno profitno motivisanim koncesionarima.
Naravno, kvalitet menadžmenta aerodromima treba da bude u fokusu pažnje i ako nije na nivou treba tragati za onima koji daju rezultat”, smatra Kostić.
O plati od 1000 eura kao cilju, on naravno nema ništa protiv, međutim pitanje je da li je to moguće.
“Niko ne spominje privredu odnosno poslodavce koji su nezaobilazni činilac u nečemu takvom. Jer ako privreda odnosno poslodavci ne budu mogli da odgovore tom zahtjevu od toga neće biti ništa. Preduzetnici, odnosno poslodavci odnosno privreda – privatni sektor – treba znati, ne podiže plate kao socijalnu mjeru već kao posljedicu većih učinaka odnosno veće produktivnosti – boljih rezultata. To je uslov održanja njihovog biznisa. U protivnom biznis ne bi bio održiv i propao bi a to , naravno, niko ne želi: ni poslodavci ni država ni društvo”, kaže na kraju prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca
standard
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].