Sokol: Sjedjenju na dvije stolice ističe rok, PES mora da odluči kojoj politici će da se prikloni

“U Briselu je sve manje prostora za tolerisanje dvostruke politike pod izgovorom stabilnosti. Hrvatska želi samostalnu i suverenu Crnu Goru kao iduću članicu Evropske unije, ali, da bi se to ostvarilo, potrebne su strukturne promjene u vladajućoj većini. Dakle, očekuju se jasni i vjerodostojni potezi koji će potvrditi evropsko opredjeljenje vlasti u Podgorici“, poručuje Sokol

Autorka: Mirka Dević

Izdavanje znački sa simbolom Školskog broda Jadran neprihvatljiv je potez, naročito imajući u vidu da Hrvatska to plovilo vidi kao svoju vojnu imovinu, što je već duže i predmet bilateralnih razgovora. To je u razgovoru za Portal Analitika ocijenio hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.

Činjenica je, kaže, da se time ignorišu ranije istaknuti stavovi Republike Hrvatske i da se šalje loša poruka, kako Zagrebu, tako i Briselu.

„U kontekstu evropskih integracija Crne Gore, ovakvi potezi sigurno ne doprinose povjerenju ni dobrosusjedskim odnosima, kao ni vladavini prava, što je jedno od ključnih mjerila procesa pristupanja EU. Ako Crna Gora želi nastaviti svoj put prema članstvu, očekuje se dosljedno poštovanje međunarodnih obaveza, otvoren dijalog i spremnost na rješavanje spornih pitanja u duhu dobrosusjedstva. U suprotnom, ovakvi incidenti mogu usporiti pregovarački proces i dodatno zakomplikovati evropsku perspektivu Crne Gore“, kaže Sokol.

Provokacijom bi da prikažu Hrvatsku kao kočničara EU puta Crne Gore

Smatra da je riječ o namjernoj provokaciji, prvenstveno od strane Demokrata, kako bi se usporio pregovarački proces i Hrvatska pokušala prikazati kao kočničara europskog puta Crne Gore, što je, ističe, apsolutno netačno.

„Hrvatska želi evropsku Crnu Goru, a pravi kočničari su upravo Demokrate i ostale velikosrpske snage u vladajućoj koaliciji, kao i njihovi sponzori iz Beograda i Srpske pravoslavne crkve“, naglašava europarlamentarac.

Mišljenja je da se incidenti poput ovog ne mogu posmatrati samo kao “nesmotrenost” ili izolovani događaj. Oni se, navodi, uklapaju u širi obrazac djelovanja struktura koje imaju interes da odnosi Hrvatske i Crne Gore ostanu opterećeni nepovjerenjem i tenzijama.

„Riječ je, prije svega, o antizapadnim i velikosrpskim krugovima unutar same crnogorske vlasti, uz podršku Beograda. Njima odgovara da se proces evropske integracije uspori, a prostor jugoistoka Evrope zadrži u zoni nestabilnosti i trajne krize. Kao što se vidi i iz drugih primjera, od donošenja rezolucija pod instrukcijama Beograda, preko narativa o “srpskom svetu”, do otvorene uloge Srpske pravoslavne crkve kao promotora četničke genocidne ideologije, cilj je sistematski slabiti prozapadne orijentacije i testirati otpornost i strpljenje kako Hrvatske, tako i same Evropske unije. Najviše koristi od narušenih hrvatsko-crnogorskih odnosa imaju oni koji žele da Crna Gora ostane talac velikosrpske politike, a to su prvenstveno oni čiji su čelnici proglašeni za persone non grata od strane Republike Hrvatske i njihovi beogradski nalogodavci“, kategoričan je Sokol.

U raskoraku između riječi i djela rizik je zatvaranje vrata članstvu u EU

Naš sagovornik tvrdi da se, nakon nedavnih događaja, od predlaganja zakona koji ograničavaju ljudska prava do relativizacije fašizma i rehabilitacije ratnih zločinaca, u Briselu sve jasnije stvara utisak da dio vlasti u Crnoj Gori vodi dvostruku politiku, deklarativno se pozivajući na evropski put, dok u praksi šalje sasvim suprotne poruke.

Hrvatska želi Crnu Goru kao iduću članicu EU, ali, da bi se to ostvarilo potrebne su strukturne promjene u većini

„Dokumenti i izjave puni su proevropske retorike, ali stvarnost pokazuje institucionalno jačanje prosrpskog i antizapadnog diskursa. Takva praksa ne može ostati neprimijećena. Evropska unija napredak ne ocjenjuje po retorici, već po konkretnim reformama i stvarnoj vjerodostojnosti institucija. Ako se Crna Gora i dalje bude kretala u tom raskoraku između riječi i djela, rizikuje gubitak povjerenja Brisela i međunarodnih partnera. Umjesto da bude primjer uspješne tranzicije i najnaprednija kandidatkinja, mogla bi se svrstati u red zemalja koje sopstvenim nesigurnostima i unutrašnjim opstrukcijama same sebi zatvaraju evropska vrata“, upozorava Sokol.

PES mora da odabere stranu

Prema njegovim riječima, premijer Milojko Spajić se nalazi pred vrlo ozbiljnom dilemom.

„Ili će napraviti distancu od stranaka bivšeg DF-a i Demokrata, čiji je politički smjer apsolutno suprotan evropskim vrijednostima, ili će nastaviti biti vezan za te strukture i tako sam sebe dovesti u bezizlaznu situaciju”, konstatuje on.

Kritike koje dolaze izvana, ističe Sokol, jasan su signal da se dvostruka politika – proevropska retorika uz istovremeno oslanjanje na retrogradne snage, više ne može tolerisati.

“PES teško može računati na istovremenu podršku suverenističkog i prosrpskog biračkog tijela, a ostajanje u koaliciji sa Andrijom Mandićem, Milanom Kneževićem i Aleksom Bečićem zasigurno vodi u marginalizaciju i konačni nestanak PES-a. Za to je dobar lakmus test bio izborni proces u Nikšiću. Drugim riječima, sjedjenju na dvije stolice ističe rok trajanja i PES će se morati jasno isprofilisati i izabrati stranu, s time da mislim da jedino na suverenističkoj strani PES dugoročno može imati kakvu-takvu perspektivu“, smatra sagovornik Analitike.

Saradnja ZBCG i AF – taktički aranžman sa ograničenim rokom trajanja

Komentarišući nedavni sastanak rukovodilaca koalicija “Za budućnost Crne Gore” i Albanskog foruma, Sokol kaže da on na prvi pogled može izgledati kao iznenađenje s obzirom na istorijski i politički kontekst u kojem su te opcije rijetko nastupale zajedno.

Međutim, dodaje, kada se dublje sagleda, misli da je riječ prije svega o taktičkom aranžmanu sa ograničenim rokom trajanja.

„Ovakve saradnje najčešće služe trenutnim interesima, prije svega očuvanju pozicija u vlasti ili povećanju političke moći u pregovorima, a manje predstavljaju stvarnu ideološku bliskost. Ne treba zanemariti ni širu dimenziju – vrlo je izvjesno da iza takvih dogovora stoji i uticaj Beograda, kojem odgovara konsolidacija prosrpskih struktura kroz različite aktere, pa i one koji na prvi pogled djeluju neočekivano”, njegovo je mišljenje.

Kako on dodaje, to je dio šire strategije širenja koncepta „srpskog sveta“ u Crnoj Gori, pri čemu se instrumentalizuju različite političke grupacije kako bi se oslabile proevropske snage i zadržala kontrola nad ključnim procesima u zemlji.

“U tom smislu, teško je govoriti o dugoročno održivom savezu, ali je jasno da takvi potezi mogu privremeno poremetiti političku dinamiku i dodatno otežati konsolidaciju proevropske orijentacije Crne Gore. Zato je ključno da se ojačaju one snage koje zagovaraju suverenističku i evropsku politiku, a ne aranžmani koji u svojoj suštini služe jačanju uticaja sa istoka“, poručuje on.

Pozicija DPS i ES bolja nego prije 2023.

Smatra da pozicija Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza danas djeluje stabilnije i kohezivnije nego u prethodnom razdoblju. To im, dodaje on, daje veću političku težinu i otvara prostor za relevantniju ulogu u budućim političkim aranžmanima.

„Nakon što je 2023. situacija za DPS i bliske političke snage izgledala vrlo loše, uspjeli su se oporaviti. I sada taj oporavak pokazuje da postoji čvrsto jezgro od 30 do 35 odsto birača na koje oni mogu računati. Ključan jezičak na vagi ostaju partije manje brojnih naroda i onaj dio biračkog tijela koji iz raznih razloga ne želi glasati za DPS, ali istovremeno želi samostalnu i prozapadnu Crnu Goru, koja sa ovakvim sastavom vladajuće koalicije sigurno nije ostvariva“, ocjenjuje Sokol.

Nijesam olako izrekao da je Bečić beogradski poltron

Upitan na čemu temelji nedavnu izjavu da je lider Demokrata Aleksa Bečić “beogradski poltron”, kako ga je nedavno nazvao, Sokol kaže da ta njegova ocjena nije izrečena olako. Ona, naglašava, proizlazi iz kontinuiranog praćenja političkog djelovanja Alekse Bečića i Demokrata.

„Retorika Demokrata prema Briselu često je proevropska, ali praksa je nešto sasvim drugo. To se jasno vidi na primjeru odnosa s Hrvatskom, ili u podršci rezoluciji o Jasenovcu, ili najnovijim provokacijama vezanim uz bilateralna pitanja poput značke sa brodom Jadran, ili u stavu prema ploči u Morinju koja predstavlja civilizacijsko određenje odavanja pijeteta žrtvama, a sada vidimo da se priprema teren za njeno uklanjanje”, nabraja on.

Položaj i resori Demokrata u vladajućoj koaliciji, ocjenjuje Sokol, predstavljaju sve veći bezbjednosni problem, ne samo za Hrvatsku, već i znatno šire, što nije prihvatljivo.

U Briselu sve manje prostora za tolerisanje dvostruke politike

Na pitanje da li aktuelna vlast u Crnoj Gori svojim djelovanjem ugrožava šansu da zemlja do 2028. postane članica EU, Sokol odgovara da je nezahvalno spekulisati datumima.

“Članstvo u EU ne zavisi od kalendara, nego od spremnosti da se sprovedu reforme i da dosljedno slijedi evropska agenda”, ističe on.

Ključno je, prema njegovim riječima, da Crna Gora pokaže odlučnost u jačanju institucija, vladavini prava i otklonu od destruktivnih vanjskih uticaja. Upravo od tih konkretnih poteza, naglašava, zavisi hoće li zemlja do 2028. biti spremna da zatvori pregovarački proces.

„Ono što ostaje činjenica je da je Crna Gora najviše napredovala na evropskom putu među svim državama kandidatkinjama i da bi, gledano iz današnje geopolitičke perspektive, bilo izuzetno važno da postane članica EU u što skorijem razdoblju. No, u Briselu sve je manje prostora za tolerisanje dvostruke politike pod izgovorom stabilnosti. Hrvatska želi samostalnu i suverenu Crnu Goru kao iduću članicu Evropske unije, ali, da bi se to ostvarilo, potrebne su strukturne promjene u vladajućoj većini. Dakle, očekuju se jasni i vjerodostojni potezi koji će potvrditi evropsko opredjeljenje vlasti u Podgorici. U tom smislu, drago mi je da ću idućih mjeseci boraviti u Crnoj Gori s delegacijom Evropskog parlamenta na sjednici u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore, gdje ćemo direktno razgovarati o političkim okolnostima i daljim koracima na evropskom putu vaše države“, poručuje Sokol.