Snežana Jonica: Prvenstvena koncesija znači razvoj i prosperitet za Kotor i Crnu Goru

Gostujući u emisji Skala radija „Skalin parapet“ Snežana Jonica, direktorica administrativnog sektora AD Luka Kotor je, nakon jednoglasnog usvajanja koncesionog akta od strane 93,14% prisutnih akcionara, kazala da je to izuzetno važna odluka koja znači ubrzan razvoj i prosperitet za kompaniju ali i Kotor i Crnu Goru u cjelini.

Raniji menadžmenti nijesu podnosili valjane zahtjeve za koncesiju

Ona je podsjetila da se koncesija čeka više od decenije. Zakon o lukama je pravo na Prvenstvenu koncesiju luci Kotor dao 2008. godine. Od 01. septembra 2008. godine Luka Kotor ima na nju pravo. Od tada pa do jučerašnjeg dana Luka Kotor se suočava sa problemima.Tek od 2011. i  2012. godine, kaže Jonica, počeli su da se pišu zahtjevi za dobijanje koncesije. Pregledala je kompletnu dokumentaciju koju posjeduje Luka Kotor koja se odnosi na sve pokušaje podnošenja zahtjeva i sve što je rađeno kada je u pitanju koncesija i shvatila da, bez obzira što je žestoko kritikovala Vladu Crne Gore upravo u tom periodu, nije mogla da nađe ni jedan razlog da kaže da je u toj priči ona kriva, jer do nje nikada nije došao valjan kompletiran zahtjev sa potrebnom dokumentacijom. Ona je kategorična da bi, isto kao što je radila Vlada, takve, nepotpune zahtjeve odbila ili ih ignorisala jer su bili nepotpuni  i neozbiljni.

Da bi potkrijepila priču o kojoj govori ona je pokazala zahtjev jednog od ranijih menadžmenta koji je podnijet Ministarstvu saobraćaja i pomorstva u kome doslovni piše: U prilogu vam dostavljamo završni račun za prethodnu godinu, bilanse i to, to i to, a Poslovni plan ćemo vam dostaviti naknadno. A od Vlade Crne Gore dobijete dopis: Molimo vas da dostavite zahtjev za dodjelu Prvenstvene koncesije. U dopisu je navedeno što zahtjev treba da sadrži.  Ako ne dostavite ništa od toga što se traži, nego uz zahtjev pošaljete još jedan papir, onda to znači da je on nepotpun i da se ne može razmatrati.

Ovoga puta, objašnjava Jonica, imate podnijet zahtjev i donijetu odluku. Okončan postupak i to pozitivno za Luku. Zašto? Pa vjerovatno zato što se dobro pazilo i što se, prije nego što je podnijet zahtjev na sastanku u Ministarstvu saobraćaja i pomorsta predala forma nacrta Poslovnog plana i tražila od njih eventualna sugestija, uz pitanje da li  da li ima još nešto što treba da se uradi da bi ispunili sve što je potrebno da se dobije Prvenstvena koncesija. Konačno Vlada Crne Gore je Luci Kotor AD dodijelila Prvenstvenu koncesiju krajem prošle godine. To je, sigurna je Jonica, ljepši dio priče koju oni koji žele od svega lijepog da naprave ružno, ne žele da kažu. 2018. godina je bila godina jubileja. Navršilo se 30 godina od osnivanja Luke Kotor. Bila je to i godina spasa Luke Kotor jer je u 2018. menadžment uspio da dobije Prvenstvenu koncesiju koja se deset godina čekala, da obezbijedi opstanak Luke Kotor a svima onima koji pričaju drugačije ona je poručila da je postignuto, što je rekao predsjednik Odbora direktora u svom saopštenju, de se koncesijom vrata od grada zadrže u rukama opštine i države jer su mogla da završe kod nekog drugoga kod koga je izgleda bila namjera da završi u ranijem periodu.

Neko nije želio da Luka Kotor dobije koncesiju

Na pitanje čija je to namjera bila i da li misli na SDP i DPS , kazala je ne zna ali, sad kako čita ponešto  i gleda kako ko radi, boji se da su oni koji su optuživali druge, bili ustvari oni koji su odrađivali posao a upirali prstom u druge. Ja ću to uprostiti, kazala je.

„Znate kako, imamo zahtjev za Prvenstvenu koncesiju, imamo Odluku Vlade Crne Gore da nam dodijeli Prvenstvenu koncesiju. Imamo sljedeće jutro sve koji padnu u trans na sjednici SO i svi čestitaju koncesiju. Neki čestitaju menadžmentu a neki građanima, pošto ih boli menadžment ali čestitaju jer je koncesija dobra stvar. I onda poslije toga kreće naknadna pamet. I onda se priča o nekakvim opcijama. A onda čujem toliko nebuloza, neistina ili neznanja da prosto ne mogu da vjerujem da je trebalo da ja, što naravno smeta, dođem u Kotor da pojasnim nekim ljudima koji žive ovdje mnogo duže od mene, neke stvari. Čujem gospodina Aprcovića u Vašoj emisiji da kaže da je Vlada Crne Gore dodijelila Prvenstvenu koncesiji lukama Kotor i Bar i mislim da je napravio lapsus. Ali on to deset puta pomene i ja shvatim da nije napravio lapsus nego da i njega boli dobijena koncesija iako je dala Vlada u kojoj participira njegova partija, pa hoće da kaže nije to važno njer su je dali svima. A jedino pravo imaju Bar i Kotor. E nijesu, na moju veliku žalost, jer sam ja porijeklom Baranka, dali Baru. Luka bar još uvijek nije dobila  Prvenstvenu koncesiju, i pitanje je oće li je dobiti zbog nekvaliteta dokumenata. Dakle, to nije neozbiljna priča. Mi imamo dvije luke. Ova je tek sad ostvarila pravo“, kazala je Jonica.

Što bi se desilo da je odbijena koncesija, bilo je jedno od pitanja. Ona je  podsjetila na famozni zaključka Vlade Crne Gore u kome se kaže da se pravo korišćenja AD Luka Kotor daje na 120 dana, odnosno do rješavanja pitanja koncesije. Da je odbijena koncesija, sigurna je Jonica,njeno pitanje bi bilo riješeno. Država, opština i svi akcionari, i zaposleni bi imali one dvije zgrade i mogli bi samo da mašu sa prozora. Ne bi imali nikakva prava, a opštini bi, od preduzeća koje je prošle godine tržišno vrijeđelo 11 miliona i 26 hiljada eura, ostalo 57% od vrijednosti dvije zgrade koje ima.

Cijena akcija na Montenegroberzi nije pala, a mogla je

Zbog raznih komentara u vezi mogućeg odbijanja Prvenstvene koncesije od strane opštine kao većinskog akcionara prijetila je opasnost da padne cijena akcija na berzi.

„Nije bilo pada ali smo imali izuzetno zabrinjavajuće pozive akcionara koji su tražili da menadžment demantuje takve tvrdnje i pitali otkud pravo akcionaru da u njegovo ime govori više ljudi, jer akcionar može da ima samo jednog punomoćnika, a ne može u medijima da govori 50 punomoćnika u ime jednog akcionara, makar on bio većinski“, kategorična je Jonica. „U ovom slučaju u ime opštine govorilo je jako puno onih koji nijesu bili formalno pravno ovlašćeni i stvarala se slika u javnosti koja je isprovocirala jedan veliki broj akcionara, među kojima je i onih iz zemalja Evropske unije, što moramo da imamo u vidu u okviru Zbirnog Kastodi računa. Ja ću, kao sekretar Društva, jer sam formalno i zadužena za komunikaciju sa akcionarima, kada zaokružimo posao oko koncesije, dostaviti svim akcionarima Zakon o tržištu kapitala sa podvučenim normama kojima se jasno definiše i koje su sankcije i koje su obaveze svih na tržištu kapitala“, objašnjava ona, saopštavajući da ne misli na moguće pokretanje sudskog spora već da govori o tome da neko možda, zbog dnevno političkih aktivnosti  nema svijest o tome da može da utiče na vrijednost akcija Akcionarskog društva.

Da li je akcionarima napravljena šteta?

A na pitanje da li je moguće da je akcionarima, zbog takvog ponašanja napravljena šteta, odgovorila je da u ovom trenutku nije jer je na današnji dan vrijednost kapitala ista i biće sve veća nakon potpisivanja ugovora. Ali je, sigurna je ona, mogla da bude napravljena šteta.

Da li je moguće da ste Vi napravili štetu, odnosno Luka Kotor, kako su kazali koalicioni partneri koje Vi manjinski podržavate?

„Pa, ako je cilj bio da Luka Kotor odbije prvenstvenu koncesiju, da Vlada CG raspiše koncesioni akt i da na njemu mogu da učestvuju svi pa i famozni Royal Caribbean koji je pominjan, pa onda potom ko ponudi više za koncesiju. Zna se ko može da ponudi više. Jasno je da bi svi mogli da ponude više od opštinske i državne firme, a onda bi vrata od grada pripala drugima. I to bi sigurno bili oni koji imaju manje ljubavi prema Kotoru nego što ima menadžment Luke Kotor i koje bi baš briga bilo kakav je status Kotora kod UNESCO-a. Njih bi samo interesovao profit i ništa drugo“, kaže Jonica.

Ona je na pitanje da li su sve uradili po zakonu, kratko odgovorila:

Naravno da jesmo. Zar sumnjate?

Jedna od primjedbi onih koji smatraju da koncesioni akt nije povoljan po građane Kotora i njegov razvoj odnosi se na rok za zakazivanje ponovljene Vanredne Skupštine akcionara Luke Kotor. Oni smatraju da je moralo da protekne 30 dana od zakazivanja Vanredne sjednice do ponovnog zakazivanja. Jonica tvrdi da zakon jasno kaže da, ukoliko nema kvoruma na zakazanoj Skupštini akcionara, može se zakazati ponovljena u maksimalnom roku od 30 dana. Znači, ne minimalni nego maksimalni rok. Minimalni rok je da sedam dana prije održavanja Skupštine svi akcionari moraju dobiti obavještenje i mora biti objavljen materijal na sajtu. Luka Kotor je to 8, 9 ili deset dana ranije. Ona je saopštila da je namjerno Odbor direktora zakazao skupštine u što kraćim rokovima jer se mogla prouzrokovati šteta na tržištu kapitala zbog nesuvislih izjava. Kako ne bi bilo štete po preduzeće išlo se na to da se u što kraćem roku donese odluka, a i zbog straha da Vlada Crne Gore ne stavi odluku van snage, jer akcionari neće da je prihvate i ponudi koncesiju onima koji je hoće i koji za nju ponude znatno više novc ponude znatno više novca.

Kako je UNESCO gledao na izgradnju pilona

Mnogo priče oko koncesije pa i one da će zbog izgradnje pilona reagovati UNESCO. Da li je moguće da zbog toga Kotor izgubi status UNESCO-vog grada?

Jonica je odgovorila da je fantaziranje i da je to čula od onih što sad svašta izmišljaju. Podsjetila je da je 31. oktobra je menadžment Luke Kotor bio  na sastanku sa reaktivnom monitoring  misijom  UNESCO-a koja je bila tri dana u posjeti Kotora, obilazila sve lokacije i razgovarala sa svima. Sastanak je održan u Institutu za biologiju mora i bio je posvećen samo pitanjima koja se tiču Luke Kotor. Menadžment je obrazložio poslovni plan i sve investicije i do detalja odgovoro na pitanja predstavnicima UNESCO-a. Oni su u svom izvještaju napisali da se vidi očigledan napredak u postupanju menadžmenta Luke Kotor u dijelu  koji se odnosi na zaštitu kulturne baštine i to bez ijedne jedine primjedbe.
Sad se priča o tome da su problem izgradnja sidrišta bova. Sidrišta se ne grade. U planu investicija su pilon i bove, i to sad, kaže Jonica nekome strašno smeta. Oglašavaju se predstavnici SDP-a u ime građana, čiji je izvršni direktor bio potpisnik svakog prethodnog poslovnog plana u kojem je pominje pilon kao ključni infrastrukturni projekat za luku Kotor. Ona se pita da li to znači da sad, odkada on nije direktor, ne valja ni pilon? Pominje se da građani nijesu učestvovali u tome i da bi možda moglo biti sporno zbog toga što nikad nije razmatrano da li pilon može da napravi štetu po kulturnu baštinu. Jasno je da pilon ovaj menadžment nije izmislio jer je mogao  da se kreće samo u okviru postojećih planskih dokumenata koje je donijela država. To je definisala Državna studija lokacije – sektor 16 koju je donijela Vlada CG 27. januara 2011. godine. Postoji niz dokumenata koji  jasno govore što u njemu treba da se nalazi ali i režim zaštite kulturne baštine za sve što je u njemu ucrtano. Tu su i urbanističko tehnički uslovi za izgradnju svih objekata koji su u njemu ucrtani. Za nju su glasali svim ministri iz SDP-a.

Što se bova tiče, Jonica objašnjava da se prvi put lokacije za njih pojavljuju u planu privremenih objekata u petogodišnjem programu Morskog dobra 2013-2018. Sad se ponavljaju i u ovom 2019-2023. godine. 2013. godine na čelu  Morskog dobra je direktor iz SDP-a. On potrđuje taj petogodišnji plan u kome se  nalaze bove a Vlada CG, u kojoj sjede ministri iz SDP-a, jednoglasno usvajaju taj dokument. Pa u čemu je onda problem, pita se Jonica? Ko se tu predomislio? Ona je podsjetila i na javnu raspravu na kojoj je predstavnik Luke tada objašnjavao potrebu da se pilon produži sa 80 na 100 m. Pored njega je sjedio potpredsjednik opštine Branko Nedović koji nije imao primjedbe. Opština šalje dopis koji se bavi nekim drugim pitanjima a ne bavi se pilonom niti daje primjedbe u vezi njega. Dakle, opština je, kao i građani imala višestruku mogućnost da učestvuje u raspravi u dva navrata i niko nije dao primjedbu na pilon. Odakle ovo fantaziranje sada, pita se Jonica i tvrdi da nekome ova koncesija nije odgovarala. Kome, vrijeme će pokazati.

Veliki kruzer zamjenjuje tri ili četiri manja

Na pitanje da li građani s pravom misle da dolazak velikog broja kruzera stvara problem Kotoru, a posebno najava onih čija je dužina preko 350 m, Jonica kaže da je u pitanju poghrešno prenošenje informacija. Povećava se dogovor sa većim brodovima. Smanjuje se broj  manjih brodova. Sa jednim velikim brodom možete da napravite isti prihod kao sa tri ili četiri manja. Malo je nerealno da se jedni zgražavaju nad kruzerima i nazivaju ih raznim imenima a onda im nalazite fotografije ne sa pozadinom onoga što je vjekovna vrijednost nego upravo sa kruzerima. To je slučaj i sa portalima i fejsbuk stranicama, konstatuje Jonica.

Zašto predsjednik opštine Jokić nije došao na Vanrednu Skupštinu akcionara 1. marta?

Na pitanje zašto predsjednik opštine nije došao 1. marta na Vanrednu sjednicu akcionara Luke Kotor a došao je na ponovljenu, ona odgovara  da nije njegov punomoćnik ni advokat. Može samo da kažem da je prisustvovao ponovljenoj skupštini akcionara. Da je na početku tražio odlaganje, ali Poslovnik o radu Skupštine akcionara, kao ni Statut ni Zakon o privrednim društvima ne poznaju odlaganja. Poznaju institut prekida na dva sata ali to očigledno nije bio cilj, jer je trebalo odlaganje na duži period od 7 ili maksimalno 30 dana, što nije bilo moguće. Nakon toga je ostao na sjednici koja je, zahvaljujući njemu jako dugo trajala, jer je imao puno pitanja na koje je menadžment dao odgovore. Više od dva sata su trajali odgovori na pitanja koja su bila proteklih dana iznošena u javnost. Poslije pojašnjenja Jonica kaže da je zatekla predsjednika koji daje izjavu i kaže :“Svaki put nakon ovakve rasprave koliko god bih puta došao glasao bih za jer je ovo jedna dobra stvar za Kotor“. Na konstataciju da je to isto mogao da uradi i 1. marta, Jonica je odgovorila da misli da on nema problema ali da ima neko drugi.

Da li je kraj koalicione vlasti u Kotoru?

Ona je, odgovarajući je na pitanje da li je funkcionisanje koalicije, nakon svega, došlo do kraja, kazala da su oni manjinska podrška koaliciji koja je ukazivala da u njoj sjedi neko ko nije iskren i ko je sjeo tamo da bi je rušio. Onaj kome je milija vlast i lični interes nego bilo što drugo.

A da li više vjeruje ovoj koaliciji, Jonica odgovara da bi željela da ona završi mandat. Ona bi voljela da vidi da li će inicijativa za smjenu predsjednika opštine koju je SDP  najavio biti potpisana, jer treba skupiti 11 potpisa odbornika. „Jedva čekam da se sastave potpisi SDP-a i DPS-a za smjenu predsjednika opštine“, kaže Jonica, a na primjedbu da ima i drugih partija koje su potpisale zajednički zapisnik u kome stoji da su dali upute predsjedniku opštine kako da se ponaša na Skupštini akcionara, a on to nije poslušao, ostaje pri stavu da će to biti ove dvije partije koje je pomenula jer su se cijeli decembar gospoda Željko Aprcović (DPS) i Ranko Krivokapić (SDP) po kuloarima Skupštine CG raspravljali kako da rekonstruišu vlast u Kotoru