SANADIN VOLODER-NOVINARSKI PUT KROZ KULTURNU GEOGRAFIJU ZAPADNOG BALKANA

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Sanadin Voloder, mladi novinar sa kojim sam imao priliku više puta se sresti u Podgorici i Plavu, istinski se izdvaja svojim izuzetnim profesionalizmom i mjerom čovječnosti. Mirza Luboder nas je povezao kroz prizmu kulture i medija. Njegova posvećenost novinarskom pozivu ogleda se kroz sveobuhvatno razumijevanje tematika koje obrađuje, ali isto tako i kroz duboko ukorijenjen osjećaj odgovornosti prema čitaocima. On je više od (ne)običnog novinara; Sanadin Voloder je vrijedni poslenik medija, prenoseći događaje sa posebnom empatijom i pažnjom prema ljudima o kojima piše. Njegova sposobnost da pristupi temama sa humanim pristupom čini ga novinarom koji ne samo da izvještava, već i pomaže publici da dublje razumije i poveže se s pričama koje prati. U interakcijama sa kolegama i građanima, Sanadin ostavlja snažan utisak svojom skromnošću i otvorenošću. Njegova želja za konstruktivnim dijalogom i traženjem istine jasno proizlazi iz njegovog profesionalnog integriteta. Urednici cijene njegovu predanost i odgovornost prema poslu, a čitaoci ga prepoznaju kao novinara od povjerenja. Uzimajući u obzir njegovu mladost, Sanadin Voloder već sada ostavlja dubok i pozitivan trag u svijetu novinarstva. Njegov rad ne samo da informiše, već podsttiče na razmišljanje i podstiče na pozitivne promjene u društvu. Kroz svoj profesionalizam i mjere čovječnosti, Sanadin Voloder je posebno dragocjen u medijskom pejzažu, ukazujući na važnost integriteta i humanosti u novinarstvu.

Njegova radoznalost o načinu života ljudi na određenim prostorima, vođena kako prirodnim tako i društvenim faktorima i  istraživanjima koja su ga na kraju dovela do studija geografije. Geografija, kao prostorna nauka, objedinjuje prirodne, društvene i tehničke aspekte, pružajući mu dublje razumijevanje života na različitim lokacijama, kako sadašnjem tako i kroz istoriju. U kontekstu njegovog novinarskog rada, većina istraživanja može se svrstati pod kulturnu geografiju, jer je fokusiram na proučavanje uticaja kulture na način života i identitet zajednica. Sarajevo, grad u kojem živi, pružio mu je izuzetne prilike za istraživanje i angažman. NVO aktivizam, putovanja i novinarstvo postali su sastavni dio njegovog života, omogućavajući mu da dublje sagleda raznoličitost svijeta oko sebe. Svoj novinarski angažman obavlja već više od deset godina na portalu Akos.ba i kroz rad u AKOS-u, iskusivši dinamično razdoblje obogaćeno različitim iskustvima. Uspostavljanje saradnje s drugim medijima poput Al Jazeere, Anadolije, Stava, Preporoda, omogućio mu je kreiranje sopstvenog svijeta pozitivnih priča o ljudima i procesima u Bosni i Hercegovini, regiji i bošnjačkoj dijaspori. Cilj njegovog rada jest afirmacija univerzalnih vrijednosti kroz priče koje inspirišu i promovišu pozitivne aspekte zajednica. Putujući kroz različite dijelove BiH, istražujući i pišući o ljudima, tradicijama i izazovima sa kojima se suočavaju, nastoji prenijeti bogatstvo različitosti i razumijevanje koje proizlazi iz poznavanja različitih kultura. Kroz nejgov rad, on želi podsticati dijalog, podsticat na razumijevanje i graditi mostove među ljudima, jer vjeruje da je upravo u različitostima snaga koja obogaćuje društvo u BiH ali i u Crnoj Gori i reginonu.

Sanadin Voloder, novinar sa izuzetnom predanošću svoje sagovornike pronalazi van granica Sarajeva, posebno među manjebrojnim narodima koji često ostaju nedovoljno predstavljeni. Njegova srdačnost prema ljudima širom Od Zapadnog Balkana pa do Evrope od Sandžaka do Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije, Turske pa sve do Zapada, odražava se u mreži prijateljstava i saradnji koju je izgradio tokom svojih putovanja. Kroz svoj rad, Sanadin se ističe posebno uživajući u obradi bitnih tema sa sagovornicima iz različitih država regiona naglašavajući zajedničke vrijednosti i izazove koji povezuju ljude bez obzira na njihovu pripadnost. Njegova predanost istraživanju i izvještavanju o manjebrojnim narodima odražava se u naporima da osvaja prostor za kulturu i identitete manjebrojnih naroda, često ugrožene velikodržavnim nacionalističkim ideologijama. Sanadinova posvećenost umrežavanju i saradnji proizlazi iz uvjerenja da su te aktivnosti ključne za očuvanje građanskih društava i identiteta. U borbi protiv ideologija koje podcjenjuju različitosti, on se ističe kao glas razuma, naglašavajući da su upravo različitosti izvor naše snage i bogatstva.  Sanadin Voloder nije samo novinar, već i zagovornik pravednijeg društva, čije djelovanje odražava duboko ukorijenjene vrijednosti humaizma i zajedništva.

Sanadin Voloder, kroz svoj svakodnevni rad, briše granice između geografije i novinarstva, stvarajući nevjerojatne priče koje oživljavaju dušu naroda. Njegova posvećenost prema istraživanju prostora i ljudi koje naseljavaju postaje očigledna kroz priče koje svakodnevno donosi, pokazujući nam kako ta dva područja mogu snažno predstaviti i obogatiti našu percepciju svijeta. Kroz njegovu prizmu, geografija postaje živa slika, a novinarstvo alat koji osnažuje glasove onih čije priče često ostaju neispričane. Sanadin svakodnevno pokazuje kako se, kada se spoje ljubav prema zemlji i poziv ka istraživanjem, rađaju najljepše priče o različitim narodima. Njegova sposobnost da poveže ljudske sudbine sa prostorom koji oblikuje njihov svakodnevni život čini ga istinskim ne novinarom već pripovjedačem koji prenosi bogatstvo regiona. Sanadinova predanost otkrivanju ljepote malih mjesta, manjebrojnih zajednica i kultura koje često prolaze neprimijećene svjedoči o njegovom dubokom poštovanju prema različitostima. On ne samo da donosi vijesti, već i stvara mostove među ljudima, pokazujući nam da su priče o narodima često najljepše kada se isprepliću geografski i novinarski elementi. U svakodnevnim pričama koje donosi, Sanadin Voloder nas podsjeća na snagu povezivanja i razumijevanja koji proizlaze iz spoja geografije i novinarstva. Njegova predanost otkrivanju ljepote svakog kutka regije osvjetljava tamne uglove svijeta i inspiriše nas da cijenimo naše različitosti koje nas čini jedinstvenima.

Kada bih svoga prijatelja opisivao riječima, onda bi to bilo riječima velikana Antoana de Sent Egziperija (kultnog tvorca Malog princa) koji je zapisao:  ”Novinarstvo je prvenstveno sredstvo čitanja vremena, ogledalo koje odbija stvarnost, a istovremeno to su vrata kroz koja možemo ući u svijet drugih.”

Lični stav Sanadina Volodera jasno se ogleda u njegovom pristupu novinarstvu. On nije samo posmatrač događaja, već i aktivni sudionik u oblikovanju javnog mnjenja kroz svoj autentični izraz. Njegova hrabrost da istražuje i iznosi teme koje su važne za društvo odražava duboko ukorijenjen osjećaj odgovornosti prema javnosti. Harizma kojom Sanadin zrači obogaćuje njegov novinarski rad. Njegova sposobnost povezivanja s ljudima na dubljem nivou čini ga ne samo izvrsnim novinarom već i izuzetno uticajnom ličnošću. Nesebično dijeli priče koje su često izvan fokusa medija, stavljajući ljudske sudbine u središte pažnje. Međutim, možda najizraženija vrlina koja definiše Sanadina je skromnost. Njegova skromnost čini ga pristupačnim i poštovanim ne samo među novinarskom zajednicom već i među brojnim narodima. U današnjem svijetu đe su lični stav, harizma i skromnost često zanemareni, Sanadin Voloder svijetli kao primjer novinara koji ne samo da izvještava, već i oblikuje pozitivne promjene u društvu. Njegova posvećenost nije samo rad, već misija da informiše, edukuje i nadahnjuje – ostavljajući trajan pečat u svijetu novinarstva.

Sanadina Voloder, maestra pisane riječi, najljepše bih definisao svojim razmišlajnjem: “U svakoj priči tiha melodija promjene. Neka naša sjutra budu staze đe srca postaju slova, a svaka riječ nosi neizbrisiv pečat nade i zajedništva. Jer, istinsko blago novinarstva ne leži u odjecima slave, već u nevidljivoj simfoniji transformacije koja dodiruje srca ljudi.”

Sanadin Voloder je 2021. godine objavio svoju knjigu “Priče iz Hercegovine” koja se temelji na trostrukoj strukturi, podijeljenoj u tri intrigantna poglavlja. Prvo poglavlje, nazvano “Rekli su o Hercegovini,” predstavlja pažljivo odabrane tekstove (njih 23) iz širokog spektra kulturnih i naučnih područja. Ovi tekstovi istražuju različite aspekte hercegovačke stvarnosti, bilo da je riječ o pitanjima kulture, nauke, izazovima mladih ili bolnim pričama o ratnim žrtvama. Autor brižljivo otkriva nijanse ovog regijskog identiteta, prožimajući šarolikost perspektiva kako bi stvorio dubok i višeslojan portret Hercegovine. Drugo poglavlje, pod nazivom “Muhabeti sa kamena,” oduševljava čitaoce kroz 13 intervjua koji pokrivaju različite teme. Autor vješto vodi razgovore s različitim subjektima, dodirujući ključna pitanja koja definišu društvo i kulturu. Ova mješavina intervjua omogućava čitaocima da dublje urone u različitost mišljenja i iskustava, stvarajući bogat i živopisan portret hercegovačke zajednice.m Zaključno, treće poglavlje, nazvano “Naše naslijeđe,” donosi četiri eseja posvećena razmišljanju o zločinima koji se ponavljaju u istoriji, posebno istražujući “obnove ideja i prakse fašizma.” Autor se duboko uranja u istoriju grijeha i nasilja, nudeći čitaocima relevantne uvide u ugroženost i spas mostarskih vakufa. Ovi eseji nisu samo istorijski, već pružaju i savremeni pogled na naslijeđe koje oblikuje suvremeno hercegovačko društvo. Ovom strukturom, Voloder uspijeva stvoriti dubok, informativan i emotivan prikaz Hercegovine, čineći svoju knjigu nezaobilaznim djelom za sve koji žele razumjeti i cijeniti bogatstvo Hercegovine.