Šačica bi šakom na državu

Pomamio se svijet. Možda je bolje reći poavetao. Ovaj naš je to poodavno. Poprilično i ovaj oko nas. Ali su se drugi prikrivali vješto pa nam se činjelo da je Evropa, liše pojedinih ultra desničara, po pravilu bivših socijalista, složna u nastojanju da brani civilizacijske tekovine, ili makar ono što je od njih ostalo. Na glasu to tako izgleda, ali ne i na stasu. Jer kad neke koji su važni vidite, jasno vam je da važne odluke donosi njihov kompleks a ne oni. U toj činjenici ukorijenio se i opravdan strah što takav soj može da učini. A može toliko zla nanijet da se ni za tri života svijet ne može opasuljit.

Primjer je možda i ponajbolji malena Crna Gora, u kojoj se zna i ko pije i plaća. Da pojasnim, jer će možda neko pomisliti da crtam nekakvoga onomatopejnog minimuma, koji se zavukao u mišju rupu, u koju, zbog skučenih dimenzija ne može on i demidžana. Mislim na vlast koja pije i narod koji plaća sve uredno i na vrijeme. Svakoga dana. Primjer je i ovo licemjerstvo koje se pokazuje na nevještim plagijatima Đedovih litija, na kojima se Demokrate kite crnogorskim znamenjima i nose crnogorske zastave, a uždile bi je i srpsku raširile od Lovćena pa do sinjeg mora.

Zanimljiv je primjer i odnosa crnogorske državne politike prema Putinovoj agresiji na Ukrajinu. Milo je osudio kao preśednik države taj čin bezumlja. Premijera nemamo a ono što je od njega ostalo, mada nikada nije ni bilo ništa, nit zbori nit tvori! Tu je i potpreśednik u vladi koju je zbrisao i budući premijer istovremeno koji je protiv Putina. Išćerani preśednik parlamenta, koji se mnogo dopao EU zvaničnicima i Trampovoj Americi dok im se nije u brk nasmijao, pokazujući se u pravom svijetlu, za Ruse je svim svojim bićem. Jedna od desnorukih bivšega premijera, od vojske Injac, na suprotnoj je strani. Kako li će podnijet tu vlastitu sramotu drug joj Zdravko?

A od svih njih opet se vraćamo na jednoga jedinoga, istinskog državnika i pravog vođu, Mila Đukanovića. Evropa ga doziva i poziva da pomogne. Ovaj sitniš i politički bućkuriš, domanovićevski ćorci, osim da agituju za tuđina, i da pljačkaju i varaju sopstveni narod, drugo ništa niti znaju nit umiju. Sa Milom bi rado, kad bi dali mentori. Ali kad si uzeo jare moraš da opravdaš pare. Zato ćute i crkavaju od ljubomore što ih je Dritan preveslao žedne preko vode i što se otvoreno priljubio uz skute Milove. Pametniji je od njih, ako o pameti možemo govoriti. Neko mu je i na uho šapnuo neku riječ. Koliko da zna što mu je činjet. Neka, neka, nije to štetno.

Od fenomena koji ulaze u literaturu, svakako je i poruka lidera DF-a koji otvoreno saopštavaju da njihovom funkcioneru, potpreśedniku parlamenta neće dozvoliti da sazove vanrednu śednicu za izbor novoga šefa ovog visokog doma, koji nikad nije bio na nižem nivou, od osnivanja višestranačja do dana današnjeg. Kako je to moguće i zar nikoga i nikakvih  institucija nema da reaguju i spriječe ovo političko šenlučenje i bijes već viđen 2014. i 2015. godine? Zar najava najotvorenija blokade cijele države može proći bez ičije reakcije? Ćuti policija i ćuti tužilaštvo. Ali ne ćuti Crnogorska akademija nauka. Pomisliće se da su naučili konačno zborit? Ha, ha, ha, ha, ha, slatko se nasmijah. Nemaju kad, jer da imaju siguran sam da bi prećutali kao kad nekakav klerošovinista prima Miroslavljevo jevandželje, državnu nagradu visokog nivoa, samo zato što je napisao sramni pamftlet protiv sopstvene države, negirajući sve one koji nijesu Srbi. Škola je zatvorena zbog tog sramnog čina, a đaci, za koje od kad dođe žena četnik škola nije njihovo vlasništvo, poslati na on lajn nastavu. Muka da ufati normalnog čovjeka. Ako takvih još ima.

Eto u najkraćem, kako funkcioniše državni aparat Crne Gore. Ogledni primjer koji će se, kad mine ovo ludilo Putina, sigurno izučavati, kako može i ono što nikad ne bi moglo da ima iole ozbiljnosti, znanja i obrazovanja. Da ne pominjemo čast i dostojanstvo. Nit bruku cetinjsku. Niti nedostojno ustoličenje  praćeno napadom na goloruki narod koji su specijalci, po naredbi ovih koji sad glume evropejce, urnisali suzavcima, gumenim mecima, šok bombama, pendrecima i carevićevim bagerima.

E jada crnoga, da crnji ne može bit.