Falim Te Bože što u potonje nekolike godine prekinusmo tu suludnu tradiciju, i konačno, kad je Rusija u pitanju – postasmo punoljetni.
Piše: Miodrag Draga Blažo’a BAJKOVIĆ – iz Građanah (svrh Oberah), Riječka nahija
aktuelno.me
Na osnovu zbiljskih događaja iz crnogorske povjesnice, i činjenica u vezi sa njima, u prošlom štivu opisah: ”ljubav i poštovanje” mlađe sestrice Srbije spram njezine (u pamet još uvijek maloljetne) sestrice Crne Gore.
Ovi put ću, kroz jednu crticu iz naše prošlosti, prozboriti o: ”maženju i paženju” svoje (do skoro u pamet maloljetne) šćerkice Crne Gore od strane majčice (nam) Rusije.
Opis toga događaja koji u nastavku slijedi, biće lišen jednoga (nikako ne i za našu priču suštinskoga) dijela tadanjega cjelovitoga povjesnoga konteksta, i suvišnih detalja.
Nakon navođenja više podataka (činjenica) u ovom, prvom dijelu štiva (koji mi je osnova za drugi) – u drugom ću dati naglasak na glavni povod (o koncu i jedini cilj) mojega pisanja, a to je: da su, kako ja to vidim – Rusi 1806-1807 godine (i ne samo tadijer, no redovito i odvazda – a teke ono s njihove strane obrtanje ‘rbata Crnoj Gori potlje 1903.) mlatili sa našim precima kako im je bilo drago, a ovi na sve dragovoljno pristajali.
Falim Te Bože što u potonje nekolike godine prekinusmo tu suludnu tradiciju, i konačno, kad je Rusija u pitanju – postasmo punoljetni.
Nađoh za potrebito da naglasim: ovđen se radi o dva sasma različita dijela štiva, tj. njihova sadržaja – ovaj, prvi je objektivan i ozbiljan, a drugi daleko od toga da je neozbiljan – naprotiv(!), on će samo biti subjektivan i neobičan.
U tomu smislu drugi dio štiva ću i sročit ”malo” drugojače od prvoga – što (liše samoga naslova) u ”pjesničkom maniru” načinjem ovako:
Rusi na lađama plutaju po vodi – Crnogorci žule opanke u modi.
Ulažem.
Nakon Napoleonovih pobjeda nad Austrijom kod Ulma i Austerlitza (Austerlic) o koncu jeseni 1805. godine, sklopljen je Bratislavski ili Požunski mir (26. decembra 1805.).
Tijem mirom Austrija je bila prinuđena da Francuskoj preda Veneciju i pokrajine: Istru, Dalmaciju sa otocima i Boku Kotorsku.
Napoleon je za vrhovnoga zapovjednika francuskih trupa u Dalmaciji i Boki Kotorskoj imentova’ đenerala (poznije maršala) Auguste Marmonta (Ogist Marmon).
Suprotno sadžaju ugovora iz Bratislave, austrijske trupe pod zapovjedništvom vladinog komesara Marquis Ghisilieria (Markiz Ghisilieri), Boku Kotorsku predaju ruskom viceadmiralu (poznije admiralu) Dmitrij Nikolajevič Senjavinu, zapovjedniku ruskih pomorskih snaga na Sredozemnom moru.
Austrijski komesar je to pravda’ istekom roka za predaju Boke Kotorske Francuskoj, a u pitanju je bio čin njegove lične osvete Francuzima.
Admiral Senjavin se na prostoru Boke Kotorske pojavio sa eskadrom i kopnenim snagama 5. marta 1806. godine.
To je doslovice značilo njezinu okupaciju od strane Rusa.
Prije saznanja da ”Rusi dolaze”, Bokelji pozivaju mitropolita crnogorskoga Petra I Petrovića, da im sa Crnogorcima pritekne u pomoć – tako što će onemogućiti ulazak francuskih trupa u Boku Kotorsku.
Crnogorski zbor glavara taj je prijedlog prihvatio 27. februara 1806. god., pa su maja te godine započele borbe Crnogoraca i Bokelja protivu pristiglih francuskih trupa.
_______________________
Mimogred (I)
Zanimljivo je istaći da se tadanji Bokelji nijesu obratili Srbaljima za ”bracku pomoć” i ”bracki spas”, koji se, otkrito i istinito rečeno – ni u ”njihovoj slavnoj državi” Srbiji tadijer (i 400 godina do tadijer) nijesu pitali od svojija gaća na prkno.
Ovđen mnim samo na one Bokelje koji su danas: okorjeli srbočetnički neznaveni smetenjaci, i ober-klerofašističke zlice i, priđe svega – anticrnogorske crne ‘tice, a etične (”hrišćanske”) kuka’ice!
Kako Boki u istorijskom smislu pripada i grad Budva, od ovoga trenutka ću sve skupa nazivati Primorcima – da se zna da su obuhvaćeni i postojbnici, odnosno – za nas, u daljem dijelu štiva, važno i tačno reći: ratnici sa širega prostora Budve.
_______________________
Uglavnom i ukratko:
- maja 1806. godine crnogorsko-primorska vojska potisnula je Francuze do Cavtata;
- u naredna tri dana Francuzi su nakon još jednoga veljega poraza naćerani da su povuku u Dubrovnik, koji je đeneral Marmont već 5. maja bio zauzeo (napisah: Marmont, zaradi toga što mi se više stumbalo od ovdašnjega pisanja stranih (u originalu latiničnih): naziva (liše imena država itd.) i ličnih imena – onako kako se naški izgovaraju (iako nema jednostavnijega primjera niti bezazlenije ”greške” od ove); a povrh svega je još i ono (meni nepojmljivo) kad nekizi ćirilicom ulože pisat (recimo): ”Раша Тудеј” etc.);
- već narednoga dana (25. maja) ruski car Aleksandar I Romanov naredio je da se Boka preda Francuzima;
- Primorci mole vladiku Petra I da ih on i Crnogorci ne napušte dok ne stigne odgovor od ruskoga cara na njihovu molbu da ne preda Boku Francuzima;
- 20. jula Rusi sklapaju mir sa Francuzima; tijem mirom Boka Kotorska pripada Francuzima pod uslovom da Francuzi ”ostave Dubrovnik i prepušte ga Rusima kako bi ovi za ubuduće osigurali integritet Dubrovačke republike” (znači: ne da bi Dubrovnik pripa’ Rusima, no da ne bi bio u rukama Francuza, tj. da mu se vrne status slobodne Republike; suština je – a, đe je Boka Kotorska (ka’ i Primorci i Crnogorci)?; ona (i oni) su Rusima samo sitna i bezvrijedna moneta za potkusurivanje (ili potpisivanje) i to u interesu Dubrovčana(!));
- takođe, Rusi tijem mirovnim ugovorom nemaju nikakvih problema ni dilema da se Crnogorci (crna na bijelo) tretiraju ka’ podanici Visoke Porte Osmanskoga carstva;
- kako je primopredaja Boke traljavo odila i otegnula se, što je dovelo do izmijenjenje situacije u pregovorima – ruskomu caru 15. avgusta nampane da nastavi borbu za Boku;
- 13. septembra, 6.000 Crnogoraca i Primoraca (i prvi i dugi su potomci slavnijeh Dukljana i – bez ostatka imaju/imamo dukljansko porijeklo (i tačka)) i 3.000 Rusa – naćerali su Francuze da se od Herceg Novoga, preko Konavala iznovice povuku do Cavtata;
- usljed Dalmacijom pristigloga pojačanja, francuska vojska je potisnula crnogorsko-primorsku vojsku, koja je sa to jado Rusa već opkoljavala Dubrovnik – da se opetovano vrnu do Herceg Novoga;
- ipak, ubrzo iza toga, đeneral Marmont je pod moćnim pritiskom na bojnom polju – bio prisiljen da se vrne u Dubrovnik;
- sve to morem (udobno i ugodno) prati i podržava ruska eskadra;
- jeseni 1806. godine dolazi do opsade grada Dubrovnika, ali – kako je ona bila neuspješna, Rusi mijenjaju ratnu strategiju i začas rabote nagovore Crnogorce i Primorce: da se kopnom (i morem) zaokoli prostor Dubrovnika i đeneral Marmont sa svojim trupama u njemu; da se potom ukrcaju kopnene snage na lađe; i tako nastavi duž Dalmacije ”ispraćat” Francuze naviše, što podrazumijeva: pomagat njihovoj, čoče, čuvenoj eskadri u zauzimanju-okupaciji tamošnjih otoka, koji su bili od veljega strateškoga značaja za Ruse(!);
- ovizi našizi (blagoš njima pametnima) ne umješe to zanijekati, no ”majčicinu” novu taktiku jedanak dragovoljno prihvatiše, a to što će ginut daleko od ognjišta svojijeh – ”može im ga bit”;
- 8. decembra na lađe se ukrcaju Rusi i dio Crnogoraca i Primoraca (njih 1019) – i vijađ na Korčulu;
- rešto crnogorsko-primorske vojske vrće se doma;
- 11. decembra dolazi do iskrcavanja na Korčuli; nakon juriša pada tamošnja glavna tvrđava, koju ”drskim i smjelim napadom je prvi zauzeo” ovdašnji čojak (Francuzi se predaju);
- u bici za Korčulu učestvovalo je 163 Crnogorca i 139 Primoraca;
- 14. decembra admiral Senjavin, mimo ostale vojske – na Korčuli ka’ zaštitu ostavlja 100 Crnogoracah i otplovljava do otoka Brača;
- 22. decembra desant na Brač čine i uspješno sprovode: Crnogorci, Primorci i 400 jegera (rod vojske – strijelci).
Preskačući za tren dalje događaje iz druge polovice decembra 1806., do kojih smo u štivu na ovom mjestu doprli, a koje ću kratko nastavit opisivati – zaradi male napomene: 7. jula 1807. u Tilsitu (Tilzitu) na rijeci Neman (Njemen), sklopljen je mir pomeđu Francuske i Rusije.
Na osnovu toga mirovnoga ugovora Rusi mirno predadoše Boku Kotorsku.
Đeneral Marmont začetkom avgusta 1807. preuzima Boku Kotorsku, a gradove Herceg Novi, Kotor i Budvu 12. avgusta.
_______________________
Mimogred (II)
Gledajući ka’ i vazda samo svoj interes (što važi i za Srbalje kad smo Crnogorci u pitanju), Rusi su u tom trenutku (ka’ i ono 20. jula pa do 15. avgusta 1806.), vjerovatno mislili: ko Crnogorce i Primorce brenuje, benda, denja ili ferma (pridaje im važnost i poštuje)?
Ako su uopšte na naše pretke u tijema okolnostima i pomislili!
U pitanju je omalovažavanje ovoga prostora, koji jest mali koliko zrno ‘šenice na karti Evrope, ili zrno žita na Mediteranu, tj. nepoštovanje njegovih postojbnika, ali, ipak …!
Veliki treba spram malijeh (kad ovi drugi to zanago zaslužuju) – da pokažu svoju veličinu (ako je ovi prvi suštinski uopšte imaju)!
Svi putopisci itd., doživljavali su Crnogorce, mislili i pisali o našim precima sasma obrnuto od toga i takvoga ozgor opisanoga odnosa, tj. s poštovanjem; spomenuću baš iz toga doba – francuskoga pukovnika L. K. Viala de Somiera, komandanta Herceg Novog, guvernera Kotora, šefa đeneralštaba druge divizije ilirske armije.
No, ovđen se radi o ”majčici”.
_______________________
Daklen, Rusi tokom jeseni 1806., uz pomoć i (za mene nepotrebno) žrtvovanje Crnogoraca i Primoraca – zauzimaju-okupiraju Korčulu i Brač (doduše u boju za Brač nijesmo imali poginulih), namjeravajući dalje Dalmacijom, naravna stvar – skupa i uz neizbježnu pomoć i rabljenje naših predaka.
No, to im je pobrkano – tu su se preškartali.
Potrebito je naglasiti – da je u pozadini, i ka’ posljedica Napoleonovih osvajanja i mijenjanja tadanje geopolitičke karte Evrope, potonjih dana decembra te 1806. godine, započeo Rusko-turski rat (1806-1812).
Dolaskom ruske flote u Jadransko more oslabljena je bila njezina moć u Jonskom moru.
Na vijest da se Janjinski Ali-paša pripravlja da sa turskom vojskom napadne ostrva u Jonskom moru, admiral Senjavin jednomašice obrće lađe na lijevo krug i otplovljava za Krf.
Da ne bi toga ruskoga nenadanoga putešestvija na istok – Bog ve pita će bi nam se preci tokom prvijeh mjeseci naredne 1807. godine odazvali na zapad?
Može bit taman u Rijeku-Fijumu!
Uglavnom, onijeh 100 Crnogoracah ka’ ubogi siraci dragovoljno ostadoše ostavljeni na Korčuli, dok su vladika Petar I i rešto crnogorsko-primorske vojske ruskom eskadrom doplovili do Boke Kotorske.
Veseli se XXY ?
Koliki koeficijenat malicioznosti u ovog šetača sa boršama po Markatu.
Trešnje nije kupijo .
Ovi xxy baš miješa babe i žabe i podržava ‘lokalne’ separatističke kvazi stranke i pokrete, “nenamjerno” prebrojavajuć
krvne pločice, umjesto ploča po starom gradu!
Serdar u kupe, a xxy u špade?
A m9že li i u baštone, jerbo smo sa dinarima lupeški pasalu sa Topčiderom, ali to intrigira ovoga xxy-a , pa “nećemo o tome”,
oće on o “turizmu”, čije ideje su svi plagirali od “uvaženog” dotura sa Ljute !
Serdar narodski, ali sirovo zvuči, a asimilator XXY pomiješao i koze i muze, pa kulturu zapostavio i narod zaboravio, ma oklen bijo.
Kolotečina nenarodnih naklapala i
pošpicova prekrojenih istorijskih opservacija ne jenjava , iako su im argumenti počesto od tri volta, via vrata od Šuranja …..
XXY ne bojeljiši, dosta je bilo tvojega i tvpjih, sami ste sebe iżeli i ijete ono što se ne ije.
Očigledno je , da je bokeljstvo ižvakano i odumrlo, a prckabvci i pestokupljevina nema adute za dalje nastupanje u vremenu sadašnjemu pa se preostali lukavi kvazi bokelji okreću kleronacionalizmima i reakcionarstvima i uvinek k0ntra Crne Gore i Crnogoraca, a vakat je da su došle i ove skupoće, jeli to da se živi bolje, sa prokletim Zapadom ili sa imperijalnom i sujet om Rusijom i rugalicom zajedljivom Srbijom, isposta om Putinovom bez portfelja ?
Autor teksa pokusava objasniti da Bokelji nisu Bokellji nego Primorci i da Budva nije dio Boke nego Primorja.
Bokelji su Bokelji i oni unutar zaliva i oni na otvoreno more i oni u zaledju Boke a Primorci je univezlani naziv za stanovnistvo uz more .
Imate Primorski kraj i na Dalekom istoku ,Vladivostok a imate i Primorce oko Rijeke dok su oni u Istri Istrani u Dalmaciji Dalmatinci a u Boki Bokelji.
Crnogorski Primorci su Barani i Ulcinjani od 1878.
Budva je oduvjek bila administrativni dio Boke a i kulturoloski.Jedino jedan period i 15 vijeku kad je Kotor usao u sastav Mletacke republike a Budva ostala u Despotovini Srbiji pod Stefanom Lazarevicem i Djuradjom Brankovicem.
Budva je samostalna Opstina od sredine 1960/tih a prije toga dio kotorske opstine a opstinski sud je u Kotoru i danas , reg oznaka na automobilima BD je od sredine 1980/tih.
1813 bilo je ujedinjenje Crne Gore i Boke a ne Crne Gore i Primorja .
U Kotoru imate Bokeljsku Mornaricu staru 12 vijekova nije Primorska Mornarica nego Bokeljska.
Pa imate i bokeljsku Dijasporu i udruzenja i u Zagrebu i u Beogradu ali i u San Francisku prije 100 godina okupljali su se Boklelji medju njima i moji djedovi pa tako i znam nije su se zvali Primorci nego Bokelji .
U vrijeme Petra I bili su Crnogorci , Brdjani ,Hercegovoci , Bokelji , Dalmatinci na ovim prostorima .
Poslije 1813 do 1918 za vrijeme Austrije administrativna podjela je bila Dalmacija i Boka jedna administrtativna jedinica sa sjedistem u Zadru.
1918 Bokelji svojoj Narodnom Skupstinom izglasavaju da se prisjedine Kraljevini Srbiji a Crna Gora Podgorickom Skupstinom .Bokelji nisu ucestvovali na Podgorickoj Skupstini.
Pa i 1945 Bokelji su izglasali da budu odvojena administrativna jedinca ali je to CG Udba sa Blazom Jovanovicem ponistila.
U tekstu se kaze da Bokelji zvali Petra I u pomoc a ne Srbe iz Srbije ,pa Srbi iz Crne Gore su bili blizi a i vise su srbovali nego Srbi u Sumadiji ili Srbi u Boki.
Pa Obilica junaci nosioci Obilica Medalje ,sa Obilica Poljane su na Cetinju odma tu iznad Boke i bili bi uvrijedjeni da su se Srbi iz Boke obratili Srbima u Sumadiji a njih zaobisli.
A sto se tice Rusa pomagali jesu mozda ne uvijek ali nisu nikad odmagali i Bombardovali za razliku od Austro/Ugara,Njemaca ,Francuza,Italijana ,Engleza ,Amerikanaca itd itd.
Crna Gora se izdrzavala dva vijeka na racuna Rusa i bila na Budzetu Carske Rusije nije Boka ,
Bokleji su se bavili Pomorstvom Trgovinom,Brodogradnjom ,Maslinarstvom ,Ribarstvom Poljoprivredom Stocarstvom itd
Pa i sad koje najvise ulagao u CG od 2006/te I ko je medju prvima priznao CG i pomagao tokom kampanje .
Začem ne pokušate dobronamjerno razumjeti moju dobronamjernu namjeru da ne bi bilo (terminološke) zbrke?
U kojem smislu?
Ako napišem (samo) Bokelji, višina čitalaca tu neće podrazumijevati Pobore, Mainjane, Brajiće itd., a oni su tada u značajnom broju bili zastupljeni u borbenim redovima.
Dakle, ne želim se o njih ogriješiti.
Zaradi toga, na onom jednom mjestu – jasno i oprezno objašnjavam i najavljujem sporad česa ću upotrebljavati termin Primorci.
Naravna stvar, da ostali dio Primoraca čine žitelji južnoga dijela crnogorskoga Primorja.
Ja tačno preciziram na koji dio Primorja i Primoraca mislim.
Na kraju krajeva – kod Branka Pavićevića (i ostalih autora koji se bave upravo ovim periodom i događajima) u istom tekstu nekad imate: Bokelji, a nekad Primorci (ka’ sinonimi).
1918 Bokelji svojoj Narodnom Skupstinom “izglasavaju da se prisjedine Kraljevini Srbiji a Crna Gora Podgorickom Skupstinom .Bokelji nisu ucestvovali na Podgorickoj Skupstini.”
Gospodine ili gospođo, od svega je najvažnija (naučna) istina, a to je:
da smo svi mi od Pljevalja do Ulcinja, i od Rožaja do Igala DUKLJANSKOGA PORIJEKLA!!!
Ako se što nauke: genetika i povjesnica pitaju!
Sve ostalo je mit, podvala, lažavina itd. freškijega datuma u odnosu na ‘iljadu godina DUKLJANSKO-ZETSKO-CRNOGORSKE državnosti.
KONTINUITET kulture (njezini materijalni dokazi) na našem crnogorskom prostoru dura skoro 1900 godina – od toga 1700 godina NEMA ni zeru primjesa nametnutoga i uvaljenoga (vam) srpstva.
Pobori ,Maini ,Brajici su u Zaledju Boke i nisu uz more a Primorci mogu biti jedino preko Boke jer nemaju drugi pristup moru nego preko Boke.
Znaci mogu biti ili Kontinentalci ili Bokelji a ako su Bokelji onda su i Primorci.
Biti u zaledju Boke odmaknut od mora a biti Primorac a ne biti Bokelj malo je nelogicno.
Pobori su iznad Gornjeg Grblja ,Boka a Maine i Brajici iznad Budve opet Boka.
Boka je bila administrativno do Kufina.
Pravite razlike izmedju Bokelja i Primoraca a nisam primjetio da ste razdvajali Crnogorce i Brdjane jer Petar I je uvijek govorio Crnogorci i Brdjani ili Crna Gora i Brda .
Uvaljeno srpstvo , pa ko je to mogao uvaliti srpstvo u Duklju-Zetu-Crnu Goru ako oni sami nisu bili Srbi.
Je li u 11 vijeku za vrijeme Vojisavljevica Vatikan dao titulu Nadbiskupu Barskom ,Primas Srpski eto i do dan danas.Zasto nije Primas Dukljanski ili Zetski.
Spiminjete Pljevlja ,Stara Hercegovina kao i Piva ,Niksic itd.
Igalo je bila Trebinjska opstina do 1947 kad su Blazo Jovanovic i Djuro Pucar Stari napravili razmjenu teritorije.
1382 Kralj Srba ,Bosne i Primorja Stefan Tvrtko I osniva Herceg Novi tj Sveti Stefan a kasnije Vojvoda od Svetog Save ili Herceg od Svetog Save Stefan Vukcic Kosaca menja ime u Herceg Novi .
Srarosjedioci Herceg Novog su Hercegovci nisu Dukljani , pa Vojisavljevici su iz Trebinja.
Cetinje je 100 godina mladje od Herceg Novog a njegovi prvi doseljenici sa Zlatibora , a Petrovici na Njeguse ,Hercegovci .
A Stefan Nemanja je bas iz centra Duklje sa usca Ribnice u Moracu itd itd.
A kasnije Petrovici , vladali su Crnom Gorom od 1696 pa kom je njima mogao uvaliti srpstvo ako nisu bili Srbi tada je Srbija bila pod Turcima.
Drzavnost je jedno a etnicka pripadnost drugo.Srbi u Crnoj Gori ili nekad Duklji su Autohtoni koliko i oni koji se osjecaju Dukljani, nisu dosli iz Sumadije nego obratno sa ovih prostora su se iseljavali prema Srbiji.
Petrovici su to srpstvo stalno isticali ,ima dokaza koliko hocete.
Odicanje od bokeljstva separatnih nauma je dužnost svakog poštenog građanina Crne Gore, kao i ozbačavanje
svih klero-nacionalista i posrbetiba i
dogona, koji kidišu ba sve Crnogorsko!
XXY i trabanti su štipavičari i zlonaumnici, vidim oh kroz funještru ispi Venezie, kako se vucaju donjom bandom Plagenata i cijele Dobrote do Kavalina, kpji je dobrojski kufin sa čudnim spodobama okolo!
Koga je briga za prišlost XXY, sad su nove generacije, nema tu srpske autohotnosti, već pohotnosti i grabeža
fukaretina i seiskih đilkoša !
Srbija je strana zemlja koja nnama nije prihateljska i nema časne namjere prema svim susjedima !
Od svih stvari koje ste pobrkali, komentarisaću samo ovo Vaše:
“Je li u 11 vijeku za vrijeme Vojisavljevica Vatikan dao titulu Nadbiskupu Barskom ,Primas Srpski eto i do dan danas.Zasto nije Primas Dukljanski ili Zetski.”
Za ostalo bi mi bilo potrebito silno vrijeme i energija, a ni jedno ni drugo nijesam voljan gubiti.
Nije tačno da je Vatikan u 11 stoljeću nadbiskupu barskom dao titulu “i primas Srpski”.
Tu titulu nije imao ni u 19 stoljeću.
Titula mu je glasila “i primas Srbije” (dobijena je ka’ takva stotinama godina poslije i Vojislavljevića i okupatora Nemanjića.
A ona je značila da ima jurisdikciju nad katolicima u Srbiji.
Ovo vaše treba da zvuči da je on “srpski” u etničkom smislu – što nema ničesove veze.
Tek je nadbiskup barski Nikola Dobrečič u 20 stoljeću preimenova u “primas Srpski”.
Tako je ostalo evo 100 i koju godinu.
Nadbiskupi barski koji su u potonje vrijeme Albanci, ka’ što znate – nemaju sa tom titulom problema, a nijesu nimalo “srpski”.
Inače, Nikola Dobrečić je podrža’ krvavu i krvničku okupaciju Karađorđevića (tu možete naći kopču u njegovoj titulu, odnosno – promjenu od “Srbije” u “srpski”, ali svoje življenje je okonča’ u Zagrebu – i nijesu mu se za zasluge srpskubokupatori najbolje baš zahvalili.
No, to tako biva sa kvislinzima.
Još samo ovo glede Vaše priče o Hercegovini, poslaću Vam u nastavku “link” mojega teksta đe ćete pri njegovom koncu, ukoliko budete željeli – moć pročitati, pa i naučiti nešto o tom ZEMLJOPISNOM POJMU.
Postovani procitajte pazljivo,
Bar je bio duhovni ,vjerski centar Srba Katolika a Dubrovnik kulturni.
Primas Srpski je titula Barskog Nadbiskupa stara vijekovima a za vrijeme Nikole Dobrecica htjeli su da je ukinu cemu se on protivio.
Austro-Ugarska monarhija radila je na pretvaranju Srba katolika u Hrvate. O aktivnostima prije Prvog svetskog rata, sresko poglavarstvo u Kotoru dostavilo je 14. jula 1924. Ministarstvu unutrašnjih poslova Kraljevine SHS izveštaj : „Razne vlade i države koje su prošlih vjekova Bokom vladale nastojahu svim silama da oslabe, unište i potisnu srpski elemenat koji nije mogao snositi tuđi jaram. Austrija, koja je zadugo Bokom vladala, provodila je tu politiku austrijsku u najvećem opsegu. Da bi što veći rezultat i cilj svoje politike postigla, ona je preko katoličkih sveštenika, profesora i činovnika, koji nijesu bili Bokelji, probudila među Bokeljima vjersku mržnju i nesnošljivost, a zadnjih 40 godina raspirila je i plemensku mržnju i borbu, stvarajući od katolika Hrvate, koji su joj slepo služili i bili oruđe … Da bi smanjila broj srpskog plemena, naselila je dosta stranog elementa, naravno katoličkog, od kojeg je opet stvorila Hrvate … .“(4)
Posle stvaranja Jugoslavije hrvatski separatisti su zajedno sa delom katoličkog klera nastavili svoje aktivnosti na asimilaciji Srba katolika i stvaranju velike Hrvatske. Za njih Srbi katolici nisu postojali.
Zagrebački klerikalni i frankovački listovi „Katolički list“, „Hrvatska smotra“, „Nezavisnost“ … napali su srpsko ime u titularu Arcibiskupije barske i Primasije srpske.
Hrvati su težili da asimiliraju i Bunjevce. Pop Blaško Rajić istakao je u “Našim novinama” od 9 marta 1913. : “Ima Srba … eno katolika u Crnoj Gori. A ima Srba rimskoga obreda, evo mi Bunjevci !”(6)
Tito je zabranio Bunjevcima da se tako izjasnjavaju nego su morali kao Hrvati isto tako i Srbi Katolici.
Tek sad nedavno Srbija je povukla taj Dekret i Bunjevci u Srbiji mogu opet po zelji da budu Bunjevci.
U Hrvatskoj jos uvijek Ne.
Sporazumom Cvetković-Maček 26.8.1939. stvorena je Banovina Hrvatska. HSS je koristeći vlast u Banovini Hrvatskoj pojačao progone jugoslovenskih nacionalista, Srba katolika i sokola.
Hrvatska štampa tražila je da se Banovini pripoje oblasti u kojima su živeli Srbi katolici. U polemikama sa hrvatskom štampom Srbi katolici su se pozivali na Primasiju srpsku.
U članku „Dalmatinski Srbi katolici” od lica koje se potpisalo kao Srbin katolik u knjizi Mare Đorđević Malagurske „Bunjevka o Bunjevcima” prikazana je ukratko povest Dalmacije, uzroci sukoba Srba i Hrvata i značaj arcibiskupa barskog i primasa srpskog za Srbe katolike. (17)
U članku „Dubrovačke mase i hrvatsko ime” od Aleksandra Martinovića u listu „Dubrovnik” koji je za Banovine Hrvatske izlazio u Kotoru razmatrala se podrška katoličke crkve hrvatskoj propagandi : „ … U službu Starčevićeve velikohrvatske ideje bila se stavila i katolička crkva. Ona je propovijedala da je pripadnik hrvatskog naroda svaki onaj katolik koji govori srpskim jezikom. …Te otada i pojedini Dubrovčani počinju se nazivati Hrvatima, identifikujući narodnost i vjeru, naime misleći da je jedno isto : hrvatstvo i katoličanstvo, a srpstvo i pravoslavlje, ne znajući da ima i Srba, katolika, što priznaje i sama Sveta Stolica, i to još od davnina, još 1067,kada je osnovana srpska katolička arcibiskupija. …Prema tome, hrvatstvo Dubrovčana nije plod njihove nacionalne svijesti, već odjek velikohrvatske političke propagande, a to nije ni hrvatstvo srpskog katoličkog stanovništva u Bosni, Dalmaciji, Liki, Srijemu, Slavoniji i Bačkoj.“ (18)
U ime Primasije srpske odgovorio je 1929. don Stjepan Marković, Srbin katolik, konsultorski savjetnik i sekretar Arcibiskupije barske. Isticao je da barski arcibiskupi nisu bili samo primasi Srbije nego „čitave Srbije“, odnosno svih srpskih zemalja.
Takođe je istakao da je i knjaz Nikola uvideo važnost Srpske primasije : „On je kod Vatikana postigao takav uspjeh i prosto reći triumf, da mu se čitav svijet divio. On je poslao u Rim nadbiskupa Milinovića i grofa Luja Vojnovića, koji su četvoromjesečnim radom postigli to da se ugled Crne Gore u svijetu digao mnogo više nego iza koje njene slavno dobivene bitke.
Knjaz Nikola je uspio da se prizna Barskoj nadbiskupiji čisti srpski karakter, no ne samo to, nego čak i da se dugim nizom vjekova osvještano Srpsko primatstvo u Baru još jednom najsvečanije potvrdi“. I to tako što je papa 7. marta 1901. svečano izdao „dokument s kojim se Srpskom primasu Milinoviću i njegovim nasljednicima potvrđuje pravo, vjekovnom slavom ovjenčano Srpsko primastvo“.
Marković je nastavio: „Što se tiče povijesti, ni jedna mitropolija na svijetu nije imala veće ni ljepše povijesti od Dukljansko-Barske. Njena je uloga uvijek bila časna, uzvišena i odlučna u razvitku i oslobođenju srpskog naroda.“(5)
https://www.aktuelno.me/crna-gora/nas-problem-nije-tamosnji-srpski-svet-nas-problem-je-ovdasnji-srpski-polu-svijet-dio-prvi
A što napisa za Budvu crni xxy ,
Kotor pod Mletačkom republikom a Budva ostade pod srpskom vlašću ,ajde pročitaj što si napisao !
Ovo ne bi izjavio ni bagerista Bato Carevic,
Mleci nisu bili okupatori nego su došli na poziv kotorana da ga uzmu pod svoju zaštitu I tačka.
Pod vlast Mletacke Republike Budva pada 1442. Osim ugnjetavanja od strane Mlecana, stanovnistvu Budve nevolje stizu i od strane Turaka, koji cesto upadaju u Budvu i okolna mjesta i sukobljavaju se sa Mlecanima. Na udaru zaracenih strana Budva se nalazi sve do pocetka XVIII vijeka.
1807. Budvu zauzimaju Francuzi, a 1813. pada pod Austrougarsku vlast, koja Budvom gospodari narednih 100 godina.Opustosena i osiromasena Budva, pod vlascu Austrougarske docekuje Prvi svjetski rat odnosno 1914. god. Oslobodjenje od Austrougarske monarhije stize 1918.
Ipak, bio je to samo predah do Drugog svjetskog rata, jer je vec 1941. Budva i njena okolina ponovo okupirana, ovoga puta od strane Italije. Oslobodjenje od nacisticke vlasti Budva je docekala 22.novembra 1944. godine.
Serdare napravio si copy/paste sa interneta ali si preskocio period od 1184 do 1442 , ko je tada vladao Budvom .
Kotor je u pod Mlecanima od 1420 a Budva od 1442 i taj period Budva nije administrativno pod upravom Kotora ,to sam htio reci. I sve do sredine 1960/tih je dio kotorske opstine.
Balsu I su postavili Nemanjici kao oblasnog Vladara Zete a Balsa III Zetu ostavlja Tastamentom Despotu Stefanu Lazarevicu a Stefana Lararevica nasledjuje Djurad Brankovic.
Oko Budve su se vodili borbe izmedju Srba i Mlecana a upadali su i Turci i onda definitivno 1442 pada pod vlast Mlecana.
A ti se cudu cudis sto sam napisao a napravio si copy/paste i izbacio predhodni pasus .
Pa da li si ti procitao ko je vladao Budvom od 1184 do 1442 upravo u tom tekstu koji si kopirao.
Xxy opet lažavine tipa ilije garašanina
Srbi servi svi I svugde, original knjige koga je on falsifikovao je Slaveni svi I svuđe….
Nego reci mi neku poznatu bitku između tobožnjih srba I mlečana,reci mi koje su to bile bitke za oslobođenje Budve 1918.između srpske I austrijske vojske,sve same lazi kao I ona ploča poviše ulaznih vrata od starog grada Budve.
Serdare u I sv.ratu nije bilo gradskih ulicnih borbi.
Srpska vojska je probila solunski front i tako napravili prekretnicu u I sv. ratu.
Zapadni front nije mrdao 4 godine a ginuli su na desetine hiljada vojnika.
Tako i na istocnom solunskom frontu.
Probijanjem solunskog fronta Centralne Sile salju dio snaga na solunski front tako slabe zapadni front i Austro /Ugarska , Njemacka Bugarska gube rat ,Srpska vojska prodire na Balkan velikom brzinom ceraju neprijatelje i oslobadjau Balkan .Austro/Ugari napustaju Budvu poslije 100 godina.
Plocu postavljaju mjestani Budve savremenici tih zbivanja ,valda su znali zasto je postavljaju.
Veliki broj Bokelja ,Pastovica ucestvovao je u srpskoj vojsci u proboju solunskog fronta a medju njima i moj djede dobrovoljac iz Amerike.
Nisu Austrougari otisli tek tako iz cista mira iz Budve.
U Prvom svetskom ratu vodila se borba na frontu nisu bili gradske gerilske borbe ,po toj tvojoj teoriji nije onda oslobodjen niti jedan grad u Evropi jer nije bilo gradskih borbi kao u II sv.ratu.
Serdare Krsto, na moj komentar da Kotor u 15 v ulazi u sastav Mletacke Republike tvoj komentar je ljutit ,Mlecani nisu okupatori i tacka , ok pozvani su od kotorskih Vlasti tacno.
Ali dolaskom Mlecana te kotorske vlasti su poslane u penziju i doveden Mletacki Providur da upravlja Kotorom.
Kotor je imao Povelju o Autonomiji dobijenu od Nemanjica i Kotor je imao politicku u financijsku autonomiju.Tada je i dozivo ekonomski procvat i bio glavna luka Srpske srednjevijekovne drzave.
Vlastelinska kotorska porodica Buca je generacijski bila u vlasti Kotora a najpoznatiji je Nikola Buca koji je bio od velikog uticaja i na Dvoru Nemanjica.
Kasnije poslije Nemanjica kratko je vladao Kotorom ugarski Kralj Ludvig pa zatim Kralj Srba ,Bosne i Primorja Stefan Tvrtko I i oni su postovali Autonomiju Kotora dobijenu od Nemanjica.
Mlecani dolaze 1420 na poziv Kotorana a 1421 Mlecani ukidaju Autonomiju i pisana Povelja o Autonomiji nestaje iz kotorske gradske kancelarije. Buce i ostali iz kotorske vlasti odlaze gube politicki uticaj, dolazi Venecijanski providur.
(upravo si ti neki dan u predhodnim komentarima spominjao Buce)
Takodje u predhodnom komentrom kazes Mlecani nisu okupatoru a u sledecem kazes kako su ugnjetavali Budvane , bili i Kotorani prosli kao Budvani da ih nisu pozvali i pustili u Kotor.
Ne moze se istorija tumaciti sa nabojima bijesa i mrznje kao navijanje na sportskoj utakmici.
Xxy ako je iko pun bijesa I mržnje onda si to ti jer mrziš sve što nije srpsko ali ajde nije to čudno ništa ,ideologija vjerske sekte zvane srpska crkva I ideologija SANU je takva I tako kontaminiraju narod ,njihovo razmišljanje I istinsku povijest.Ali izlažući argumente lako se dokaže da su to sve lažavine .
Za kraj austrija nije okupirala Boku nego je dobila teritoriju odlukom u Beču koju je potpisao I ruski Car.
Znači ni Venecija ni Austrija nisu bili okupatori.
Xxy ako si Bokelj Srbin što se ne boriš protiv ove sadašnje okupacije Boke I Kotora ,pljevljaci ti upravljaju I pitaju se u Kotor ,predsjednici I članovi komisija sa davanje imena ulica su ti četnici iz pljevalja it’d. ,da niste glasali za njih ne bi bili na Tim pozicijama.
Xxy što nisu Bokelji Srbi Ili pravoslavci bokelji na Tim pozicijama ,nisam vidio da se protiviš sadašnjem stanju nego preskačeš te teme a xxy ?
Serdare Krsto ,Poceo si o Mlecanima u 15 vijeku pa si se prebacio na 1918 pa me pitas zasto sad ima Pljevljaka u Kotor i mene optuzejes da skacem sa teme na temu .
U Boki se uvijek doseljavalo ranije ali najvise u zadnjim decenijama ,prvo kad je Blazo Jovanovic zabranio koze a znamo da je koza u pasivnim brdima Crne Gore bila izvor hrane i opstanka ,Narod je bio primoran da se seli ,i tada ih je doslo dosta u Boku dje se bolje zivjelo ,Turizam ,Ugostiteljstvo Brodogradnja ,Pomorstvo, Banja ,Aerodrom ,Rivijera ,Industrija lezaja ,Jadran Perast, Vojne Baze ,Policija ,itd ljudi su se zposljavali pa i iz Pljevalja izmedju ostalog,
Pa opet u zadnje vrijeme kad je DPS ugasio fabrike po Sjeveru ljudi dolaze u Boku jer se siri turizam velikom gradnjom .
Tako danas oni zive tu i ucestvuju u politickom zivotu i dolaze na pozicije .
Slazem se tobom i ja bi volio kao Bokelj da su na tim pozicijama Bokelji.
Ali imas u svim partijama Pljevljaka i ostalih ali tebi samo smetaju oni koji nisu u onoj za koju si ti.
Ne bavim se politikom a istorijiske teme me interesuju i volim dijalog na tu temu bez mrznje i vrijedjanja. Valda si primjetio da ne koristim pogrdne rijeci za razliku od drugih sagovornika.
Simpatizer sam npr lokanih partija koje nemaju centralu u Podgorici kao sto je bilo u Tivtu Narod Pobjedjuje ili Bokeski Forum vjerujem i ti ako se osjecas Bokeljom.
Ne kazem da su i oni idealni ali da nam ne odlucuje Podgorica za svaku sitnicu.
A to oko tumacenja ko je okupator mozes kako hoces ,
Sam si govorio kako se Crna Gora i Boka imale zelju i Ujedinile se 1813 i onda je neko van Boke i Crne Gore odlucio drugacije i dosao sa vojskom, Austrija, Germani koji nikad nisu zivjeli na ovim prostorima.
Mlecani 1420 jesu dosli na poziv ali kao hijene jer je Kotoru prijetila opasnost od Turaka i oni to iskoristili.
Kotor je imao vijekovima prije Autonomiju i lokalnu vlast ,Mlecani to ukidaju i dovode Providura iz Venecije da upravlja Kotorom.
A npr za Nemanjice koji su oslobidili Kotor od Vizantije ,Stefan Nemanja sa ovih prostora rodjen u danasnjoj Podgorici ,govori isti jezik ,dao maksimalnu Autonomiju i lokalnu Vlast Kotoru koju nisu imali za vrijeme Vizantije , kazete da su okupatori.
Uporedi ,razmisli cistom logikom.
I oprosti ako skacem sa temu na temu ali to je zato jer odgovaram tvojim kometarima koji su tako postavljeni.
Nikola Dobrečić je finijo pod tramvaj u Zagrebu.
Marko Jorga je kastigan od naroda, čudo da ste ga obojica zaboravili 😁.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].