Agresorski rat Rusije i sankcije toj zemlji bile su među pitanjima o kojima se razgovaralo tokom nedavne posjete Andrije Mandića švedskom Riksdagu i sastanka sa predsjednikom tog zakonodavnog doma Andreasom Norlenom.
To je Pobjedi saopšteno iz samog Riksdaga u odgovoru na upit da li su sankcije Rusiji bile tema razgovora predsjednika parlamenata Crne Gore i Švedske.
Predsjednik švedskog parlamenta Andreas Norlen objavio je na društvenoj mreži Iks da sve buduće članice Evropske unije moraju podržavati Ukrajinu i sankcije Rusiji.
“Švedska podržava proširenje EU i pozdravlja progres Crne Gore. Važno je da sve buduće članice podržavaju politiku EU i da, poput Crne Gore, podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji”, naveo je Norlen u objavi na mreži Iks.
Ipak, u saopštenju koje je Skupština Crne Gore dostavila medijima, nije bilo ni pomena sankcija i rata u Ukrajini.
“Na samom početku sastanka konstatovano je da, u kontekstu činjenice da između dvije zemlje od 2015. nije realizovana zvanična posjeta na visokom nivou, današnji susret predstavlja početak intenzivne saradnje Kraljevine Švedske i Crne Gore na svim nivoima. Predsjednik Mandić je upoznao predsjednika Norlena sa dostignućima 28. saziva Skupštine Crne Gore, posebno sa istorijskom stabilnošću parlamentarne većine, dobijanjem pozitivnog IBAR-a i ključnih imenovanja u pravosuđu. On je dodao da ova većina i ova vlada, imaju ambiciozan plan da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, te da se održavanje međuvladine konferencije očekuje u decembru”, pisalo je u saopštenju Skupštine.
Dodali su i da je „predsjednik Norlen, u kontekstu jačanja odnosa između naše dvije zemlje, posebno istakao značaj današnje posjete predsjednika Mandića, te iskazao snažnu podršku Švedske našoj zemlji da postane prva naredna članica EU, dodavši da su svi svjedoci impresivnog napretka Crne Gore u proteklih godinu dana i uloge koju je predsjednik Mandić imao u stvaranju pozitivnog ambijenta ključnog za ovaj napredak“.
“Predsjednici su se saglasili da dvije zemlje treba dalje da snaže bilateralne odnose u oblastima poput obrazovanja, tehnologije i održivog razvoja, gdje Švedska ima značajno iskustvo, te da u budućnosti treba promovisati potencijale koje naša zemlja posjeduje, a koji mogu biti interesantni za švedske investicije, posebno u sektorima energetike i turizma”, pisalo je u saopštenju kabineta Andrije Mandića.
Ipak, kako su Pobjedi saopštili iz kabineta predsjednika parlamenta Švedske, sankcije Rusiji bila su tema razgovora.
“Agresorski rat Rusije i sankcije Rusiji bile su među pitanjima o kojima se razgovaralo tokom posjete. Predsjednik švedskog parlamenta iznio je švedski stav. Ako želite da znate šta je predsjednik crnogorskog parlamenta rekao tokom posjete, moraćete da pitate njega”, kazali su za Pobjedu iz kabineta Norlena.
Uprkos, pozivima opozicije da saopšti da li je zaista podržao sankcije Rusiji, Mandić se nije oglašavao tim povodom. Poslanici njegove Nove srpske demokratije, više puta su se zalagali za to da Crna Gora ukine sankcije Rusiji. Tako su i tokom nedavno održane sjednice POSP-a u Podgorici, glasali protiv Deklaracije koja je usvojena na kraju zasijedanja, a koja je osuđivala agresorski rat i pozivala na sankcije Moskvi.
I što sada reći?
Tko je taj ili tko su ti koji imaju hrabrosti i morala objasniti narodu Ukrajine da su bili žrtva sukoba američkih i ruskih političkih elita, da su bili žrtveno janje bezlične i neodlučne EU koja se uopće nije snašla u ovoj situaciji i koja se i dalje ne snalazi i nema odgovora kako prema ovom tako i prema pitanjima koja će se otvarati po završetku ovog suludog rata.
Ukrajina na žalost više neće, bar dugo godina, biti u granicama u kojima je bila poslije raspada SSSR-a. a Ruska federacija nije na koljenima kao što su predviđali naši nadri analitičari.
Velike su ljudske žrtve i stradanja na obje strane i svjetski moćnici i svi oni koji se svrstavaju iza njih na jednoj ili drugoj strani moraju znati da i ukrajinske i ruske majke jednako plaču za svojim poginulim sinovima,
Europa se mora osvjestiti i shvatiti da ovaj suludi rat ni njoj nije donio nikakve koristi a da će posljedice rata osjećati još dugo jer rat se vodio na tlu Europe.
Velike su količine naoružanja ubacivane u Ukrajinu.
Da li je to naoružanje pod kontrolom?
Da li se zna gdje se ono nalazi , u čijim rukama ili u čijim rukama će završiti?
Što to znači za sigurnost Europe i europskih država?
Otvara se mnogo pitanja na koje će se morati dati odgovor a odgovor će morati dati državnici a ne politikanti i državna vodstva država članica EU moraju shvatiti da će sigurnost svake države biti na onoj razini koliko ta država ulaže u vlastitu sigurnost i vlastite sigurnosne mehanizme.
Kao i svaki rat završiti će i ovaj nesretni i nepotrebni ali izrežirani rat i nitko neće priznati da su svi gubitnici već će se nadmetati s floskulama o pobjedi.
Svi poginuli na obje strane, neka počivaju u miru a svi preživjeli i živi kako na zaraćenim stranam tako i u svijetu , neka ne dozvole da ih bilo tko uvuče u vihor rata.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].