
REPORTERKA STANDARDA OBIŠLA MARKETE: Cijene rastu iz dana u dan – hrana skuplja, za isti proizvod u različitim marketima razlika i do dva eura
Cijene hrane i proizvoda za svakodnevnu upotrebu nastavljaju da rastu, a građane u trgovinama dočekuju novi cjenovnici i sve veći računi. I sama najava novog modela „EURO MODEL“, koji još nije zvanično ni počeo da se primjenjuje, očigledno je poslužila kao povod za povećanje cijena pojedinih namirnica u marketima. Samo od 9. novembra domaći jogurt, kisjelo mlijeko i pavlaka poskupjeli su 8,5 odsto, dok su pojedine poljoprivredne namirnice za godinu zabilježile i dvostruko veće cijene.
Reporterka portala Standard uporedila je cijene u najvećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori i utvrdila da građani, osim što plaćaju skuplje proizvode, za iste artikle u različitim marketima izdvajaju i značajno različite iznose – za pojedine čak i više od jednog eura. Povodom rasta cijena i njihovog opravdanja, Standard je trgovinskim lancima uputio pitanja, a njihove odgovore očekujemo.
STANDARD OBIŠAO MARKETE: MLIJEKO OD 0,89 DO 1,55 EURA, ISTI PRAŠAK ZA VEŠ SKUPLJI 1,40 EURA
Reporterka portala Standard obišla je najveće trgovinske lance u Crnoj Gori i zabilježila cijene brojnih proizvoda – od osnovnih životnih namirnica, mliječnih i mesnih proizvoda, do kućne hemije i artikala za ličnu higijenu.
Poređenje je pokazalo da cijene značajno variraju od marketa do marketa. Razlike nijesu prisutne samo kod proizvoda različitih proizvođača, već i kod potpuno istih artikala i istih robnih marki.
Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, cijena litra mlijeka kreće se od 0,89 do 1,55 eura, dok se kisjelo mlijeko, zavisno od proizvođača i trgovinskog objekta, prodaje po cijenama od 1,69 do 2,19 eura.

Kilogram šećera košta od 0,55 do 0,70 eura, dok se brašno može pronaći po cijeni od 0,49 eura pa naviše.

Cijena ulja počinje od 1,45 eura, a kuhinjske soli od 0,80 eura.

Ni proizvodi koji se često nalaze na trpezama crnogorskih domaćinstava nemaju jedinstvene cijene. Tegla kornišona košta od 1,49 eura pa naviše, kilogram crvene paprike u tegli dostiže oko tri eura, dok je tegla ajvara od kilogram zabilježena po cijeni od 2,59 eura.

Pirinač se u pojedinim prodavnicama može pronaći za 0,85 eura, dok je u drugim njegova cijena oko jednog eura. Cijene tjestenina počinju od 0,69 eura, a pojedini artikli dostižu i jedan euro.
Posebno su zanimljive razlike kod proizvoda koje građani redovno kupuju. Kečap istih proizvođača u pojedinim marketima na akciji se može pronaći za 1,15 eura, dok u drugim trgovinskim objektima košta i do dva eura.
Pakovanje kafe od 200 grama u pojedinim marketima na akciji košta 2,79 eura, dok se cijene jaja kreću od 2,59 eura pa naviše, u zavisnosti od klase i trgovinskog objekta.
Razlike su primjetne i kod suhomesnatih proizvoda u manjim pakovanjima. Budimska kobasica u pakovanju do 100 grama može se pronaći od 1,39 eura, mortadela od 1,59, pečenica i vrat od 1,69, dok cijena kulena počinje od 1,45 eura. Za pakovanje pršute od 100 grama potrebno je izdvojiti od 3,50 eura pa naviše.

Još veća odstupanja zabilježena su kod kućne hemije i proizvoda za ličnu higijenu. Šamponi se u pojedinim marketima mogu kupiti već od 1,49 eura, dok se cijene pasti za zube kreću od 0,89 do 1,59 eura.
Najizraženija razlika zabilježena je kod praška za veš. Isti proizvod u jednom marketu košta 5,59 eura, dok u drugom njegova cijena dostiže 6,99 eura. To znači da građani za identičan artikal mogu platiti čak 1,40 eura više, zavisno od trgovine u kojoj kupuju.

Značajne razlike postoje i kod proizvoda za bebe. Cijena Pampers pelena u pojedinim marketima iznosi 11,99 eura, dok su u drugim objektima skuplje i do jednog eura.
ZAPOSLENA U MARKETU: CIJENE ĆE TEK RASTI
Da bi rast cijena mogao biti nastavljen, smatra i jedna od zaposlenih u trgovinskom objektu, koja je u neformalnom razgovoru za portal Standard kazala da očekuje nova poskupljenja.
Prema njenim riječima, građani od novog ekonomskog modela i najavljenog povećanja primanja ne bi trebalo da očekuju značajnije olakšanje ukoliko rast zarada bude praćen novim poskupljenjima.
„Cijene će tek rasti. Građanima ovaj model neće donijeti ništa dobro, jer neće poskupjeti samo proizvodi u marketima, već sve“, kazala je ona u neformalnom razgovoru za Standard.
Njene tvrdnje predstavljaju ličnu procjenu, a ne zvaničnu najavu trgovinskih lanaca. Ipak, najnoviji podaci o rastu cijena mliječnih proizvoda, povrća i jaja pokazuju da pritisak na kućne budžete ne jenjava.
POSKUPLJENJA SE NASTAVLJAJU, HRANO VEĆ ZNATNO SKUPLJA U ODNOSU NA PRETHODNE GODINE
Rast troškova života sve je vidljiviji u svakodnevnoj kupovini, a zvanični podaci potvrđuju da inflatorni pritisci ponovo jačaju. Prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT, potrošačke cijene u oktobru ove godine bile su 5,9 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je samo za mjesec dana zabilježen rast od 0,5 odsto. Hrana i bezalkoholna pića u oktobru su poskupjeli 0,3 odsto u odnosu na septembar.
Da poskupljenja nijesu samo statistički pokazatelj, već ih građani već osjećaju na policama trgovina, potvrđuju i najnovije korekcije cijena prehrambenih proizvoda. Od 9. novembra domaće mljekare povećale su cijene jogurta, kisjelog mlijeka i pavlake za oko 8,5 odsto, a trgovci su nove cijene počeli primjenjivati, pri čemu je u pojedinim marketima poskupljenje bilo i veće od najavljenog.
Da aktuelni rast cijena nije izolovan slučaj, pokazuju i raniji podaci MONSTAT-a. Prema podacima iz Statističkog godišnjaka 2025, cijene mlijeka, sira i jaja u 2024. godini bile su čak 47,8 odsto veće nego 2021. godine. Povrće je poskupjelo 41,3 odsto, hljeb i žitarice 39,9, šećer, džem, med, čokolada i konditorski proizvodi 37,2, dok je meso bilo skuplje 36,5 odsto.
Rast cijena nastavljen je i tokom 2025. godine. Podaci MONSTAT-a za novembar prošle godine pokazivali su da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u periodu januar–novembar bile 3,8 odsto veće nego u istom periodu 2024. godine. Hrana je tada dala i najveći doprinos ukupnoj inflaciji.
Terensko poređenje Standarda dodatno pokazuje da građani nemaju jednake uslove kupovine u svim trgovinskim lancima. Isti proizvod može koštati znatno više u jednom nego u drugom marketu, a kada se takve razlike saberu na nivou mjesečne nabavke, dodatni trošak za porodicu postaje osjetan.
Standard
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].