U Kotoru je danas održan radni sastanak učesnika zajedničkog projekta “Igmanske inicijative” država tzv. Dejtonskog trougla na temu nastavka saradnje na tromeđi Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
U pozdravnoj riječi gradonačelnica Marija Ćatović je istakla zadovoljtsvo što je ova inicijativa ponovo zaživjela kako bi se sagledali zajednički interesi za saradnju prekograničnih regija nakon inicijative ministara vanjskih poslova tri susjedne države potpisane u Herceg Novom 2009. godine.
Gradonačelnica Ćatoviće očekuje, kakom je kazala, da će ovaj sastanak u Kotoru odgovoriti na teme ostvarene međusobne saradnje, mogućnosti realizacije dogovorenih i eventualno novih projekata.
Kopredsjednik “Igmanske inicijative” za Crnu Goru Branko Lukovac kazao je da je osnovni povod okupljanja, mostovi saradnje među državama, što je je jedna od osnovnih misija od osnivanja Igmanske inicijative.
Jedan od krupnih dostignuća je i dogovor o trouglu saradnje ovih regija.
Za pet godina od kada je potpisana saradnja, okolnosti su se izmijenile i to u pozitivnom smjeru, rekao je Lukovac.
“Hrvatska je postala članica EU i ona bez obzira na prioritete prema EU ima interes i obavezu da bude dio ovog projekta.
Takođe je prisutan i konstantan napredak u međusobnim, bilateralnim odnosima zemalja regiona”, rekao je Lukovac.
Kao što prirodne katastrofe ne poznaju granice nema granica ni ljudskoj solidarnosti i saradnji, rekao je pozdravljajući skup Željko Perović, direktor Generalnog direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, podsjetivši na nedavni primjer prilikom katastrofalnih poplava u BIH, Hrvatskoj i Srbiji.
Isti primjer treba slijediti i na našoj tromeđi, u cilju stvaranja uslova za zaštitu životne sredine, za održivi razvoj, afirmaciju kulturnih vrijednosti i valorizaciju turističkih potencijala, za efikasniju borbu protiv organizovanog i svih drugih vidova kriminala, nelegalne trgovine i migracija, za bolji i kvalitetniji život svih, rekao je Perović.
On je naglasio spremnost Crne Gore za saradnju na svim nivoima, opštinskom, regionalnom i same Vlade.
Pomoćnik ministra za bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Amer Kapetanović istakao je regionalnu saradnju kao stratešku orjentaciju njegove zemlje, ali i svih ostalih u zlatnom trouglu.
Politička saglasnost je i te kako je izražena, u posljednje vrijeme dokazana prilikom nesretnih okolnosti, počev od požara 2012. godine koji su poharali 23 kvadratna kilometra upravo u ovom trouglu, pa do nedavnog potopa biblijskih razmjera.
Integrisana protivpožarna zaštita graničnih područja, monitoring granice,prekogranično povezivanje, projekat putevima istorijskog nasljeđa, odražavaju sektorski sve one realne potrebe koje samo zajednički možemo rješavati, poručio je Kapetanović.
“Ako nas išta povezuje to je upravo zajednička prošlost,ta pripadnost jedinstvenom kulturnom i civilizacijskom krugu”, rekao je on.
Pomoćnik ministarice za regionalnu saradnju Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske Željko Kuprešak nedvosmileno je poručio da je Republika Hrvatska kao nova članica EU definitivno opredijeljena za pomoć svojim susjedima.
Nominovani projekti koji su preživjeli dva finansijska razdoblja ulaze i u novo finansisko razdoblje u kome je EU u periodu od 2014. do 2020. godine odredila tematske prioritete za projekte koje će finansirati.
Tematski prioriteti kada je riječ o prekograničnoj saradnji su objedinjeni i biće finanisrani u okviru IPA projekta prekogranične saradnje u iznosu od oko 50 miliona eura.
Prioriteti su prvenstveno tržište rada,zaštita životne sredine, turizam, mala i srednja preduzeća, konkurentnost, kulturno nasljeđe, klimatske promjene i prekogranična saradnja prilikom elementarnih nepogoda, podsjetio je Kuprešak.
Učesnicima sastanka obratili su se i kopredsjedavajući Igmanske inicijative.
Vehid Šehić, iz Bosne Hercegovine je kazao da je najbolji primjer Evropi saradnja Crne Gore i Hrvatske gdje vidimo visok stepen povjerenja između aktera političkog života ovih država.
Pitanje Prevlake nije riješeno, ali ne predstavlja nikakav problem u sve kvalitetnijim odnosima između ovih država.
Šehić je naglasio potrebu razvoja i saradnje turizma i malih i srednjih preduzeća koji bi servirasirali potrebe turizma kroz razne projekte koje je moguće zajednički realizovati.
Kopredsjedavajući iz Srbije Aleksandar Popov je apostrofirao pitanje proširenja saradnje na tromeđi, ubijeđen da ona može značajno da se unaprijedi.
Popov je kazao da je 5. maja 2008. godine formirana Komisija za prekograničnu saradnju u slučaju prirodnih i ostalih katastrofa i na području upravljanja prirodnim resusrsima.
Kopredsjedavajući iz Hrvatske Zoran Pusić je govorio o potrebi zajedničkog djelovanja kada su prirodne katastrofe u pitanju.
On je upozorio i na one kojima saradnja nije kvalitet i koji na nju baš ne gledaju blagonaklono.
Naveo je primjer saborskog zastupnika u Saboru Republike Hrvatske koji je osudio pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovinu usljed poplava katastrofalnih razmjera sa obrazloženjem da svi u toj državi navijaju protiv reprezentacije Hrvatske na svjetskom prvenstvu u fudbalu.
Poenta cijele priče je nastojanje da se formira Euroregija jer je to ideja koja ima puni smisao i opravdanost, čulo se na sjednici, na kojoj su još goorili predstavnici lokalnih uprava i županija.
Na kraju su donešeni zaključci i prijedlozi dalje saradnje na tromeđi tri države.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].