Ratković: Ako nastavimo sa partitokratskim ćeranijama proces odumiranja crnogorskog turizma biće neopozivo ubrzan

Da smo kao društvo složni i posvećeni privredi, naričito turizmu, druge bi nam ptice pojale. Značajan dio naših društvenih snaga u prvi plan stavlja negiranje identiteta, suverenosti i kulturnih vrijednosti svoje države, pripisujući ih drugoj. Sa takom sviješću stići ćemo niđe”, poručuje sagovornik Analitike

Autorka: Biljana Roćen-Knežević

Godina za nama još jednom je pokazala da bez dubokih reformi i kvalitetnog upravljanja turističkom destinacijom, Crna Gora ostaje zarobljena u neodrživom modelu “tri ljetnja mjeseca”.

Izazovi kao što su saobraćajne gužve, slaba povezanost sa svjetskim metropolama, nedostatak radne snage, kašnjenje tendera za plaže, visoke cijene osnovnih usluga i neujednačen kvalitet opterećivali su i u godini za nama turističku ponudu Crne Gore.
Crna Gora se percipira kao destinacija velikog potencijala, ali sa hroničnim, gotovo identičnim problemima iz sezone u sezonu.

Zastarjela turistička politika i nasljeđe 90-ih

Sagovornik Analitike, turizmolog Rade Ratković, objašnjava koje su to ključne sistemske prepreke koje nas drže u modelu kratke, sezonske potrošnje i šta bi država dugoročno morala da uradi kako bi Crna Gora postala cjelogodišnja turistička destinacija, a ne destinacija „tri ljetnja mjeseca“.

“Problem je u turističkom sistemu, turističkoj politici i destinacijskom menadžmentu koji su zastarjeli, nedostatni i neučinkoviti. Ta paraliza je direktna posljedica političke krize u sklopu nasilnog raspada dobre države SFRJ. Mi se ovog nasljeđa moramo oslobađati i početi čistiti našu kolektivnu svijest od malignog nasljeđa 90-ih. Međutim, događanja 2020. pa nadalje reafirmisala su ideologiju 90-ih i postepeno zaposjeli sve poluge vlasti u Crnoj Gori”, ističe Ratković.

Stava je da politička situacija u zemlji ostavlja posljedice i na turizam.

“Prema EU agendi pokazuju kooperativnost, ali u odnosima sa susjedima često postupaju suprotno toj agendi. Na unutrašnjem planu državna vlast je podijeljena po partijama što suputava njenu funkcionalnost, i što dodatno blokira donošenje učinkovite turističke politike i novog modela destinacijskog menadžmenta u turizmu. Potreba radikalnih reformi u turizmu se ne sagledava, već se neodrživi stats quo brani političkim „argumentima“”, ukazuje sagovornik Analitike.

Održivo upravljanje turizmom strateški prioritet

Sve češće se govori o padu kvaliteta destinacije, uz istovremeni rast konkurencije u regionu. Objašnjavajući gdje Crna Gora gubi trku i koje bi konkretne mjere mogle da podignu kvalitet ukupnog turističkog proizvoda i našu tržišnu konkurentnost, Ratković podsjeća da su turistički djelatnici na prvom kongresu, sad već prošle godine, donijeli jasne predloge kojih se treba pridržavati.

“Održivo upravljanje turizmom je strateški prioritet i zahtijeva novi zakonodavni okvir. Nova Strategija razvoja turizma mora biti vizionarski dokument sa desetogodišnjim horizontom. Marketing destinacije mora biti profesionalizovan, digitalizovan i strateški konzistentan. Nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore”, nabraja Ratković neke od predloga.

Pojašnjava da je stav turističkih privrednika da je premium turizam ključni razvojni pravac za povećanje konkurentnosti.

“Poreska politika mora biti razvojni instrument, a ne prepreka poslovanju. Plaže kao strateški resurs zahtijevaju dugoročno i održivo upravljanje”, kaže Ratković.

Ukazuje i da su turistički privrednici kao problem prepoznali i patološku strukturu smještajnih kapaciteta gdje apsolutno dominira nekomercijalni smještaj, naročito sekundarnog stanovanja sa učešćem od više od 90% i zanemarivanje nehotelskih smještajnih kapaciteta, kao što su rizorti, kampovi, glamping, ruralni turizam.

Privrednici su, kaže, detektovali i da je hronični problem crnogorskog turizma dominacija niskobudžetskih i kratkosezonskih regionalnih tržišta, naročito Srbije, Crne Gore, BiH, a malo učešće najjačih emitivnih tržišta Evrope.

Bez reformi nema produženja sezone

Javnost je ove godine bila suočena sa kašnjenjem tendera za zakup plaža, ali i sa cijenama ležaljki i suncobrana koje su u nekim slučajevima skuplje od pansiona u hotelima.

Ratkovića smo pitali i koliko je takva praksa ekonomski održiva i tržišno racionalna, te kako utiče na imidž destinacije i da li Crna Gora mora ozbiljno preispitati model upravljanja plažama.

“Ove probleme je izazvala neadekvatna turistička politika i destinacijski menadžment”, smatra Ratković.

Produženje sezone godinama ostaje deklarativni cilj. Naš sagovornik ukazuje na brojne probleme zbog kojih je teško motivisati privatni sektor i lokalne samouprave da razvijaju ponudu van glavne ljetnje sezone.

“Kako se može produžiti sezona osloncem na regionalna tržišta, zanemarivanjem organizovanog turizma, zanenemarivanjem najjačih evropskih emitivnih tržišta, lošom saobraćajnom infrastrukturom…”, pita Ratković.

Pretjerana očekivanja od ski turizma

Osvrćući se na zimsku turističku sezonu koje je i ove godine počela u uslovima sve neizvjesnijih sniježnih padavina, sagovornik Analitike ukazuje da je, umjesto oslanjanja na sve oskudniji snijeg bilo neophodno preduzeti neke druge mjere.

“Kod nas su dugo vremena gajena pretjerana očekivanja od ski turiuzma, za koji nemamo međunarodnu konkurentnost, a zanemarivan gastronomski i eko turizam đe možemo biti jedan od lidera na Mediteranu. U tom pogledu želim da pohvalim inventivnost i posvećenost preduzetnika, naričito malih, ovoj propulzivnoj vrsti turizma, ali nedostaje adekvatna pomoć turističke politike i destinacijskog menadžmenta”, naglašava Ratković.

Objašnjava i kako događaji poput nedavne nesreće na Savinom kuku mogu da utiču na sezonu, ali i na percepciju destinacije poput Durmitora.

“To pokazuje nedovoljnu posvećenost i odgovornost nadležnih. Da smo kao društvo složni i posvećeni našoj privredi, a naričito turizmu i, prije svega, realnim problemima naše privrede i društva, odnosno države, druge bi nam ptice pojale, što bi rekao narod. Značajan dio naših društvenih snaga u prvi plan stavlja negiranje identiteta, suverenosti i kulturnih vrijednosti svoje države, pripisujući ih drugoj. Sa takom sviješću stići ćemo niđe”, izričit je sagovornik Analitike.

Jačati veze sa svjetskim metropolama

Komentarisao je i najavljeno otvaranje baze avio-kompanije Wizz Air i uvođenje novih linija za evropske destinacije, što je u protekloj godini bila jedna od rijetkih konkretnih razvojnih vijesti u turizmu. U tom kontekstu, Ratković poručuje da je neophodno nastaviti jačanje veza sa svjetskim metropolama.

“To je dobra vijest, ali se pitamo zašto jače ne podržimo napore i stručnost menadžmenta naše aerodromske kompanije. Što će nam davanje aerodroma u zakup, kada naš menadžment pokazuje stručnost i posvećenost u vođenju kompanije”, pita Ratković.

Čekajući strategiju

U zemlji u kojoj turizam važi za prioritetnu granu privrede, strategija razvoja turizma i dalje izostaje. Ratković ističe da je dosadašnja strategija, za razliku od prethodnog Master plana razvoja turizma do 2020. godine, bila suviše načelna bez jasnih mjera riješavanja nagomilanih strukturnih i upravljačkih problema.

“Ne treba nam još jedna takva. Konferencija je dala jasne impute u tom pravcu. Raduje me što je od EU i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podržan i pomognut program izrade pametne specijalizacije u našem turizmu. Podržali su ga i naši turistički djelatnici i eksperti. Drago mi je što je uključeno dvoje mojih mlađih kolega i koleginica i što smo i mi stariji bili u situaciju da im pomognemo. Mislim da je dao dosta dobrih inputa za buduću strategiju razvoja turizma”, kaže Ratković.

Objašnjava i šta možemo očekivati od crnogorskog turizma u narednoj godini.

“Ako budemo radili po zaključcima i predlozima Konferencije „Dani boljeg turizma“ i programa pametne specijalizacije u turizmu, onda možemo biti optimisti. Ako, pak, nastavimo sa partitokratskim ćeranijama, onda će započeti proces odumiranja crnogorskog turizma biti neopozivo ubrzan. Neću da vjerujem u to, ali se boljim”, zaključuje Ratković.