Radulović: Svi su kršili Ustav, ali je najopasnije što je to činio Ustavni sud

“Prijeti nam opasnost da ponovo dođemo u situaciju da Ustavni sud bude nefunkcionalan upravo zbog političkih borbi i želje svih partija, prvenstveno onih koji vrše vlast, da imaju kontrolu nad tim sudom”, rekao je on

Ključni problem kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u posljednjem slučaju sutkinje Dragane Đuranović, već i u nizu prethodnih, jeste što su svi na neki način kršili Ustav, smatra advokat Veselin Radulović.

On je komentarisao mišljenje Venecijanske komisije o proceduri prema kojoj je penzionisana ova sutkinja.

Razlozi za traženje mišljenja posebnog tijela Evropskog savjeta za vladavinu prava datiraju iz sredine decembra, kada je Ustavni odbor na čelu sa Jelenom Božović donio zaključak kojim se Đuranović penzioniše, a šef parlamenta Andrija Mandić potvrdio usvajanje takve odluke. Tek su 15. marta, premijer Milojko Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na Sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje VK.

Spajić je konačnu verziju zahtjeva proslijedio 25. marta. Gotovo tri mjeseca kasnije, stiglo je mišljenje VK u kome se ističe kako je Ustavni sud bio dužan da Skupštini uputi formalno obavještenje o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, a da parlament potom postupa po tom obavještenju.

S druge strane, u svom mišljenju su se zvanično ogradili i potcrtali da se „VK nije bavila tumačenjem dva zakonska rješenja koja propisuju različite starosne granice za odlazak u penziju“, odnosno tumačenjem toga je li sutkinja Đuranović trebalo da bude penzionisana po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Kako su naveli, „u nadležnosti Komisije nije da procjenjuje nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud“.

NAREDNI KORACI

U razgovoru za Pobjedu, Radulović je ukazao na činjenicu kako je riječ o mišljenju odnosno tumačenju „koje smo mogli i sami da znamo“, te koje se i prije toga moglo čuti sa mnogih adresa.

– Rekli su nam nešto što smo manje-više znali ili je trebalo da znamo i ranije. Ključni problem, kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u ovom posljednjem slučaju sutkinje Đuranović već i u nizu prethodnih, jeste što su, čini mi se, svi na neki način kršili Ustav. Ali, najozbiljnije i najopasnije je to što je Ustavni sud kršio Ustav, jer je donosio odluke u kojima su učestvovale i sudije na koje su se one primjenjivale. Dakle, donosio je odluke u skladu sa ličnim interesima i željama tih sudija da ostanu što duže u foteljama i na funkcijama, što je uspostavio određenu praksu koja je sve samo ne poštovanje Ustava – istakao je on.

Za predstavnike opozicije, način implementacije dobijenog mišljenja VK predstavljaće odgovor Spajića u ime vlasti na sporazum koji je prethodio zajedničkom zahtjevu za procjenu ustavnosti. U tom dokumentu se u šest tačaka preciziraju koraci koji prethode i sljeduju dobijanju mišljenja VK. Među njima se navodi zaustavljanje već započete procedure izbora sudije Ustavnog suda do implementacije koraka koje sugeriše posebno tijelo Evropske komisije za vladavinu prava.

Radulović smatra da svi akteri sada treba da se pozabave implementacijom dobijenog mišljenja VK.

– Prvenstveno da Ustavni sud ne radi ono što je radio prethodnih godina, već da konstatuje činjenice koje se tiču nastupanja uslova za prestanak funkcije, u ovim slučajevima uslova za sticanje prava na starosnu penziju, i da shvate kako se o pitanjima poput ovog ne može glasati. Dakle, ne možete da glasate o tome da li je neka činjenica nastupila, jer ako jeste, to samo treba da konstatujete i da se dalje radi po proceduri – istakao je advokat.

On skreće pažnju da funkcija svim sudijama prestaje na isti način, za razliku od onoga što je do sada bila praksa.

– Nekome je funkcija prestajala sa 65 godina, nekome sa 66, a nekome sa 66 i po, sve zavisno od toga koliko ko ima dobru poziciju, političku, prije svega, da svoj ostanak u fotelji produži. To je ono na čemu bi trebalo svi da porade, prvenstveno Ustavni sud – dodao je.

Sagovornik Pobjede je stava da Crna Gora ima dovoljno jasne zakone da se ovakve situacije mogu definisati. Ipak, smatra da ih treba promijeniti na način da se starosna granica za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda produži.

– To je negdje i opravdano, ali dok se to ne uradi kroz izmjenu pravnog okvira, treba da se poštuje trenutni okvir na način kako je napisan – napominje on.

NEPOZNANICE

S obzirom na to da bi krajem ovog mjeseca još jedna sutkinja Ustavnog suda, Desanka Lopičić, trebalo da ode u penziju, u ovom trenutku je veća mogućnost da institucijama budu „vezane ruke“ za sprovođenje preporuka VK. Naime, Ustavni sud imaće tri od sedam članova, što ga čini nefunkcionalnim, dok izbor novih za tu sudsku instancu i dalje traje. Postavlja se pitanje da li bi Skupština, konkretno Ustavni odbor i u ovom slučaju mogao uzeti tuđe ingerencije te odlučivati o stvarima koje nijesu u njihovoj nadležnosti.

Radulović skreće pažnju kako „ne bi bilo dobro da Skupština ili bilo koji drugi organ uzima ingerencije koje mu ne pripadaju ni po zakonu ni po Ustavu“.

– Pomenuli ste pitanje koje jeste jako ozbiljno i nažalost govori u prilog tome da je Ustavni sud više neka partijska ćelija ili istureno partijsko odjeljenje raznih političkih stranaka, a manje ono što bi trebalo da bude. Prijeti nam opasnost da ponovo dođemo u situaciju kao što je to bilo prije nekoliko godina, da taj sud bude nefunkcionalan upravo zbog političkih borbi i želje svih partija, prvenstveno onih koji vrše vlast, da imaju kontrolu nad tim sudom, odnosno da u njega ubace sudije koji su njihovi partijski poslušnici i partijski vojnici – pojašnjava on.

No, kako dodaje, to neće biti prvi niti jedini put da je politika upletena i u ovu granu vlasti. Podsjeća da se situacija nije promijenila još od samog formiranja Ustavnog suda, nakon izmjene Ustava 2013. godine, te da ta praksa, nažalost, traje i danas.

– Svjedočimo u svakom postupku izbora da se kandidati intervjuišu i ljudi biraju na način koji pokazuje da političke partije žele da u Ustavni sud ubace svoje partijske vojnike, a ne profesionalce sa integritetom koji će voditi računa samo o tome da se poštuje Ustav i ni o čemu drugom – zaključio je Radulović.

Građani zarobljeni u partitokratskom društvu

On smatra da smo nakon penzionisanja Lopičić, na neki način, ponovo u pat poziciji. Ako do kraja juna niko ne bude izabran, vijeće ovog nezavisnog sudskog organa imaće samo troje od sedam članova, što će ga učiniti potpuno nefunkcionalnim.

– I sve to zbog toga što smo partitokratsko društvo. Zarobljeni smo, svi smo taoci nekih partijskih interesa, prvenstveno političkih partija koje vrše vlast. A one i njihovi funkcioneri ne pokazuju ni minimum volje da urade nešto kako bi Crna Gora napravila korak naprijed u vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava. Takav način na koji se oni odnose prema Ustavnom sudu, i ne samo prema njemu, pokazuje da su crnogorske institucije još, bojim se, daleko od toga da se potpuno oslobode političkog uticaja i da budu profesionalne, da ih čine ljudi sa integritetom koji će voditi računa isključivo u vladavini prava i poštovanju pravnog poretka, a ne o zaštiti bilo čijih partijskih, ličnih ili nekih drugih pojedinačnih interesa – kazao je Radulović.

Portal Analitika