Radulović strahuje da Crna Gora ne doživi sudbinu Hrvatske i zbog gužvi u saobraćaju zabilježi manje gostiju

Autor:
Ivanka Fatić-Rastoder

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja za M portal

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović ocijenio je u razgovoru za M portal da turizam bilježi dobre rezultate, možda i istorijske, prije svega zahvaljujući hotelijerima, dok je privatni smještaj najvjerovatnije podbacio zbog loše cjenovne politike. On vjeruje da se ljudi koji upravljaju turističkim tokovima ne razumiju u turizam, što su pokazali podizanjem cijene aerodromske takse low cost kompanijama u sred sezone i time uzrokovali gubitak od 82 hiljade putnika Crnoj Gori. Podsjeća da ozbiljne avio-kompanije planiraju poslovanje godinu dana unaprijed i ne mogu se prilagoditi naprečac ovakvim potezima. Strahuje takođe od totalnog kolapsa u saobraćaju tokom jula i avgusta, za šta odgovornim smatra ministra turizma Gorana Đurovića i aktuelnu Vladu.

Radulović je uvjeren da smo sami sebi stvorili more nepotrebnih problema, zaboravljajući da smo do juče radili sa ogromnim gubicima tokom pandemije Covid-19, kada su rezultati poslovanja bili gori nego devedesetih godina u ratnom okruženju.

„U maju 2020. godine u „Montenegro stars“ hotelskoj grupi prihodovano je svega 8.054 eura pri čemu su troškvi za taj mjesec iznosili oko 900.000 eura za plate radnicima, struju, vodu i ostale dažbine. Koliko je taj poslovni rezultat poražavajući govori dovoljno podatak da je ovog maja prihodovano gotovo tri miliona eura. Mala pomoć koju su hotelijeri tada dobili bila je subvencija države u vidu oslobađanja od plaćanja dorinosa koji su bili na nivou par stotina hiljada eura, što je bilo ključno za puko preživljavanje i nastavljanje rada“, podsjeća Radulović.

Vlada hotelijerima ne daje nikakvu pomoć

Takođe dodaje da od kada je „osvježilo“, dolaskom 42. Vlade hotelijeri privređuju bez ikakve pomoći države.

„Nije bilo nimalo lako raditi tokom 23 mjeseca koliko je trajao period posebnih uslova tokom pandemije Covid-19. Nakon tih 23 mjeseca niko ništa ne pominje. A ja mogu da kažem da sam se za tih 23 mjeseca zadužio 8,7 miliona eura. I sada ih vraćam i sreća što sam i prošle i ove godine dobro radio, pa relativno lako vraćam te kredite. A što je sa onima koji nijesu u situaciji u kojoj smo mi? O njima niko ne priča, to je zabranjena tema. Onda ispada da ja imam nešto protiv ove Vlade. Ma imam protiv svake vlade i ove i buduće i imao sam i protiv prošlih, kada rade ovako kao rade. Uvijek ću imati protiv. Ali ne politički, nego čisto ekonomski, jer kroz životne teme sagledavam njihov rad“, izričit je Radulović.

Kao iskusan turistički radnik ističe da već treba razmišljati o sljedećoj godini.

„Već sam zaboravio ovu i potpuno sam skoncentrisan na narednu 2024. godinu. Baš zato se bojim da mi tošimo već sada 2024. godinu sa ovim glupostima koje smo sebi dozvolili. Ukinuli smo našu nacionalnu avio-kompaniju i izgubili 600 hiljada putnika. Uplašili sa taksama „Ryanair“ i „Wizz Air“ i izgubili 82 hiljade putnika. Putevi ne mogu preko noći da se naprave, ali je problem što se ništa ne radi na poboljšanju saobraćajne infrastrukture. Na ovakav način će se napraviti u julu i avgustu totalni kolaps, a cijenu toga ćemo plaćati iduće godine“, tvrdi naš sagovornik.

Kao dokaz za to on navodi situaciju u južnoj Hrvatskoj ove godine, gdje je prošle godine bio haos, pa ove godine imaju vrlo malo gostiju. Dobar glas kaže, ide daleko, ali loš glas ide još dalje.

„Ali očigledno oni koji sada vode zemlju, neće biti tu naredne godine i baš ih briga za to. Moraćemo nekoga drugoga da kritikujemo. Da sam na njihovom mjestu bio bih zahvalan svakome ko bi mi ukazao na grešku“, eksplicitan je Radulović.

Kolektivni smještaj u debelom plusu, kao nikada do sada

On ističe da je ova sezona, kada je riječ o kolektivnom smještaju, izuzetno dobro počela.

„Od prvog januara pa do kraja juna u kolektivnom smještaju bilježimo veoma dobre rezultate, možda i istorijske. Kad je riječ o svemu ostalom mislim da je sezona podbacila iako nemam egzaktne podatke. Međutim, ako govorimo o ukupnom rezultatu upravo kolektivni smještaj daje najveći doprinos statistici i tu se sve registruje. A kolektivni smještaj je u debelom plusu kao nikada do sada. Privatni smještaj mislim da nije i tu ima nekoliko faktora. Bojim se da nijesu dobro formirali cijene“, kazao je predsjednik CTU.

Kada je riječ o tržištima sa kojih turisti dolaze u Crnu Goru, sa zadovoljstvom se prema njegovim riječima može istaći, da ove godine imamo totalni miks. Na našem je primorju trenutno najviše turista iz Turske, slijedi Izrael, Kazahstan, Uzbekistan, ali i iz Zapadne Evropa, kao i region.

„Imamo raznu klijentelu i treba tako da bude, treba da imamo robu za svakoga kupca. Gosti, međutim, ove godine manje toše u vanpansionu nego što je slučaj bio ranije, prije pandemije Covid-19. Postoji oprez da se ne desi nešto nalik toj situaciji i ljudi više ne žele da troše veće količine novca“, kazao je Radulović i dodao da su u hotelima cijene veće za oko pet posto.

Privatni izdavaoci smještaja su malo „poletjeli“

Osvrćući se na poslovanje privatnog sektora on je ukazo na nerealne cijene smještaja u privatnim apartmanima, koje prema njegovom mišljenju ne smiju da se ravnaju sa hotelskim i tu vidi razlog lošije posjećenosti u privatnom smještaju.

„Malo su naši privatni izdavaoci smještaja „poletjeli“, jer ne može apartman koliko god da je dobar da parira ili da prati hotel. To su ipak dvije različite stvari. A mi smo imali situaciju da je cijena apartmana u privatnom smještaju i hotela bila skoro ista“, podsjeća Radulović.

Ipak, ističe da je ova godina generalno gledano bolja od 2019. i prognozira da će do kraja godine, ako ne bude nekih velikih turbulencija tako i da ostane.

Uprkos tome strahuje od lošeg stanja na drumovima i kolapsa u saobraćaju, za koji se vjeruje da će se desiti tokom jula i avgusta, što se loše odražava i na turiste i na mještane. Za takvu situaciju on je okrivio ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića i aktuelnu Vladu.

„Ježim se narednih dva mjeseca kada će biti totalni kolaps. Za to ne mogu da optužujem samo njih. Mogu da ih optužujem što brane to i što nas ubjeđuju da nijesu gužve. To je problem koji je trebalo početi rješavati još 2020. godine. Sve je to međutim stalo i pitanje je kada će se ponovo pokrenuti. Priča o bulevaru od Budve do Tivta počela je prije tri godine, i ponovo se navodno aktuelizuje. Nije jasno hoće li se sa realizacijom početi ili ne“, zabrinut je naš sagovornik.

Na aerodromima primljeno previše ljudi, po kancelarijama nema dovoljno stolica

Situaciju sa aerodromima gdje su se u posljednje tri godine desile velike promjene je, tvrdi on, lako objasniti. Ističe da je iz arodroma otišao dobar dio stručnih ljudi, dobar dio je ostao, ali je mnogo veći broj novih ljudi došao, i to takvih ljudi koji nemaju dodirne tačke sa tim poslom.

„Pretežni dio tih ljudi je primljen u administraciju sa velikim platama, pri čemu sad po kancelarijama imaju manjak stolica. Teško je to sada organizovati, a to je sistem koji bi morao da funkcioniše kao sat. Ako ne postoje alternative za rješavanje bilo kojeg problema onda dolazi do pucanja sistema i ovoga što se dešavalo na Podgoričkom aerodromu. Kad sletite na podgorički aerodrom i izađete iz aviona, možete primijetiti desetak do dvadeset ljudi u uniformama koji sjede na travi ili su naslonjeni na zid i nešto čekaju. Više puta sam putovao u posljednje vijeme i vidio ljude koji ništa ne rade, ili koji čekaju da im neko kaže šta da rade. To je dovoljan pokazatelj da aerodrom ne funkcioniše, jer na aerodromu obično svi rade i svi su uposleni“, objašnjava Radulović.

Cijene usluga avio-kompanijama se ne povećavaju usred sezone

Problema je milion, a najveći je neznanje, uvjeren je on. Svi misle da poznaju turizam, a turizam je veoma složeni mehanizam, kaže Radulović, koji ako nijesi znalac i to vrhunski, lako stradaš.

„Mi smo mala destinacija, egzotična, fina doduše komlikovana, ali ima interesa za nju. Jedan ili dva naša aerodroma koja ni blizu ne mogu da se uporede, kao ni mi sami, ni sa Dubrovnikom, ni sa Zagrebom, ni sa Beogradom, ni sa Tiranom, čak ni sa Skopljem, ostali su tehnološki u predistoriji i sa predimenzioniranim brojem radnika. Oni imaju mnogo više radnika od recimo aerodroma u Dubrovniku, a imaju možda čak pet puta manje prometa“, ocjenjuje Radulović.

Uprkos tome što žali zbog gubitka „Wizz Aira“ i „Ryanera“, koji su najavili povlačenje sa našeg tržišta, odnosno ukidanje nekih letova, on ima razumijevanja za te kompanije jer nije realno da prihvate povećana cijena usluga servisa usred sezone.

„Cijena ne može da se povećava naprasno, jer oni planiraju poslovanje godinu dana unaprijed, imaju gotovo u brojku planirane troškove. Taj jedan i po euro na 82 hiljade putnika, dodatni je namet kompaniji, koji ona ne može ispraviti. Ne mogu oni sada da povećavaju cijene. I onda im je to čisti gubitak. To naši ljudi ne razumiju. I tvrdim da oni koji su pregovarali ili poslali pismo Wizz Airu i Ryaneru, da su zaposleni u privatnoj firmi dobili bi ekspresno otkaz“, ističe on.

Međutim, on dovodi u sumnju da li je samo neznanje i neumjeće poslovanja razlog za ovakvih poteze, ili je riječ o nekom drugom scenariu u koji, kako kaže, ne želi da vjeruje. Kao drugi scenario navodi moguću namjeru da se snizi vrijednost aerodroma, kako bi ih neko praktično uzeo za džabe.

Aerodromi su strateška stvar, nikome ih ne smijemo prepustiti

„Aerodromi su strateška stvar za Crnu Goru. Mi ih ne smijemo nikome prepustiti. Na tivatskom aerodromu ne radi klima, krov prokišnjava. Navode da su za te opravke potrebne milionske sume. Aerodrom Tivat međutim, ima dovoljan broj putnika i trebao bi da ostvaruje značajne prihode. Bilo kojoj banci da su se obratili dobili bi kredit i to bi mogli da poprave. Makar da ljudi ne nose kišobrane unutar aerodromske zgrade. I ako treba, neka me zovu na mobu. Doći ću da pomažem i da popunim slikonom pukotine na krovu, ako treba. Nijesam pretjerano vješt, ali dovoljno da bih mogao pomoći da krov pregura makar ovo ljeto“, u svom stilu kaže Radulović.

Sa žaljenjem ističe i činjenicu da će, pored toga što će Crna Gora ove zime imati 82 hiljade putnika manje zbog ovakve poslovne politike aerodroma i naši građani ostati uskraćeni za mogućnost da putuju za 20 ili 50 eura na neke destinacije, pa će im za ta putovanja trebati puno više novca.

Svojevremeno je, kako ističe, CTU pokrenulo inicijativu za uvođenje low cost kompanija.

„I tada smo u startu bili napadnuti što tražimo uvođenje niskobudžetnih avio kompanija. Tadašnja je vlast ipak na kraju shvatila da je to dobro“, kaže on, dodajući da su „Easyjet“ i „Wizz Air“ bili subvencionirani od strane „Porto Montenegra“ i „Montenegro starsa“ po 50 hiljada eura dvije godine zaredom i „Budvanske rivijere“ sa 20 hiljada, što je pomoglo da se pokrene taj vid avio saobraćaja.

On je ocijenio i da je oduzimanje od „Pomorskog saobraćaja“ prava upravljanja trajektnom linijom Kamenare – Lepetane pitanje koje nije trebalo rješavati dok turistička sezona traje, već ga ostaviti za oktobar.

„I sad se „krpeljaju“ sa istim tim trajektima. Ali dok se postigne potrebna dinamika proći će godina i dvije“, zaključuje Radulović.