PZP traži da Medojević bude koordinator svih službi bezbjednosti, ali bez resora

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je u izjavi za Pobjedu da Pokret za promjene traži da toj partiji u 44. vladi Crne Gore pripadne funkcija koordinatora službi bezbjednosti. Medojević je dodao da bi to značilo da on dobije potpredsjedničko mjesto, ali bez resora.

“Pregovore u ime DF-a vodi Andrija Mandić. Jedini naš zahtjev je ta funkcija koordinatora službi bezbjednosti – i to da bude bez resora, što bi bio kompromis i ne bi kršilo dogovor iz septembra ove godine”, rekao je Medojević za Pobjedu.

Podsjetio je da je dogovor još iz 2020. godine bio da njemu lično pripadne ta funkcija.

“Čak je i crkva dala svoj blagoslov, ali su nakon što je pomenuto moje ime pregovori prekinuti i našli smo se na onom konceptu apostola Zdravka Krivokapića”, otkrio je Medojević.

Zahtjev Medojevića za kontrolu svih službi bezbjednosti je direktno u konfrontaciji sa namjerom Ure da preko svojih kadrova uspostavi potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom. Stoga će ta funkcija biti ključna tačka spoticanja u budućim pregovorima.

Pobjeda je krajem prošle sedmice objavila da dogovor iz septembra predviđa da će SNP-u i Uri pripasti polovina mjesta u vladi, a da će budući premijer imati ,,zlatni glas“ prilikom odlučivanja.

Druga polovina ministara, ukoliko se ostane na starom dogovoru, pripala bi Demokratskom frontu i Demokratama koji bi podijelili preostale ministarske funkcije. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama Pobjede, očekuje se siguran ulazak u vladu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića na funkciji potpredsjednika vlade, a moguć je ulazak i drugog lidera Milana Kneževića, ukoliko on bude to želio.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, međutim, juče je kazao da ne bi imao ništa protiv da u novoj vladi bude i mjesta za Pokret „Evropa sad“ što znači da su moguće i korekcije tog sporazuma.

Poslanik Pokreta za promjene Nikola Bajčetić rekao je da ta partija čvrsto stoji pri pozicijama koje su dogovorene u oktobru 2020. godine, u okviru koalicije ,,Za budućnost CG“, nakon parlamentarnih izbora, koja podrazumijeva funkciju koordinatora svih službi za lidera te partije.

Zato, kako je naglasio, smatraju da je lider PZP-a Nebojša Medojević spreman da preuzme odgovornost.

“Medojević je još 2020. odmah nakon parlamentarnih izbora dobio snažnu podršku IDU-a, najveće globalne organizacije koja okuplja partije desnog centra, za koordinaciju reformi službi bezbjednosti, a svakodnevno dobija podršku i neukaljanih profesionalaca iz crnogorskih bezbjednosnih struktura koje u njemu vide hrabrog i istinskog patriotu”, zaključio je Bajčetić.

Abazović juče nije komentarisao najavu Pokreta za promjene.

“Potpuno je legitiman zahtjev svakog čovjeka ili političara koji misli da može doprinijeti u nekoj oblasti ili sektoru, da ga neko kandiduje ili da sam sebe kandiduje. Ja to ne smatram slabošću, niti imam neki negativan stav. Šta će na kraju biti, vidjećemo”, naveo je Abazović.

Lekić se već ,,smatra mandatarom“, advokat Radulović ukazuje na kršenje Ustava

Zakon o predsjedniku je stupio na snagu 16. decembra i od tada se računaju rokovi za formiranje vlade koji iznose 90 dana. Posebno je neobična i do sada nepoznata u pravnom sistemu Crne Gore odredba 7f izmjena po kojoj se Miodrag Lekić, koji je dobio potpise 41 poslanika, već ,,smatra mandatarom“ a da mu niko nije dao taj mandat. Po Ustavu Crne Gore, to je isključiva nadležnost predsjednika.

Član 7f izmjena Zakona o predsjedniku koji propisuje da će se, ukoliko predsjednik države ne izvrši dužnost u postupku utvrđivanja mandatara, mandatarom smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika, prema riječima advokata Veselina Radulovića, samo konstatuje činjenično stanje. Član 7f nije predvidio nikakve rokove koji bi mogli ukazati kad je Lekić zaista mandatar.

“Takvom odredbom – da će se mandatarom smatrati onaj koji ima jasnu podršku parlamentarne većine – u suštini se samo konstatuje određeno stanje. To znači da mandatara u suštini niko ne predlaže”, pojasnio je Radulović Pobjedi.

Podsjetio je i da takvo rješenje nije dobro, jer ne može doprinijeti raspletu političke, institucionalne krize.

“Najproblematičnije je to što se time krši Ustav. On definiše ko i na koji način predlaže mandatara. Na ovaj način se preuzimaju nadležnosti i to ne treba vezivati za konkretnu situaciju, ličnost predsjednika ko god on bio. To je manje važno, bitnije je da se Ustav poštuje. Možda nije precizan, možda bi ga trebalo mijenjati, ali takav – kakav je, mora se poštovati”, naglasio je Radulović.

Da je Lekić već mandatar, smatra i Dritan Abazović koji ga je juče nazvao jasnim mandatarom za sastav vlade jer je dobio potpise 41 poslanika.

Izvor: Pobjeda