Od 13. juna do 13. jula 1878. godine održan je u Berlinu kongres evropskih sila, sa ciljem da se urede prilike na Balkanu poslije ratova Rusije, Crne Gore i Srbije protiv Osmanskog carstva (1876-1878).
Na Kongresu su učestvovali predstavnici Rusije, Austro-Ugarske, Osmanskog carstva (Turske), Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije.
Kongres je, u suštini, trebalo da revidira odluke Sanstefanskog mirovnog ugovora, koji je, marta 1878. godine, potpisan između Rusije i Osmanskog carstva.
Ovim ugovorom Rusija je, nakon pobjede u ratu protiv Osmanskog carstva, uredila Balkan po svojoj želji.
Zahvaljujući ruskom diktatu u San Stefanu, Crna Gora, Srbija i Bugarska dobile su ogromno teritorijalno proširenje, a Osmanskom carstvu su nametnute obaveze koje su ga dovele u neizvjesnu poziciju.
Revizija sanstefanskog mirovnog sporazuma
Plašeći se ruske dominacije na Balkanu, Britanija i Austro-Ugarska su zauzele jedinstven stav o nepriznavanju odluka Sanstefanskog mirovnog ugovora, stavljajući Petrogradu do znanja da su spremne da svoj stav podupru i vojničkim sredstvima. Shodno tome, britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Sanstefanski mirovni sporazum mora biti revidiran u cjelosti. Ovakav stav, kojemu su se kasnije pridružile i ostale evropske sile, bio je jasan znak Rusiji da ona ne može uređivati Balkan po svom nahođenju, niti da to može činiti u nekakvom internom sporazumu sa Osmanskim carstvom. Rusija nije bila u stanju da se ovom pritisku odupre, pa je maja 1878. godine pristala na prijedlog Britanije da se u Berlinu sazove kongres na kome će se izvršiti revizija Sanstefanskog mirovnog ugovora.
<<<<U Dnevnim novinama i na CdM serija tekstova o istoriji crnogorske nezavisnosti>>>>
Strahovanje da primorje ne bude oduzeto
Na Cetinju su strahovali da im na kongresu u Berlinu, pod uticajem Austro-Ugarske, ne bude oduzeto osvojeno primorje od Spiča (Sutomore) do ušća Bojane, sa gradovima Barom i Ulcinjom, ali i teritorije u Hercegovini i Polimlju i Potarju. Neposredno prije kongresa, austrougarski ministar spoljnih poslova, grof Đula Andraši je iznio stav da Crnu Goru treba odaljiti od Lima i oduzeti joj Primorje, kako ono ne bi postalo ruska baza na Jadranu. Zbog toga je prije početka kongresa i knjaz Nikola molio ruskog cara da pomogne u očuvanju crnogorskih ratnih dobitaka:
“Ova perspektiva jako me uznemirava, jer mi je iskustvo dokazalo da Evropa ne želi povećanje Crne Gore i da bi ona htjela, ukoliko joj to bude moguće, zatvoriti ne u našim brdima… Ja se usuđujem jedino zamoliti Vaše Veličanstvo da dade Crnoj Gori jedan položaj, sa teritorijalne tačke gledišta, da postane jedna mala zemlja sposobna za opstanak pomoću svojih sredstava…”
Knjaz je caru Aleksandru II iznio i konkretan zahtjev – da se Crnoj Gori po svaku cijenu ostavi Bar.
Autor: Živko Andrijašević
Izvor: CdM, Dnevne novine
Na CdM-u čitajte nastavak serijala specijalnog dodatka posvećenog Berlinskom kogresu 1878.godine…
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].