Država zapošljava i bez kadrovskog plana, najviše u periodu pred izbore, po raznim osnovama, od ugovora o djelu, na određeno, neodređeno, imenovanjima… Nezvanični podaci govore da su mjesečni troškovi za zarade veći za 10 miliona eura od planiranih, a ako se tako nastavi, uskoro se može očekivati i rebalans budžeta
Prenatrpana državna uprava, prepuna preduzeća u državnom vlasništvu, nekonkurentna privreda i poremećeno tržište rada – tako Crna Gora ove godine dočekuje Prvi Maj – praznik rada. Većina zaposlenih danas živi crnogorski san – ne radi se mnogo, prima se plata, a mnogi od novozaposlenih i ne dolaze na posao.
Tajna uspjeha u zapošljavanju oko 38.000 ljudi samo u 2022. godini leži na državnim jaslama. Plate u državnim ustanovama i preduzećima su velike, pa privreda ne može da im parira. Više niko neće da radi u privatnom sektoru, a i zašto bi kad se tamo mora makar doći na posao. Država zapošljava i bez kadrovskog plana, najviše u periodu pred izbore, po raznim osnovama, od ugovora o djelu, na određeno, neodređeno, imenovanjima… Nezvanični podaci govore da su mjesečni troškovi za zarade veći za 10 miliona eura od planiranih, a ako se tako nastavi, uskoro se može očekivati i rebalans budžeta.
Odakle pare za ovolika zapošljavanja i povećanje zarada? Iz zaduženja, kako je pokazalo iskustvo, i to najskupljeg u istoriji Crne Gore po kamatnoj stopi od ukupno preko 10 odsto. Skupo plaćamo populizam, dok aktuelna Vlada u tehničkom mandatu od kapitalnih projekata nema ništa, a tekuća potrošnja uveliko prelazi planiranu.
Slično je i sa preduzećima u većinskom državnom vlasništvu. EPCG se drži na pozitivnoj površini samo zahvaljujući računovodstvenom „šlaufu“. Kćerka firma Solar gradnja u minusu je od 2,2 miliona, iako je nastala takođe od kredita od 30 miliona. Toliko je država uložila i u neprofitabilni Air Montenegro koji gomila gubitke, a CEDIS je u debelom minusu od 11 miliona, drugu godinu za redom. Pare su pojeli novozaposleni, službena putovanja i reprezentacije.
Privreda nema mnogo razloga za slavlje, radnici im odlaze u državne kompanije pa je tržište rada pojela nelojalna konkurencija. Osim toga, setom zakona uvedeni su dodatni nameti, a nezvanično se može čuti da se pripremaju novi koji će opteretiti ionako fragilan privatni sektor. Zakoni se donose bez konsultacija sa strukovnim udruženjima koje više niko ništa i ne pita.
Sve nade su usmjerene na turističku sezonu čiji najveći kapaciteti su napravljeni prije „oslobođenja“ od 30. avgusta 2020. Skoro tri godine su izgubljene u populističkoj trci dvije vlade, a povjerenje investitora, makar onih kredibilnih, za ulaganja u našu državu gotovo da i ne postoji.
Saldo je jasan – sve dok bude zaduženja biće i muzike. Ako je gledati primjere zemalja koje su „svirale“ u istom ritmu, tonovi će biti sve sumorniji.
L.P.Đ.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].