Prof. dr Milenko Pasinović: Pitanja za sve nas

Često čitam, i na portalu Radio Skala, o saobraćajnom haosu  u Kotoru, posebno dolaskom kruzera.

Odmah da kažem, nijesam da se zbog toga zaustavi promet kruzera. Jesam da se najozbiljnije, što sam više puta upozoravao, reguliše postojeće stanje. U tome vidim potrebu izgradnje pothodnika ili nadvožnjaka, kako kažu provjereni stručnjaci, ali i do tada vidim potrebu hitne interevencije u smislu regulisanja saobraćaja.

Vidim zbog toga, št  se već odražava spuštanje prvobitnog nivoa ceste uzduž kotorske rive, kao vjekovna pojava, što potvrđuje visina glavnih gradskih vrata iz 1555. godine, koja su skraćena za tri nivoa ploćnika ili oko 90 cm.

Taj se proces ubrzava opterećenjem kojim je izložen put koji prolazi duž gradskih bedema, duž kotorske rive, što potvrđuju ulegnuća na pojedinim njegovim djelovima, kao i naprsline na rivi.

Isuviše dugo smo se “zabavljali“ izgradnjom zaobilaznice. No, i da je sigurna njena izgradnja, nije sigurno da bi to dočekala kotorska riva, pri ovakvoj frekvenciji saobraćaja.

Na žalost, Kotor služi za podizanje kulturnog rejtinga Crne Gore, manje za brigu o prirodnom i kulturnom nasljeđu koje baštini.

Što je to što mi daje za pravo da tako zaključujem?

1. Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora

(„Sl. list CG„ br. 56  od 6.12.2013. godine ) kojim su promijenjene granice zaštićenog područja UNESCO-ve prirodne i kulturne baštine, usvojene 1979. godine, 24 – 26. pktobra na sjednicama UNESCO-a u  Kairu i Luxoru.

Izmjenom pomenutih granica, zaštićeni prostor područja Kotora smanjen je za 5 888 ha., ili 49% u odnosu na prvobitni.

Obrazloženje: Prirodne granice zamijenjene katastarskim. Dozvolite mi, da imam pravo, da mislim da je u pitanju nešto drugo.

2.Direktorat – Ministarstva kulture, nije mogao imati sjedište u Kotoru već Podgorici.

3.Nacionalna komisija za UNESCO – od koje nijesmo mogli dobiti odgovor u vezi skarćiavnja zašrtićenog područja Kotora, nije mogla imati sjedište u Kotoru, gradu UNESCO-ve prirodne i kulturne baštine. već na Cetinju!

4. Zbog čega još ne znamo rezultate popisa spomenika nematerijalne i materijalne kulturne baštine u CG? Da vidimo učešće Kotora. Da se ne licitira sa ciframa i procentima.

Ispade da je Kotor odgovoran i obavaezan, a da se  ne pita nizašta u vezi spomenika kulture.

Šta radi  filijala Uprave za spomenike kulture, sa sjedištem u Kotoru? Zar je moglo da se desi da u Kotoru, gradu UNESCO-a ne bude sjedište neke od  navedenih institucija?

Zar je moglo da se skraćuje zaštićeno područje bez sudjelovanja Opštine, odnosno njenog organa? Ili je javnost o tome loše informisana?

Da li se mislilo kakvo će biti reagovanje UNESCO-a na ovo saznanje?

Poštovani gospodine Mandiću, čiji je bio zadatak da uvede ograničenja u pogledu vrste, težine i nosivosti vozila koja prolaze kotorskom rivom?

Luke Kotor? Ne. Uprave za zaštitu spomenika kulture ? Da! Opštine Kotor? Da. Ove posljednje kao mjeru prevencije, da upoznaju one koji su nadležni.

Da li postoji elaborat o stanju i prioritetima sanacije  kotorskih bedema? Da li se učestvovalo na međunarodnim konkursima za ovu namjenu?

Poštovani gospodine Mandiću, u Rimu, je, svojevremeno, pored Koloseuma, prolazio put za Ostiu, predluku Rima, odakle sa kreuzera dolaze turisti u posjetu Rimu. Promet tom saobraćajnicom je ugrožavao statičku sigurnost Koloseuma. Vjerujete mi, nikome nije palo na pamet da sačeka da se Koloseum sruši da bi izmjestili saobraćajnicu.

Kotor nema gdje, bar za sada, da je izmjesti, ali ima da zabrani prolaz teških vozila, još pod punim teretom. Nevjerovatno. Da čuva džep vlasnika prevoznog sredstva, a ne ono od čega živi ovaj grad.

Uradite nešto dok još ima vremena. Ukažite na one koji su trebali bez ičije inicijative da uvedu red u ovom saobrćajnom neredu. Nemojmo kriviti ili prozivati one čija ovo nije ingerencija.

Da li je nadležni organ Opštine Kotor upoznat sa stanjem gradskih bedema? Da li zna kritične tačke koje zahtjevaju hitnu intervenciju? Isto  pitanje se odnosi i na Upravu za zaštitu spomenika kulture.

Srdačno Vas pozdravlja, Milenko Pasinović, penzioner.

Kotor, 3. jun 2015.