Izložbom fotografija pod nazivom “Arheološki lokalitet Carine u Risnu – stanje istraživanja 2006-2014” u galeriji Solidarnosti, palate Pima, u Kotoru i predavanjem na temu “Arheološki lokalitet Carine u Risnu – značaj za arheologiju”, prof. dr Marija Buzov, stručnjak za antičku arheologiju iz Zagreba je ukazala na izuzetan značaj ovog lokaliteta, ali i o neophodnost njegove zaštite, u prvom redu konzervacije.
Risan je ukupno arheološki spomenik i predstavlja primjer urbane arheologije, kazala je dr Buzov kroz hronološki osvrt otkrivenih nalaza arhitekture i pokretnog arheološkog materijala.
“Na osnovu nalaza se uočava da je Risinium imao karakter grada u kojem se ogledala antička civilizacija. Grad je imao glavnu ulicu, forum sa građevinama oko njega, te građevine sa desne i lijeve obale Spile. Risan je imao svoje utvrđenje na Gradini i prostirao se ne području današnjih Carina, gdje je pronađeno do sada najviše arheološkog materijala”, podsjetila je Buzova.
“Brojni pokretni i nepokretni arheološki nalazi, kao što su ostaci zgrada, palača, mramorni i arhitektonski blokovi, arhitektonski ulomci, kipovi, statuete, raznovrsni nakit, amfore, keramika, mozaici, novac, epigrafski spomenici govore o rimskom graditeljstvu i umjetnosti i svjedoče o visokom stupnju kulture njegovih stanovnika te bogatom gradu”, kazala je Buzova.
Ona je naglasila bogatsvo i jedinstvenost neizbježne vile sa sačuvanim mozaikom, prikazom Hipnosa – Boga sna koji datira iz II vijeka i jedinstven je antički spomenik u Crnoj Gori, ali i u svijetu.
Na prostoru Carina je takođe otkrivena vila koja graniči sa Kiklopski odbrambenim zidom, ulica i ostaci zidova iz helenističkog razdoblja.
Budući da radovi na Carinama traju godinama, od 2001 godine, za sada je, kazala je Buzova nemoguće dati cjelovitu sliku tog prostora.
Njena osnova poruka i rezime predavnja u Kotoru je da se ni u kom slčučaju ne smije ulaziti u arheološka istraživanja, a da se prethodno ne obezbijede sredstva za konzervaciju arheoloških nalaza, što je i zakonska obaveza.
Arheološki lokaliteti su posebno značjani jer predstavljaju potencijalne, izuzetno vrijedene turistilke resurse, naglasila je Buzova.
U ime domaćina, Marija Mihaliček istoričarka umjetnosti je podsjetila na začetke ove naučne discipline u Risnu.
“Od Artura Evansa u XIX vijeku, ali i da ne zaboravimo naše učene Peraštane Andriju Zmajevića i Andriju Balovića, kao i generacije arheologa i istoričara koji i danas donose nova otkrića i rasvjetljavaju temu njegovog davnog bitisanja”, kazala je Mihaliček.
Godinama arheolozi iz Poljske istražuju lokalitet Carine, podsjetila je Mihaličekova, a od naših arheologa istakla je Iliju Pušića, Jovicu Martinovića, Čeda Markovića, Vilmu Kovačević.
Brojnu publiku pozdravio je i Andro Radulović direktor OJU Muzeji u ime organizatora.
Prvo pozdravljam profesoricu I gosp Mandića
Članku se nema što dodati.
Trebalo bi dodati dva tri slova komentaru samo da bi neupućenima bilo jasnije.
1
Trebat će godine I godine da se popravi šteta koju su napravile gospodje Lidija I Ružica uz moramo da priznamo uz podršku podobnih
2
magistarski rad koji pominjete je ….bolje da ne pišem uvreda za struku.Medjutim postavlja se pitanje zašto je prof Lalošević to dopustio.
“…Njena osnova poruka i rezime predavnja u Kotoru je da se ni u kom slčučaju ne smije ulaziti u arheološka istraživanja, a da se prethodno ne obezbijede sredstva za konzervaciju arheoloških nalaza, što je i zakonska obaveza…” Čuj to! E, pa ti bolje znaš od Ljesarke i Ružice. Ajde jadna ne pričaj, znaš li ti da je Ljesarka konzervator sa Kulturološkog fakulteta, magistar arhitekture, a uskoro će biti i doktor arheologije. To majka nije rađala.
“… a od naših arheologa istakla je Iliju Pušića, Jovicu Martinovića, Čeda Markovića, Vilmu Kovačević…” Čuj to! A đe oni? Službe zaštite počinju od Đage, Lidije i Ružice. Pa je li Ljesarka u “Mon(t)itor”, ai na druga mjesta, rekla da se prethodnih šesdeset godina ništa nije radilo. Dok je ona došla. To majka ne rađa.
Svaka čast za OJU Muzeji Kotor. Dosta je bilo da nam navedene neznalice drže lekcije iz arheologije i konzervacije.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].