audio: don Anton Belan
Kađenje svetih moći po starom kotorskom brevijaru koje je doživio prvo svoje štampanje u Veneciji, a potvrdu od Svete Stolice 1594. godine, potiče iz XVI stoljeća.
To je sastavni dio Večernje u čast Sv. Tripuna ima svoju posebnost koju nema niti jedan grad na Jadranu osim Kotora.
Kandelora-blagdan svijećnice uoči proslave Sv. Tripuna u Kotoru je 2. februra i znači blagoslov svijećnice, a to je prikazanje Gospodinovo u hramu, podsjeća za Skala radio don anton Belan, generalni vikar kotorsjke Biskupije.
Po starom Mojsijevom običaju roditelji su prikazali maloga Isusa u hramu gdje ga je na ruke primio starac Šimun i tada su roditelji na oltar prinjeli kao žrtveni dar grlice, kako bilježi Sveto pismo, objašnjava za Skala radio don Anton Belan, generalni vikar kotorske Biskupije.
Bio je to žrtveni dar siromašnih, jer oni koji su bili bogatiji kao žrtveni dar su prinosili značajniji dar u obliku nekih većih životinja, a ne u obliku grlica ili dva goluba.
Taj blagdan se u crkvi slavi od VI-VII stoljeća.
Budući da je on 2. februara, kada je i blagdan smrti Svetoga Tripuna i njegovog mučeništva, crkva je morala postcipirati ili anticipirati datum proslave Tripundana, pa se on na istoku proslavlja 1, a na zapadu 3. februara.
U kotorskoj bazilici-katedrali 2. februara u 10 sati je svečana Misa i blagoslov svijeća, u Kotoru grličanje na dan svijećnice, što nije običaj u ostalim djelovima katoličke crkve na Jadranskoj obali.
U Dubrovniku se grličanje obavlja na dan Sv. Vlaha koji je zaštitnik onih koji su oboljeli od grla.
U 18 sati je drugi obred Kandelora, kađenje svetih moći, kada se one donose iz relikvijara Svetog Tripuna, a potom se pjeva svečana večernja u čast Svetoga Tripuna i to spada u liturgiju, priča don Tonći.
Ono što je posebno zanimljivo je kađenje svetih moći koje po tradiciji obavjalju po šest građana katoličke vjere s sjedne i šest pravoslavne sa druge strane.
Mornari Bokeljske mornarice drže stražu pored moći.
U starije vrijeme su moći kadili samo plemići pa kada je u gradu Kotoru ojačao građanski sloj onda su se i oni uspjeli nametnuti, pa su s jedne strane bili plemići, a sa druge građanski sloj.
Potom je u XIX stoljeću uveden običaj koji se i do danas zadržao da s jedne strane kade pravoslavci a s druge katolici, ispričao je don Belan.
Kadjenje mosti Svetog Tripuna je velika cast za kotorske hriscane. Ali je steta da Kotorska biskupija zvanicno ne poziva pravoslavne hriscane da kade mosti, nego se to privatno organizuje u okviru nezvanicne nvo kadionicari.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].