POTVRĐENO PISANJE PORTALA AKTUELNO: Populizam koji je uništio državu dolazi na naplatu

Ministar finansija Aleksandar Damjanović otputovao je u zvaničnu posjetu Mađarskoj gdje će se sastati sa glavnim izvršnim direktorom OTP banke Šandorom Čanjijem, čime je potvrđeno pisanje portala Aktuleno da Damjanović pokušava, uz posredovanje bivšeg ministra u više srbijanskih vlada, Mlađana Dinkića, da dogovori kredit sa ovom bankom, koja je i vlasnik CKB banke u Crnoj Gori.

Portal Aktuelno je prije par dana pisao da je Dinkić Damjanoviću ugovorio sastanak sa čelnicima OTP-a, a da li to radi pro bono ili je zvanično angažovan kao konsultant, javnost još uvijek nije upoznata.

Da li su crnogorske javne finansije toliko slabe da ministru finansija treba posrednik u ugovaranju sastanaka, posebno je pitanje. Ono što je važnije je kakav će biti budući kreditni aranžman, pod kojim uslovima i kamatnim stopama i kako će na sve to reagovati međunarodne finansijske institucije.

Kako bi se obezbijedio dio sredstava, Ministarstvo finansija donosi odluku o emitovanju državnih zapisa u vrijednosti od 70 miliona eura. Dobro obaviješteni izvori, međutim, smatraju da tu cijenu teško možemo dobiti.

Na crnogorske obveznice ministar takođe ne može da računa. One su počele da padaju vrtoglavo nakon molbe tadašnjeg potpredjsednika Vlade Dritana Abazovića 17. marta 2021. godine u Evropskom parlamentu da dug Crne Gore prema kineskoj Exim banci za auto put preuzme neka evropska banka jer je Crna Gora u problemu i neće moći da otplaćuje kredit. Ta izjava je  urušila vrijednost crnogorskih obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu. Usljed nepreciznih interpretacija o dugovanju prema Exim banci nastala je  velika rasprodaja crnogorskih euroobveznica i za njima trenutno nema potražnje.

Lošem kreditnom potencijalu Crne Gore ne odgovara ni kreditni rejting države, ali ni geopolitička situacija u svijetu.

Pored toga, Crna Gora je od aprila 2022. godine ušla u zonu dvocifrene ili galopirajuće inflacije, a  zabrinjavajuća je i činjenica da se inflacija u Crnog Gori veća nego u Eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj, što navodi na zaključak da e inflacija kod nas nije samo “uvezena” kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera, izazvanog u najvećem dijelu programom Evropa sad. Ministarstvo finansija se sada suočava sa sve češćim zahtjevima za dodatnim povećanjem zarada, prvenstveno u prosvjeti, jer je inflacija „pojela“povećanje zarada. U prevodu – ljudi su više kupovali sa manjim platama. Jer mjera visine zarade nije njena cifra, već koliko artikala se može kupiti za prosječnu platu.

Uz sve to, populistička socijalna politika koja je najmanje išla u korist lica u stanju socijalne potrebe, dodatno je opteretila ionako loše planirane javne finansije. Najveći ceh je platilo zdravstvo a sa njim i građani – zdravstvenim ustanovama nedostaje i novca i opreme i ljekova.

Odgovorna politika bi značila donošenje teških odluka kojim bi se zaustavio talas populizma koji je počeo sa Vladom Zdravka Krivokapića. Umjesto bolnih rezova, Vlada Dritana Abazovića je nastavila da se prema državnoj kasi odnosi kao prema jami bez dna. Dno je ipak dostižno, a bliži se kreditnim aranžmanima čije uslove ćemo tek saznati – visinu kamatne stope, kolaterale…

L.P.Đ.