Autorka: Maja Leković
Vijeće sudija Vrhovnog suda Radojke Nikolić, dr Ranka Vukića, Katarine Đurđić, mr Tatjane Ljujić i Nevenke Popović odbilo je kao neosnovanu reviziju Morskog dobra i potvrdilo presude nižih sudova kojima je utvrđeno da kompanija Pomorski saobraćaj, koja je nekada gazdovala trajektnom linijom na relaciji Kamenari – Lepetane, nije dužna da isplati 50.700 eura po osnovu dijela naknade za korišćenje morskog dobra od 1. jula 2020. do 1. juna 2021. godine.
Sutkinja Privrednog suda Radmila Perović je u prvostepenoj presudi utvrdila da je Morsko dobro, kao javno preduzeće, bilo dužno da realizuje zaključke Vlade prema svim korisnicima morskog dobra u cilju umanjenja negativnih efekata pandemije na privredu. Ne postupajući na taj način u odnosu na Pomorski saobraćaj, Morsko dobro je, po ocjeni suda, postupalo suprotno načelima savjesnosti, poštenja i dužne pažnje.
Iz Morskog dobra su u tužbi tvrdili da je Pomorski saobraćaj samoinicijativno smanjivao mjesečne naknade na pola, ocjenjujući da na to nijesu imali pravo, imajući u vidu da nijesu potpisali aneks Ugovora o korišćenju morskog dobra, odnosno pristaništa u Kamenarima i Lepetanima. Sudije Apelacionog i Vrhovnog suda bile su saglasne sa stavom sutkinje Perović da Morsko dobro nije imalo pravo da fakturiše kompletan iznos mjesečne naknade imajući u vidu odluku Vlade.
– Činjenica da među parničnim strankama nije zaključen aneks ugovora kojim bi se umanjila naknada za korišćenje morskog dobra u skladu sa odlukama Vlade i Upravnog odbora Morskog dobra, nije od uticaja na drugačiju odluku suda. Pomorski saobraćaj, kao privrednik koji je imao zaključen ugovor, imao je legitimno očekivanje da će Morsko dobro, kao javno preduzeće u većinskom vlasništvu države, sprovesti svoju i odluku Vlade i naknadu umanjiti za 50 odsto od ugovorene naknade – navodi se u prvostepenoj presudi.
Sud ukazuje da je Morsko dobro od jula do decembra 2020. godine fakturisalo Pomorskom saobraćaju polovinu naknade, što je ova kompanija izmirivala, a da je naknadno, krajem januara 2021. godine za iste te mjesece fakturisalo drugu polovinu. Nakon toga, preostalih pola godine, Morsko dobro je nastavilo da fakturiše naknade u punom iznosu, a Pomorski nastavio da plaća, ali polovinu.
– Iz toga proizilazi da je Morsko dobro do kraja 2020. godine realizovalo mjere Vlade iako se Pomorskim saobraćajem nije zaključilo aneks, zbog čega ova kompanija nije imala razloga da podnosi bilo kakvu inicijativu za zaključenje aneksa kojim bi se naknada umanjila – stavovi su svih sudskih organa.
Vrhovni sud je takođe ukazao da su nižestepeni sudovi, nasuprot navodima revizije, primijenili materijalno pravo, dali jasne, valjane i potpune razloge koje u potpunosti prihvata. Naglašavaju da zaključak Vlade predstavlja akt koji odmah proizvodi posljedice, te da je odredba ugovora o visini naknade bila derogirana dok su mjere Vlade bile na snazi, pa je Pomorski saobraćaj morao da plati samo polovinu, što je i uradio.
– Revidentu (Morskom dobru) je i te kako bilo poznato da su zaključci Vlade obavezujući u pogledu visine naknade, o čemu svjedoči i samo postupanje tužioca kada je račune za period od jula do decembra 2020. godine dostavljao tuženom sa umanjenjem, shodno zaključcima Vlade, kada je u skladu sa tim zaključcima Upravni odbor tužioca, donio odluke 28. jula 2020. i 28. februara 2021. godine, i visinu naknade obračunavao sa umanjenjem od 50 odsto od ugovorenog iznosa – ukazuju sudije odbacujući navode Morskog dobra da zaključci Vlade nijesu bili obavezujući.
Vlada je prvobitno u julu 2020, a onda i krajem januara 2021. godine u cilju podrške privredi i građanima, na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, donijela mjere kojima je, između ostalog, zadužila Morsko dobro da umanji godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je potvrdilo i Morsko dobro kroz zaključke Upravnog odbora.
Trump je započeo nametanjem carina Kanadi od 25%, a zatim ih je prije tjedan dana povisio na 35%.
Kanada na to nije odgovorila nikakvom izjavom niti žurbom prema Bijeloj kući.
Slučaj krumpira.
Za SAD, kanadski krumpir generacijama je bio glavni oslonac uvoza, a kanadska poljoprivredna proizvodnja prilagodila se kontinuiranoj potražnji za krumpirom za velike mreže za preradu hrane.
U početku je Kanada jednostavno dopustila da carina od 25% poveća cijenu u SAD-u za potrošače. Zatim je tražila i pronašla izlaz za izvoz krumpira u Aziji. Sada je, s carinom od 35%, smanjila prodaju Sjedinjenim Državama, a istovremeno zadržala stabilne ugovore o opskrbi s velikim lancima brze hrane, ali upozoravajući da će se opskrba rekalibrirati kada isteknu ti godišnji ugovori.
Pad izvoza u Sjedinjene Države iznosio je 41% u drugom tromjesečju 2025.
Kanadski stav:
👉 Ne možemo se oslanjati na tržište gdje se “pravila” proizvoljno mijenjaju svake četiri godine.
👉 Potrebno nam je višegodišnje upravljanje poljoprivrednim zalihama za prehrambenu industriju; proizvodimo sa zemlje u sezonskim ciklusima i potrebna nam je stabilnost u dugoročnim ulaganjima.
👉 Sklopili smo višegodišnji sporazum o opskrbi krumpirom Azije u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara godišnje, po stabilnim, profitabilnim i cijenama bez carine. Ovaj sporazum slijedit će i drugi na drugim tržištima.
Ovo je, ukratko, ono što je kanadski premijer izjavio s iznimnom smirenošću i čvrstoćom, povlačeći crtu i crtu, gdje je cilj osloboditi se od ogromne pretpostavljene ovisnosti o sjevernoameričkom tržištu.
Kanadska poljoprivredna proizvodnja je ujedinjena na ovom frontu.
Rezultat u SAD-u?
📌 Cijena krumpira na američkim tanjurima skočila je s 3 na 5 dolara po porciji, a svi Amerikanci su primijetili da je prosječna kvaliteta krumpira opala.
📌 U nedostatku kanadskog krumpira, ne postoji drugi izvor opskrbe koji može brzo zadovoljiti potrebe cijelog SAD-a. Kvaliteta i količina nisu lako dostupne na tržištu.
📌 Gotovo cijela mreža prijevoza, logistike, prerade i skladištenja kanadskog krumpira nalazi se u SAD-u i zapošljava američke tvrtke i osoblje… bez dostupnog proizvoda, brzo su se našli u stresnoj situaciji… samo dugoročni međunarodni ugovori drže, ali oni istječu u roku od 12 mjeseci.
📌 Američki operateri u kanadskom lancu logistike i prerade krumpira jasno daju do znanja da je to za njih već ekonomska katastrofa.
Kontejnerski brodovi utovaruju i nastavit će utovarivati urod krumpira koji Kanada sada šalje u Aziju, a slijede ih i druge zemlje i kontinenti. Kanadska prerađivačka industrija već je modificirala proizvodnju vreća i mreža za krumpir kako bi zadovoljila standarde, veličine i namjene novih tržišta, s namjerom promocije i konsolidacije kanadskog proizvoda u stabilnom obliku.
Sada Trumpove SAD moraju pronaći nekoga tko može brzo proizvesti kvalitetan krumpir po niskoj cijeni kako bi napunio tanjure američkih MAGA-a. Ako želimo biti brzi i dobrohotni, trebat će najmanje deset godina da se kanadska proizvodnja zamijeni proizvodima Made in USA.
Sve nas uči i govori nam da se NE MOŽEMO oslanjati na jedno veliko tržište, koje proizvoljno mijenja pravila sve brže i histeričnije.
Ovo je i ostaje konkretan odgovor na Trumpovo maltretiranje, bez slogana. U mnogim aspektima, EU, a prije svega mi, trebali bismo biti toga svjesni.
Bez toliko proklamacija.
Aha, četnička navigacija na izdisaju .
Ostali samo ljotići i nedići , koji tepaju svoje jarane .
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].