Od pet aktivnosti koje je Ministarstvo zdravlja trebalo da realizuje u prva dva kvartala ove godine, urađen je samo Završni izvještaj o realizaciji Akcionog plana Programa za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2022-2024, za 2024. godinu. I to bi bilo dvadeset odsto učinkovitosti, koliko je i bilo prikazano u tabeli koju su mediji nezvanično dobili prije sjednice Vlade u četvrtak, piše Pobjeda.
“Vrijeme je da se postavi pitanje – ne samo što Ministarstvo radi, već u čijem interesu to ne-radi”, kazala je Pobjedi predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović Samardžić.
Nakon sjednice Vlade ispostavilo se da je Ministarstvo zdravlja ispunilo 40 odsto od zadatog – tako što je u tabeli prikazana aktivnost od 10. jula, a to je Godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije ranog razvoja djeteta, za 2024. godinu, sa Akcionim planom za 2025. godinu.
Bez odgovora
Zbog čega je Vlada, ne samo ovom, već i drugim ministarstvima dopustila da pojačaju svoj učinak tako što su dodavali aktivnosti nakon perioda koji se ocjenjuje, nema odgovora.
Ni iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi dr Vojislav Šimun, nijesu odgovorili na molbu za komentar ovog skromnog učinka, niti na pitanje zbog čega je julska aktivnost uvrštena u tabelu i izvještaj koji se odnosi na prvih pola godine.
U ovom Vladinom dokumentu se može naći i obrazloženje – predviđeni prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti u postupku je usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Za drugu aktivnost, godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije razvoja zdravstva 2023-2027, za 2024. godinu, sa Akcionim planom 2025-2027. razlog nerealizovanja je taj da je u toku izrada Akcionog plana. Treći predviđeni cilj bio je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2025-2027. sa Akcionim planom 2025-2027, i u pojašnjenju je navedeno da je izrada u toku.
Poređenje s Hrvatskom
Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović Samardžić je odgovorila na Pobjedina pitanja. Ona je na molbu da iskomentariše učinkovitost Ministarstva kazala da je, kako bi izbjegla subjektivnost u procjeni učinka Ministarstva zdravlja Crne Gore, odlučila da ukaže na konkretne podatke i napravi kratku komparativnu analizu sa susjednom članicom EU – Republikom Hrvatskom.
“Hrvatska, sa svojih 4,3 miliona stanovnika, ima Ministarstvo zdravstva u kojem je zaposleno 250 službenika i namještenika. To je samo dvostruko više od broja zaposlenih u crnogorskom Ministarstvu zdravlja (117 zaposlenih u novembru 2024. godine), iako Hrvatska ima sedam puta više stanovnika. Jasno je, dakle, da administrativni kapaciteti ne mogu biti izgovor za slab učinak”, poručila je ona.
Međutim, poredeći konkretne rezultate, razlika je ogromna.
Popović Samardžić navodi da je Ministarstvo zdravstva u 2024. godini pripremilo čak devet zakona i sprovelo na hiljade aktivnosti – od podzakonskih akata, planova i strategija, do redovnih odgovora javnosti i medijima. Njihov izvještaj o radu prezentovan je javnosti na čak 129 strana.
“Nasuprot tome, Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom cijele 2024. godine realizovalo svega 14 aktivnosti – jednu uredbu, jedan prijedlog zakona, tri strategije, jedan program, jedan sporazum i sedam izvještaja. Za prvu polovinu 2025. godine planirano je samo pet aktivnosti, od kojih su sprovedene tek dvije (40 odsto)”, podsjeća ona.
Strategija pasivnosti
Ističe da je još poraznije od broja realizovanih aktivnosti – njihova suština.
“Tako se, na primjer, potpisivanje sporazuma sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom navodi kao jedna od ključnih aktivnosti – kao da Ministarstvo do sada nije sarađivalo sa SZO. U međuvremenu, odustalo se od izrade programa razvoja palijativne njege, jer, kako se navodi, nijesu postojali kadrovski kapaciteti. Isto se dogodilo i sa planom razvoja kadrova u zdravstvu 2024–2033”, ukazala je dr Milena Popović Samardžić.
Ona naglašava da sada imamo situaciju u kojoj Ministarstvo sa rekordnim brojem zaposlenih – više nego ikada u svojoj istoriji – planira samo pet aktivnosti, od kojih su tri puka izvještavanja.
“Čak je i prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti naslijeđen iz mandata prethodnog ministra. Budući da je kvalitet ovog normativnog akta nezadovoljavajući, Sindikat doktora medicine Skupštini Crne Gore predložiće da ne pruži podršku predloženom zakonskom prijedlogu”, naglasila je ona.
Prema njenom mišljenju, postaje očigledno da je Ministarstvo zauzelo strategiju pasivnosti – smanjivanje obima rada kako bi se izbjegla odgovornost i mogućnost greške.
“Umjesto da bude aktivni nosilac reformi i zaštitnik prava pacijenata i zdravstvenih radnika, Ministarstvo djeluje kao zatvoren sistem sam za sebe – bez odgovornosti, inicijative i rezultata”, kazala je dr Popović Samardžić.
Upozorava da upravo ovakva inertnost u sektoru zdravstva ostavlja ozbiljne posljedice po zdravlje i živote građana.
“Zdravstveni sistem se ne može graditi bez jasne vizije, odgovornosti i rada. I dok susjedi bilježe napredak, mi ostajemo taoci institucionalne neaktivnosti”, poručila je dr Popović Samardžić.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].