Popović: Lideri nove većine otkrili da su pioni SPC

Lideri nove većine ovih dana su nam, u međusobnim svađama, otkrili da su pioni SPC koja ih je ucijenila sopstvenim interesima i pokušava da formira vladu Crne Gore, koja bi sprovodila njenu skrivenu kleronacionalističku agendu, ocijenio je u intervjuu Pobjedi Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik u crnogorskom parlamentu.

Popović je poručio da je Crna Gora u opasnosti da upadne u krug anarhije, još većih političkih podjela, jačanja nacionalizma i uticaja crkvenih krugova, što je, kako je kazao, veoma opasno u građanskoj državi.

“Država je u opasnosti od epidemije i krize izazvane njom, sa kojom očigledno nema ko da se suoči, niti se nazire ozbiljno rješenje, sve i da bude formirana vlada od nove parlamentarne većine u Skupštini. Crna Gora je u opasnosti da uđe u permanentnu političku krizu zbog samog sastava buduće vlade, njenih konstituenata, njihovih programa koji su dominantno protiv nezavisne i suverene države, u proces dezintegracije uz puzajući državni udar u kome će profitirati samo kleronacionalisti bliski krugovima crkve i stranih centara moći, a u kojoj će najveće žrtve biti građani. Takva nestabilnost je najmanje što nam treba u ovom trenutku i godinama pred nama”, poručio je Popović.

Očekujete li da će vlada biti formirana u roku? Kako komentarišete to što mandatar Zdravko Krivokapić ne vidi lidere DF-a, ni političare u vladi, kao i dosadašnja nesaglasja unutar trojne koalicije oko resora i ekspertske vlade?

Mi nikada nijesmo ni imali dilemu da je taj savez neprirodan i što je važnije, neprincipijelan. Dakle, savez bez ikakvih vrijednosti i principa koje zajednički baštine tri koalicije oko DF-a, Demokrata i Ure, osim zajedničkog interesa preuzimanja fotelja i ispunjenja zadatka koji je postavila SPC. Dan za danom to je sve vidljivije, pa danas imamo skupštinsku većinu koja je podijeljena više nego ikada. Već je svako zauzeo svoj tabor, podijelili su poslaničke klubove, rasparčali koalicije i sukobili se između sebe. Otvorene ucjene oko fotelja i podjele resora slute da neće mnogo vremena proći, a da ćemo opet morati da biramo na izborima neku stabilniju većinu koja će znati što hoće i to će ponuditi građanima Crne Gore. Posebno je ekspertska vlada gorka riječ-URA koja je čitavu kampanju utemeljila na tom obećanju, vrlo lako je odustala od te ideje i postala obični satelit interesa Srpske crkve u Crnoj Gori podrškom mandataru Krivokapiću, visokom predstavniku SPC, koji će, ako bude izabran za premijera, automatski imati 50 odsto vlasti u vladi, što je tužno. Ništa ne znači i da svi ostali potpredsjednici vlade i ministri budu takozvani eksperti.

Koliko SPC utiče na proces formiranja vlade?

Kako sam već više puta kazao, ako je neko i sumnjao u to, ovih dana su nam lideri nove većine u međusobnim svađama otkrili da su svi redom pioni interesa SPC koja ih je ucijenila sopstvenim interesima i pokušava da formira vladu Crne Gore koja bi sprovodila njenu skrivenu kleronacionalističku agendu. Govorili su da su to politikanske priče i predizborna demagogija naše koalicije, međutim, sada je sve mnogo, mnogo jasnije i vjerujem da građani neće više tako lako nasjesti na njihove providne i populističke, propagandne metode.

Kako komentarišete to što su gotovo sve manjinske partije odbile poziv mandatara da uđu u vladu?

Odlukom da ne uđu u vladu koja je dominantno desničarska, nacionalistička i antimodernistička, partije manjinskih naroda potvrdile su još jednom da istinski baštine ideju građanske i moderne Crne Gore i da ne kalkulišu sa tom idejom radi fotelja i sitnih političkih interesa. To nije iznenađenje, kako se to pokušava nametnuti u dijelu javnosti. Partije i lideri koji sada pozivaju manjine u novu vladu, do juče su u Skupštini i u javnim nastupima govorili razne gnusobe za pripadnike nacionalnih i vjerskih manjina i veličali zločinačke politike koje su imale za cilj njihovo uništenje. Iskreno sam začuđen, kako su očekivali da manjine uopšte razmišljaju da prave saveze sa njima?

Što očekujete da će odlučiti Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj, kada je u pitanju učešće u vladi njihove koalicije?

Što će odlučiti g. Đeljošaj i g. Nimanbegu ne znam, ali jasno je da njihovi birači i njihove zajednice dominantno nijesu za takve neprirodne saveze.

Očekujete li da parlamentarna većina pokrene promjene nekih rješenja koje je usvojila bivša vlast, kao što su poslovničke odredbe o kažnjavanju poslanika za neprimjereno ponašanje i neopravdani izostanak, čiji ste Vi predlagač?

Prvo je potrebno da se usaglase oko osnovnih načela na kojima počiva njihova politička platforma, pa da onda mogu da mijenjaju bilo što. Jedino što su najavili usaglašeno jeste ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je kost u grlu njihovim nalogodavcima i političkim mentorima iz SPC. Drugu jasnu agendu nijesu imali, pa i ne očekujem da će se mnogo toga mijenjati. Naša koalicija usvojila je mnogo kvalitetnih rješenja uprkos opstrukciji od opozicije tokom čitavog prošlog mandata.

Liberalna partija je prva partija koja je procesuirala zakonski prijedlog novom skupštinskom sazivu, i to o zabrani djelovanja fašističkih organizacija. Mislite li da će taj akt dobiti podršku nove većine u parlamentu?

Zakon smo predložili u cilju sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima Crne Gore a ovim zakonom zabranjuje se bilo koji oblik djelovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofašističkih simbola u Crnoj Gori. Na ovaj način umnogome bi se riješili problemi rastućeg političkog ekstremizma i nacionalizma, te klerikalnih uticaja. Zakon se temelji na najboljim praksama EU i na međunarodnim standardima ljudskih prava, a ovo će biti odličan test za novu skupštinsku većinu i dokazivanje njihovog suštinskog opredjeljenja. Podršku, naravno, očekujemo od dosadašnjih partnera iz građanskih partija, DPS, SD, SDP, ali i partija manjina. Logično je da podršku pruže i oni iz nove vlasti koji se deklarišu kao građanska opcija, najprije URA koja je za sada sebe deklarisala kao satelit SPC i njihovih interesa u Crnoj Gori.

Popis ne smije biti poligon za narušavanje crnogorskog identiteta

Kako gledate na predstojeći popis stanovništva u situaciji kada vjerujete da je država u opasnosti od jačanja srpskog nacionalizma?

Popis je u modernom društvu prilika da se dobiju neki opšti podaci koji pomažu i usmjeravaju razvoj društva. Međutim, protekli popisi i atmosfera u kojoj su sprovedeni govori nam da Crna Gora nije dovoljno politički zrelo društvo i da mnoge snage popis shvataju kao obračun sa crnogorskim identitetom i građanskom državom. Vođena je 2011. ekstremna kampanja posrbljavanja koja je podržana i iz regiona. Podsjećam da se nacionalna slika Crne Gore od popisa 1990. do popisa 2003., pa 2011., drastično mijenjala, uvijek na štetu Crnogoraca i multietničkog karaktera države. U ovakvoj atmosferi, kada je već par godina na djelu jačanje ekstremnih politika i uticaja crkve na društvo te produbljivanje podjela, ovaj popis mogao bi da bude okidač za nove podjele inspirisane povampirenim nacionalizmima.

Što mislite o prijedlogu CDT da se građani na popisu ne izjašnjavaju o naciji, religiji i jeziku?

Možda nije loša ideja odgađanja popisa ili pak ne prikupljanja podataka o naciji, premda i evropska praksa prepoznaje podatke samo o etničkoj pripadnosti, a u Crnoj Gori tu nema spora, svi smo svoji na svome i sličnog porijekla. Nacionalne podjele su drugo, i često dnevno politička kategorija. Međutim, popis je relativno daleko i ko zna što će se dešavati, hoće li zdravstvena situacija dozvoliti njegovo skoro održavanje. LP će pravovremeno donijeti stav o tome. Popis ne smije biti poligon za bilo kakve društvene podjele ili narušavanje identiteta Crne Gore i njenog ustavnog ustrojstva.

Nova većina ne može ponuditi kvalitetna ni kadrovska, ni druga rješenja

Nijeste dali podršku u parlamentu ni kada je biran Aleksa Bečić za predsjednika, ni kada je izabran Administrativni odbor. Najavili ste da u prvih sto dana vlade nećete podržati nijedan njen prijedlog u Skupštini. Zašto?

Naravno da nijesmo. Bečić je poslanik koji se nije pojavio nijednom tokom četiri godine u Skupštini Crne Gore, nije imao nijedno izlaganje, predloženi akt ili amandman. Stoga, nije mi imalo smisla da takav poslanik bude na čelu najvišeg zakonodavnog doma građana Crne Gore.

Posebna priča je izbor na čelo Administrativnog odbora poslanika (Miluna) Zogovića koji je nedavno u Skupštini cijepao crnogorski Ustav. Kada je riječ o aktima nove vlade, ostavljen je tradicionalni rok od 100 dana rada vlade, da pokažu što mogu, kakve su im namjere i smjernice njihove politike. Dosadašnje iskustvo nam govori da oni ne mogu dati kvalitetna ni kadrovska rješenja, ali ni rješenja za konkretne životne probleme građana ili dugoročne nacionalne interese i njihovo očuvanje. Politika partija nove parlamentarne većine apsolutno je u suprotnosti sa idejama i politikom Liberalne partije kao građanske partije političkog centra i evropske i moderne provenijencije. Međutim, ako buduća vlada pokaže spremnost da se suoči sa nekim reformskim procesima koji su neophodni državi i društvu, nećemo imati prepreke da podržimo takva konkretna rješenja, kao što smo i do sada radili.