Policijske čistke: Pokušaj vetinga sveden na političke obračune

Potrebno je formirati komisiju za veting koja bi kao nezavisno i nepristrasno tijelo sprovodila provjere imovine i stila života policijskih službenika. Ovo tijelo trebalo bi da bude sastavljeno od pravnika, predstavnika civilnog društva, međunarodnih eksperata i službi za unutrašnju kontrolu rada Uprave policije, precizira Ivan Pekić

Dešavanja u policiji i suspenzije desetine policijskih službenika nije veting jer se sprovodi ad hoc, bez osmišljene strategije, kao i zakona i komisije kroz koje bi se ovaj proces organizovao – kaže za Pobjedu predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igor Rmandić.

Za dr Ivana Pekića, predsjednika Internacionalne policijske organizacije (IPO) zabrinjavajuće je to što je pitanje vetinga, koje bi trebalo da bude stub profesionalizacije i čišćenja sistema, postalo političko bojno polje.

Oni su kategorični da političari ne mogu sprovoditi ovaj proces.

– Veting ne smije biti ad hoc postupanje već sistematična, planska i sveobuhvatna provjera svih – kazao je Rmandić dodajući da je neophodna jedna široka, dobro osmišljena strategija koja će obuhvatiti sve pripadnike bezbjednosnih službi.

Ono u što je naš sagovornik siguran jeste da je veting na svim nivoima prijeko potreban, da ga treba uraditi vrlo precizno i sistematično, sa jasnim pravilima kao i da ga moraju raditi kredibilni, samostalni ljudi izvan Crne Gore (nikakako iz regiona jer je to sve ista škola i ista matrica postupanja) koji su dokazani u svojim profesijama.

– Nažalost, nijesam ubijeđen da je sprovođenje kvalitetnog vetinga u Crnoj Gori moguće i volio bih da mi država pokaže da nijesam bio u pravu – kaže Rmandić.

On pojašnjava da bi uvođenje ozbiljnog, sistematičnog i učinkovitog vetinga zahtijevalo vrlo kompleksnu pripremu jer to nije nimalo jednostavan postupak ako ga želimo uraditi na kvalitetan način.

– Taj proces svakako počinje političkom voljom, odnosno čvrstom i jasnom odlukom političara da se on sprovede. I tu odmah nailazimo na nepremostiv problem jer su političari spremni da vam svašta obećaju, posebno u vrijeme predizbornih kampanja, ali su malo toga voljni da urade nakon toga. Čak će zanemariti i one stvari koje su očigledan društveni interes ako to nije trenutno u njihovom partijskom interesu – pojašnjava Rmandić.

Nakon osnovnog uslova – političke volje, kako je naveo, dolazimo i do niz drugih koji su vrlo kompleksni i teški za crnogorsko društvo.

– Pitanje izbora ljudi je krucijalno jer ne možete dati nekome mogućnost da provjerava tuđe diplome, a on sam je svoju kupio na nekom privatnom fakultetu novouspostavljenih univerzitetskih centara u regionu – smatra Rmandić.

JASNE PROCEDURE

On navodi da je pitanje propisivanja procedura ne manje značajno, jer one moraju biti jasne, nedvosmislene i nemilosrdne i od njih se, ako se donesu na valjan način, ne smije odstupati.

One, kako je kazao, moraju nedvosmisleno pokazivati crnu i bijelu stranu svakog pojedinca, ne smije se dozvoliti da bilo ko bude siv.

– Čak i da ispunimo sve navedene kriterijume udarićemo kao u zid u nešto što je tako jako i nemilosrdno negativno i postoji vjerovatno samo u Crnoj Gori. Način razmišljanja, ponašanja i ,,završavanja stvari“ koji se zove ,,kum, prijatelj, tetka …“, što nas decenijama vuče unazad, vjerujem da bi tako bilo i sada. Dok god postoji i promil šanse da u bilo kom poslu neko ,,uhvati vezu“ to će značiti nejednakost, diskriminaciju i zloupotrebu. U slučaju vetinga kada bi u pitanju bili gubitak posla, ugleda i položaja, a možda čak i sloboda nekih ljudi, možemo samo da zamislimo do kakvih zloupotreba bi moglo doći – navodi Rmandić.

On ističe, da su osnov i ovog procesa ljudi koji će sprovoditi provjere odnosno njihov kredibilitet, profesionalne i lične reference, odgovornost ali i hrabrost jer će morati da sprovedu jedan, za mnoge pojedince ali i čitavo društvo, vrlo bolan proces koji je istovremeno neophodna katarza čitavog sistema.

– Rekao bih da veting u Crnoj Gori nije neophodan samo u policiji. To bi istovremeno, ako ne i ranije, trebalo uraditi u sudstvu i tužilaštvu gdje bi, siguran sam, takođe bilo jako puno ozbiljnog posla. To bi sigurno dovelo do nevjerovatnih lomova, ali mi nemamo drugi način oporavka ovog društva. Kako su stari govorili „na ljutu ranu, ljutu travu“. Sigurno bi to bilo vrlo bolno, ali istovremeno i ljekovito – pojašnjava Rmandić.

Polemika da li se u Crnoj Gori treba sprovoditi moldavski model vetinga ili albanski, po ocjeni Rmandića samo je dimna zavjesa i zamagljivanje političke nespremnosti da se ovaj zahtjevan korak preduzme.

– I moldavski i albanski model vetinga sigurno ima i prednosti i mane pa bi, ako bude pameti, trebalo uzeti najbolje od oba i dodatno ih nadograditi – kazao je Rmandić.

Bolji albanski model

Ipak, smatra da je albanski model bolji za Crnu Goru jer je univerzalan i predviđa provjeru svih po svim nivoima, dok moldavski to predviđa samo za pojedine funkcije.

– Albanski model predviđa značajno učešće stranih stručnjaka što je nama iz ranije navedenih razloga neophodno i presudno. U svim sređenim, meritokratski ustrojenim sistemima svaki pojedinac prilikom aplikacije za bilo koji posao dostavlja svoj CV sa svim činjenicama koje ga preporučuju i daju prednost u odnosu na druge. Kaže se, u šali ali i sa dosta zbilje, da je u crnogorskom CV-ju dovoljno da piše: ,,Poslao me striko“, jer kod nas koji i dalje funkcionišemo po plemenskom sistemu to otvara sva vrata – navodi Rmandić i zaključuje da bi sprovođenje vetinga sa domaćim snagama nosilo opasnost da se biografije nekih politički, rodbinski ili interesno bliskih ljudi „operu“, što bi predstavljalo veću štetu nego da veting nije ni sprovođen.

SPROVOĐENJE VETINGA

Pekić koji je nedavno doktorirao iz oblasti savremenog organizovanog kriminala, korupcije i terorizma kao prijetnje nacionalnoj i regionalnoj bezbjednosti, smatra da ono što se dešava u Upravi policije jeste početak sprovođenja vetinga ali upozorava da taj postupak učestalo zloupotrebljavaju političari pozdravljajući hapšenja određenih osoba, kršeći direktno Ustav Crne Gore.

Ukazuje da je sprovođenje vetinga (provjere integriteta) u Upravi policije Crne Gore kompleksan i osjetljiv proces, ali da ga je moguće izvesti kroz jasnu institucionalnu i zakonsku proceduru, uz poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda.

On smatra da je potrebno donijeti poseban zakon o vetingu ili izmijeniti postojeće zakone.

– Potrebno je formirati komisiju za veting koja bi kao nezavisno i nepristrasno tijelo sprovodila provjere imovine i stila života policijskih službenika. Ovo tijelo trebalo bi da bude sastavljeno od pravnika, predstavnika civilnog društva, međunarodnih eksperata i službi za unutrašnju kontrolu rada Uprave policije.

Tako formirano tijelo mora imati ovlašćenja za prikupljanje informacija, sprovođenje saslušanja i donošenje preporuka o razrješenju ili zadržavanju policijskih službenika, kriterijume provjere, počev od imovinskog statusa kroz upoređivanje prijavljene i stvarne imovine (koristeći katastar, bankovne podatke, poreske prijave) – precizira Pekić.

PROBLEM

Međutim, kako je kazao, tu nastaju problemi jer SDT i dalje nema pristup katastru, bankovnom sistemu i Poreskoj upravi.

– Upoređivanje stečene stvarne imovine sa fiktivnom nemoguće je bez uvezivanja SDT-a sa svim državnim organima – kazao je.

Ističe da svaki policijski službenik mora proći bezbjednosnu provjeru, od toga da li postoji njegova saradnja sa kriminalnim strukturama, organizovanim kriminalom, da li je ikada zloupotrijebio ovlašćenja.

– Srazmjernost stečene imovine sa imovinskim kartonom mora da bude u korelaciji, kako bi se smanjila i najmanja šansa za postojanje korupcije u policiji.

Najvažnija je lojalnost pravnom poretku kroz obavezujuće poštovanje ustava, zakona i demokratskih načela – navodi Pekić.

Proces vetinga, kako je kazao, sastojao bi se od nekoliko faza a jedna od njih obezbjeđuje da svaki policijski službenik mora imati pravo na mogućnost žalbe pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, na koji ne smije uticati politika, koja učestalo to radi.

– Mora postojati transparentnost i međunarodni nadzor, kako donosioci odluka ne bi smjeli da stavljaju bezbjednosni sektor u svrhu potlačivanja politici i političkim ličnostima. Učešće EU i međunarodnih partnera (npr. SIGMA, GRECO) u nadgledanju procesa vetinga je obavezujući jer na taj način komisija za veting dobija integritet – pojašnjava Pekić.

On smatra da provjere treba početi od rukovodećih struktura (direktori, načelnici, šefovi, zamjenici, pomoćnici, komandiri), pa tek onda policijskih službenika kako bi komisija imala i legitimitet i moć da donosi zakonite odluke.

Međutim, kako je kazao, pitanje vetinga postalo je političko bojno polje.

– Ako ne postoji konsenzus makar o potrebi za provjerom integriteta unutar policije, to šalje poruku da reforma ili nije ozbiljna, ili se svjesno sabotira – kazao je Pekić.

On poručuje da će i vlast i opozicija snositi odgovornost ako se ništa ne istraži, jer ostavljaju prostor za sumnju da je država nemoćna pred kriminalom.

– To je možda i najopasnija poruka koju Crna Gora danas može poslati svojim građanima i međunarodnim partnerima na putu ka EU – zaključuje Pekić.

Izvor: Pobjeda