Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla – poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.

Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.

– Što je šteta – naglasio je on.

Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu – kako u Podgorici, tako i u Briselu.

– Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima – ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.

On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.

– Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda – naglasio je Picula.

Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU

Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina – a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori – iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.

– Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji – rekao je Picula.

Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.

– Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU – naveo je on.

Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti – jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.

– Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU – jasan je Picula.

Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj

Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

– Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj – naveo je Picula.

U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.

– Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije – a oni nažalost još nijesu ni na početku – dodao je Picula.